Razgovor:Lilium bosniacum

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Internet-group-chat.svg Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
  • Opća pitanja
  • Tehnička pitanja
  • Neutralno gledište
  • Ovaj clanak bi se vjerovatno trebao preusmjeriti na "Bosanski ljiljan" ili "Lilicum Bosniacum". Ljiljan je generalni naziv za cvijet. Potencijalno bice neophodno napraviti Cvor clanak. --Dado 22:58, 25 oktobar 2005 (CEST)

    Slazem se. Mozda cvor clanak sa Ljiljan (cvijet), Ljiljan (grb), Zlatni Ljiljani (vojska) ? --EmirA 23:10, 25 oktobar 2005 (CEST)

    Gluposti. Botanicari su pokazali da u Bosni rastu ORIGINALNI Bosanski Ljiljani.Nose naucno ime "Lilium Bosniacum" i nasli su svoje mjesto i na postanskim markama Drzave Bosne (vidi sliku) JEDINO U BOSNI RASTU...ZLATNI LJILJANI 15:05, 09 decembar 2005

    Lilium Bosniacum

    Ne znam[uredi izvor]

    Prostorno porijeklo simbola (znaka) stiliziranog ljiljana pripisuje se antičkoj Perziji i ranim strujanjima uslovno rečeno univerzalne religije na potezima između indijskog subkontinenta i kontinentalne zaleđine istočnog Mediterana, u što se u prvom redu ubraja "manihejstvo" (simbol čistoće duha). Kod nas u Bosni nikada se nije ozbiljnije postavilo i obrađivalo pitanje, kako i kojim putem je "zlatni ljiljan" stigao među državna (kraljevska) obilježja (heraldika), što se donekle može pravdati i dosta kasnom zvaničnom pojavom ovog simbola u bosanskoj javnosti.

    Ovdje bih samo napomenuo jedan od mogućih puteva prispjeća i ustoličavanja ovog simbola u srednjovijekovnoj Bosni, a to je poslednja etapa "seobe naroda" i vladavina Istočnih Gota u dijelu rimskog carstva pod Teoderikom iz Ravene, gdje je Ilirska provincija zauzimala strateški počasno istočno odbrambeno područje na granici podjele imperije na istočno i zapadno rimsko carstvo - Rim i Bizant. Naime, Franački kralj Ludovik (Luj) VII (1120-80), prvi je zvanično uveo ovaj znak (apsolutno identičnog bosanskom obliku) u francusku državnu heraldiku, ali njegov u početku samo simboličan put u franačkoj kraljevskoj lozi započinje sa navodnim snom kralja Klodviga I (481-511) i dvorskom pričom o tome, kako mu je anđeo u snu donijeo i predao cvijet kao nebeski zračak duhovne čistote i tjelesne nevinosti. Ako se ovdje uzme u obzir rani raskol Gota i Franaka zbog franačke promjene "arijanske u katoličku vjeru" i time promjene strane u borbama Germana i Rimljana, iz čega je opet proistekao i trajni sukob ova dva naroda, oba iz familije Istočnih Germana, nije teško zaključiti franačku dosjetljivost i putem anđela u snu prenijeti gotski kraljevski simbol u vlastiti dvor.

    Pomenimo i to, da se "franački dvorski san" zbio u jeku poslednjih borbi istočnogotskog kralja Teoderika protiv nadmočnih vojski Bizanta, gdje se na širem planu spremao i odigrao kraj poslednjeg velikog kraljevstva i uopće postojanja naroda Gota u burnoj historiji seoba Istočnih Germana. Bilo bi potrebno u ovaj tekst uvrstiti dvije litografije, dokumentovane prikaze antičke krundbe (Teoderik u Raveni) i srednjovijekovne (Tvrtko II u Bobovcu), koje su zapanjujuće identične, ne samo u simbolu ljiljana, već u svim, skoro i najmanjim detaljima, od prijestolja, načina sjedenja, odore, krune.

    Liljan u grbu[uredi izvor]

    Ljiljani Kotromanića nemaju veze s 'lilium bosniacum', wikipedia bi trebala biti slobodna od nacionalnih mitova i propagande. Malograđanin (razgovor) 21:59, 23 februar 2013 (CET)