Razgovor:Mevlana Dželaludin Rumi

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Tekst prebacen sa clanka Dželaludin Rumi.

U nas i u svijetu poznat kao Hazreti Mevlana, Dželaluddin Rumi rodio se u Belhu 1207. godine po Isau a.s. Zajedno sa svojim ocem, Behauddinom Veledom, poznatim kao Sultan evlija, napustio je Belh neposredno pred najezdu Mongola. Proputovali su cijeli Istok, od Bagdada, preko Mekke i Medine, Jerusalema, pa sve do Larendea i Konje, gdje je Behauddin Veled preselio na Drugi svijet, a Mevlana boravio do kraja svog života. Mevlana je studirao kod mnogih učitelja i dosegao savršenstvo u vanjskim granama islama. Bio je veoma voljen i poštovan u Konji. Prekretnica njegovog života povezuje se sa dolaskom Šemsuddina Šemsa Tabrizija, koji je uveliko doprinio da se Mevlana od učenjaka preobrazi u velikog sufiju, opijenog Božanskom Ljubavlju. Mesnevija je najvažniji izvor Islama poslije Kur"ana i Hadisa. To je ujedno i najčitanije djelo islama na Zapadu, čiji je duhovni horizont presudno utjecao pri preobraćenju mnogih Zapadnjaka na Islam. Razumljiva i prihvatljiva kako maloj djeci, koja neke njene dijelove mogu čitati kao bajke, tako i odraslima koji, zavisno od stepena imana, uzimaju iz njenih priča pouke i upute koje se kreću od osnova islama pa do najviših vrhova, odnosno najvećih dubina. Povrh svega, Mesnevija je jedinstveno duhovno vrelo, knjiga bez primjera u povijesti ljudskog traganja za Istinom, na kojem se žedni spoznaja utažuju stoljećima nakon njenog nastanka. Istodobno, i književno remek-djelo i svevremena zbirka vječnih istina koje je Rumi uputio svim ljudima, bez obzira na to u što vjeruju.