Razgovor:Mak Dizdar

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Link koji sam izbrisao vodi na stranice zločinačke paradržave tzv. Herceg-Bosne na kojoj je navedena sljedeća nebuloza i ustaška propaganda:


Na svojoj zemlji... je Mak bio kovač kamena svoga Stoca, svoje Herceg-Bosne, svoje Hrvatske. On je Musliman, Hrvat, potomak bogumila i starih dizdara, hrvatski pjesnik na hrvatskom jeziku i arhaičnom i suvremenom. Mak je uz svoje pjesničko djelo uredio nekoliko antologija proze i pjesništva, bio urednik sarajevske književne revije Život i skupio i izdao Stare bosanske epitafe i Stare bosanske tekstove. U zadnje doba bio je predsjednik "Udruženja književnika Bosne i Hercegovine", zauzevši se energično da se stane na kraj nepravdama prema književnicima izrazitim Hrvatima.

Lingvistika u vikipediji

Polovinom 90-tih u izbjeglištvu pitam jednog sagovornika, da li je nekada pročitao nešto od Maka Dizdara, a on veli da im je profesor u gimnaziji (Bijeljina) strogo podvukao da je Mak Ustaša i da mu je djelo ustaško. To svojatanje bosanskih intelektualaca s jedne i blaćenje istih s druge bosanske strane nije ništa novo i neobično, ali nevjerovatno je to da se veliki i neponovljivi Mak od Bosanaca samih upisuje u bosansku vikipediju kao "bosanskohercegovački" pjesnik i da su mu djela "bosanskohercegovačka". Ova u lingvistici dvosmislena, u političkoj retorici zloslutna kovanica po samoj konstrukciji ne može da predstavlja nikakvo jedinstvo i kao takvom se ne može obilježiti ili opisati ništa što je u prirodi jasno određeno. Jedan sam od rijetkih koji sam davno otkrio "Kamenog Spavaća" i od tada spoznao dosta dobro ukupnu literarnu i arhivsku zaostavštinu i Hamida i Mehmedalije, dakle braće Dizdar, što je uostalom otkupila općina Tešanj i pohranila u svojoj kulturnoj zaostavštini, pa iz tog razloga pišem ove redove tvrdeći, da u Makovim djelima, čak ni omaškom nikada i nigdje nije upotrijebljen termin "Hercegovina", a kamo li Bosna i Hercegovina, BiH i njena zloslutna kovanica "bosanskohercegovački". Kod Maka ima samo jedna Bosna, jedan bosanski čovjek i samo jedan bosanski svijet. Vjerovatno me svi vi koji budete čitali ove redove nećete shvatiti i to uistinu i ne očekujem, ali biste trebali da imate na umu da jednosmjernom spregom termina "hercegovina" u nazivu bilo kojeg dijela od ukupne bosanske kulturne baštine, u stvari negirate temelje na kojima je nastala kultura BOSANSKOG GOVORA kao osnovne kulturološke supstance jednog naroda. Ako je "jezik bosanski" (prostor i mjesto nastanka milenijska zemlja i samostalna država Bosna), narod "bošnjački" (ne bosanski, valjda samo zato što je bio separiran iz cjeline kao muslimanski!) a narodna baština "bosanskohercegovačka" (od austrougarske okupacije naovamo), onda zacijelo nije nikakvo čudo što nas nas okolina sa ostatkom obrazovanog svijeta još uvijek ne uzima sasvim ozbiljno kao historijsku i kompaktnu kulturnu naciju. Agić Nurija - Uppsala/S

Jok, no ti uz Švedske znaš što je Bosna, a što Hercegovina. Deder se kani ćorava posla, svega ti, djeca će ti se stiditi što su imigranti, a ne pravi Šveđani, a ti neki patriotizam prosipaš tuda.

MAK = Mehmed-Alija Kroata[uredi izvor]

Zašto uporno ignorišete činjenicu da se Mak izjašnjavao Hrvatom i ne date da se njegov nadimak protumači onako kako ga je ona sam protumačio (Kroata kao Hrvat)? Pa i njegov izričaj je čisto hrvatski, u njega nije hiljada nego tisuća, i druge riječi su mu hrvatske 100%!--78.2.177.163 20:23, 27 juli 2008 (CEST)[odgovori]

Mehmedalija je bošnjački pjesnik[uredi izvor]

Dragi urednici,

molim vas da uz podatak da je Mehmedalija bio bosanskoheregovački, stavite i to da je bio i bošnjački pjesnik. Kao takav se izučava npr. na filozofskom fakultetu u Sarajevu. Kao takav se spominje i u izdanju "Kamenog spavača" izdavačke kuće "Bosanska riječ", Sarajevo, 2004. Mislim da sami sebi i našoj BiH ne činimo dobro kada npr. jednog Jovana Dućića, koji je također bio bosanskohercegovački pjesnik, ne predstavljamo kao takvog, već samo kao srpskog pjesnika. A kod rahmetli Mehmedalije radimo obrnuto?

Što se tiče hrvatskog prisvajanja Mehmedalije, mislim da je to jedan od tužnih pokušaja preotimanja umjetničke posebnosti i jedinstvenosti Bošnjaka i BiH. Tu se nalazi jedan čitav niz naših književnika, kao i jedna od najljepših ikad napisnih balada "Hasanaginica". Bijedno...

A čitao sam da su hrvatske ultranacionalističke snage npr. zapalili kuću rahmetli Mehmedalije u Stocu. Zašto pale kuću "svoga" pjesnika?

Primjedba[uredi izvor]

Možda bi ipak ovu formulaciju:

...Projekcijom, zapravo krađom, dvojbe iz Homerovih stihova, i Dizdareva poezija zadobijaju određenu antičnost...

u članku trebalo stilski promijeniti? --AnToni(razgovor) 07:11, 30 januar 2014 (CET)[odgovori]