Razgovor:Lilium bosniacum

Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.

Pogledajte pravila korištenja stranice za razgovor
Potpisujte svoje komentare sa četiri tilda (~~~~).
Novi komentar stavljajte na dno stranice. Započnite novu temu.
Stranice za razgovor se ne smiju koristiti za iznošenje vlastitih teorija.

Ovaj clanak bi se vjerovatno trebao preusmjeriti na "Bosanski ljiljan" ili "Lilicum Bosniacum". Ljiljan je generalni naziv za cvijet. Potencijalno bice neophodno napraviti Cvor clanak. --Dado 22:58, 25 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

Slazem se. Mozda cvor clanak sa Ljiljan (cvijet), Ljiljan (grb), Zlatni Ljiljani (vojska) ? --EmirA 23:10, 25 oktobar 2005 (CEST)[odgovori]

Gluposti. Botanicari su pokazali da u Bosni rastu ORIGINALNI Bosanski Ljiljani.Nose naucno ime "Lilium Bosniacum" i nasli su svoje mjesto i na postanskim markama Drzave Bosne (vidi sliku) JEDINO U BOSNI RASTU...ZLATNI LJILJANI 15:05, 09 decembar 2005

Lilium Bosniacum

Ne znam[uredi izvor]

Prostorno porijeklo simbola (znaka) stiliziranog ljiljana pripisuje se antičkoj Perziji i ranim strujanjima uslovno rečeno univerzalne religije na potezima između indijskog subkontinenta i kontinentalne zaleđine istočnog Mediterana, u što se u prvom redu ubraja "manihejstvo" (simbol čistoće duha). Kod nas u Bosni nikada se nije ozbiljnije postavilo i obrađivalo pitanje, kako i kojim putem je "zlatni ljiljan" stigao među državna (kraljevska) obilježja (heraldika), što se donekle može pravdati i dosta kasnom zvaničnom pojavom ovog simbola u bosanskoj javnosti.

Ovdje bih samo napomenuo jedan od mogućih puteva prispjeća i ustoličavanja ovog simbola u srednjovijekovnoj Bosni, a to je poslednja etapa "seobe naroda" i vladavina Istočnih Gota u dijelu rimskog carstva pod Teoderikom iz Ravene, gdje je Ilirska provincija zauzimala strateški počasno istočno odbrambeno područje na granici podjele imperije na istočno i zapadno rimsko carstvo - Rim i Bizant. Naime, Franački kralj Ludovik (Luj) VII (1120-80), prvi je zvanično uveo ovaj znak (apsolutno identičnog bosanskom obliku) u francusku državnu heraldiku, ali njegov u početku samo simboličan put u franačkoj kraljevskoj lozi započinje sa navodnim snom kralja Klodviga I (481-511) i dvorskom pričom o tome, kako mu je anđeo u snu donijeo i predao cvijet kao nebeski zračak duhovne čistote i tjelesne nevinosti. Ako se ovdje uzme u obzir rani raskol Gota i Franaka zbog franačke promjene "arijanske u katoličku vjeru" i time promjene strane u borbama Germana i Rimljana, iz čega je opet proistekao i trajni sukob ova dva naroda, oba iz familije Istočnih Germana, nije teško zaključiti franačku dosjetljivost i putem anđela u snu prenijeti gotski kraljevski simbol u vlastiti dvor.

Pomenimo i to, da se "franački dvorski san" zbio u jeku poslednjih borbi istočnogotskog kralja Teoderika protiv nadmočnih vojski Bizanta, gdje se na širem planu spremao i odigrao kraj poslednjeg velikog kraljevstva i uopće postojanja naroda Gota u burnoj historiji seoba Istočnih Germana. Bilo bi potrebno u ovaj tekst uvrstiti dvije litografije, dokumentovane prikaze antičke krundbe (Teoderik u Raveni) i srednjovijekovne (Tvrtko II u Bobovcu), koje su zapanjujuće identične, ne samo u simbolu ljiljana, već u svim, skoro i najmanjim detaljima, od prijestolja, načina sjedenja, odore, krune.

Liljan u grbu[uredi izvor]

Ljiljani Kotromanića nemaju veze s 'lilium bosniacum', wikipedia bi trebala biti slobodna od nacionalnih mitova i propagande. Malograđanin (razgovor) 21:59, 23 februar 2013 (CET)[odgovori]