Razgovor:Milo Rambaldi

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sa članka[uredi izvor]

Biografija[uredi izvor]

Šablon:Spoiler Rođen je 1444. godine u gradu na sjeveru Italije, Parmi. Do svoje dvanaeste godine je obrazovan od strane tadašnjeg Vespertini reda gdje je naučio osnove matematike, arhitekture i umjetnosti. Za vrijeme mnogih putovanja na relaciji Parma – Rim, do 18 godine je upoznao mnogo važnih ličnosti italijanskog života, između ostalog i Aleksandra, kardinala Rimske Katoličke Crkve. Sa 16 godina je napravi svoje prve crteže o dizajnu tranzistora. Sa 18 godina napušta redovnu službu u Vespertini redu te počinje istraživati mnoge sfere ljudskog života. Upoznaje se sa fizikom, hemijom, biologijom, medicinom i mnogim drugim naukama. No ono najvažnije za taj period bili su Rambaldijevi snovi o bliskoj budućnosti koje je u početku ignorisao jer ih je smatrao produktom podsvjesnog. Vjerovao je da u snovima vlada ljudska psiha koja koristi to vrijeme kada je čovjek u izmjenjenom stanju svijesti da vrši neku vrstu podsvjesnih psihičkih rasprava. Međutim, prvobitni snovi koji su se odnosili na bezazlene događaje iz bliske budućnosti, prerastaju u mnogo ozbiljnije i opasnije snove o budućnosti, ponekad čak i stoljećima ispred njegova vremena. U početku je samo mali broj ljudi znao za te čudne snove među kojima je bio i kardinal Aleksandar kome je glavni cilj bio da se domogne svete stolice tadašnje politički moćne Rimo – Katoličke Crkve. Sa 19 godina Rambaldi dobiva posao kao privatni arhitekt, konsultant i prorok za kardinala Alexandra. Alexandar sa velikom pažnom prati Rambaldijev rad, posebno njegove proročke rukopise. Rambaldiju to i nije puno smetalo, naprotiv, on je za vrijeme boravka u službi kardinala Alexandra, 1463 – 1492, stvorio svoja najveća djela od kojih je ponekad i Alexandru zastajao dah. Pored svih zastrašujućih stvari koje je vidio, kardinal potiče Rambaldijev rad dajući mu finansijsku pomoć za otvaranje nekoliko radionica širom Italije u kojima bi mogao provesti neke od svojih teorija u djelo. No već od 1470 godine Claudio Vespertini počinje stavljati cenzuru na Rambaldijev rad i udaljavati ga od javnosti. Pored mnoštva rukopisa koje je kardinal vidio, Rambaldi je čuvao još jednu pozamašnu zbirku rukopisa čiji je sadržaj dijelio sa članovima svoga reda, kojeg je jednostavno nazvao „Magični red Rambaldija“. Glavni slogan reda bio je „Iz oka u ruku“ i svi članovi su nosili na lijevoj ruci specifični znak članstva Magičnog reda Rambaldija (<O>) koji u njegovim kasnijim radovima dobiva svoje pravo značenje. Red je po, Rambaldijevoj želji, radio u tajnosti. Bavili su se svime, istraživanjem raznih sfera ljudskog života, a sam red je bio sastavljen od izuzetno inteligentnih ljudi tadašnjeg talijanskog života. Pored istraživanja nauke, sljedbenici su također radili na skrivanju artefakta za Rambaldijevu zagonetku poznatu pod imenom „Sfera života“. Prema predanju današnjih sljedbenika, Rambaldi je svo svoje znanje sakrio u nekoliko desetina artefakta širom svijeta. Do 1492, godine do koje je Rambaldi bio u službi kardinala Alexandra, Rambaldi je preputovao cijeli svijet, uključujući i Ameriku, koja je iste godine bila i otkrivena. Povratkom s putovanja iz Novog svijeta 1492, Rambaldija dočekuje velika vijest. Tadašnja Rimo – Katolička Crkva je izabrala kardinala Alexandra za novog Papu. Tako Rambaldi nastavlja raditi u službi Pape Alexandra VI. Ohrabren dosadašnjom slobodom govora pred Alexandrom, Rambaldi otkriva svoju novu revolucionarnu ideju, ali ovaj put ne pred Alexandrom nasamo nego na bazilici Svetog Petra u Rimu. Pred krcatom bazilikom Rambaldi objavljuje da bi nauka ubrzo mogla biti u stanju da približi ljudima fenomen „Boga“. To izaziva opću paniku među katoličkim svećenstvom i saziva se hitno zasjedanje kardinala da bi se raspravilo o tom problemu. Tadašnji narod Italije bio je manje – više podijeljen. Neki su bili otvoreni za nove ideje, dok su se neki sjećali legende o Babilonskoj kuli i tadašnjem gnjevu Boga na ljude. Zbog jakog pritiska kardinala na Alexandra on, bojeći se za svoju stolicu, naređuje spaljivanje svih njegovih radionica širom Italije te ga izbacuje iz službe. Ubrzo poslije toga nekoliko izdajnika iz Magičnog reda Rambaldija objavljuju neke od apokalipstičkih stranica Rambaldija. To izaziva opću paniku i strah u Italiji te Archdeacon Claudio Vespertini, predstavnik Vespertini reda, naređuje progon Rambaldija te zabranu upotrebe njegova imena u cijeloj Italiji kao i brisanje svega vezanog za ime Milo Giacomo Rambaldi iz svih crkvenih spisa i popisa stanovništva. Prognan iz Italije 1492, Rambaldi se zajedno sa svojim sljedbenicima i nekolicinom rukopisa seli na daleki istok. Njegovo odredište je bilo Nepal, tada malo naselje na planinskom vijencu. Svoje posljednje četiri godine života, 1492 – 1496, Rambaldi provodi pisajući posljednje rukopise „Sfere života“. Prema predanju radni nazivi stranica bili su „Il Mehnemi“ ili Blizanci. Prema drugim izvorima govori se da su oni čuvari velike tajne, možda čak i konačne tajne za cijelu Sferu života. Bilo kako bilo, mjesta za špekulacije je mnogo jer nikada nije pronađen nijedan rukopis koji datira iz perioda od 1492 do 1496. O mjestu gdje je Rambaldi pokopan kao i o njegovim posmrtnim ostacima se jako malo zna. Zna se jedino da je posljednje godine proveo u Nepalu i tu trag prestaje. Monasi oba današnja reda, u Italiji i Nepalu, ne odaju nikakve informacije o tome osim da je umro u zimu 1496. Ubrzo poslije Rambaldijeve smrti, 1503, otkrivena je druga tajna radionica u San Lazaru koju su agenti Vatikana razorili i odnijeli sve važne spise. Tokom 16 stoljeća pojavili su se mnogi tragovi Rambaldijevog enigmatičkog rada na različitim mjestima u Italiji, Francuskoj, dijelom Istočne Evrope i Sovjetskom Savezu kao i u muzejskom skladištu u Waterbury, Connecticut (1921). Sam sadržaj većine ovih stranica ostaje nejasan do današnjeg dana, a nadahnuo je neke od impresivnih falsifikatora. Mnogi od njegovih rukopisa i crteža su napisani na različitim jezicima koji potiču iz Italije, Demotički hibridi koji bi kasnije bili specijalno pomiješani u exkluzivnu mješavinu simbola (pre – masonic cipher encryptions). Rambaldi je zaštitio sve svoje radove sa vodenim žigom poznatim kao „oko“ Rambaldija, koji se vidi golim okom kada se posmatra pod ultra - ljubičastom svjetlošću. Materijal na kojem je pisao bio je ručno rađen od jedinstvenog polimera pod nazivom Fiber (sličnom koži luka), koji je izuzetno otporan na faktor vremena. Njegov vodeni žig (<O>) je dosad jedini test originalnosti protiv mnoštva falsifikata i duplikata koji se sve više pojavljuju. Do sada je poznato oko 120 falsifikata od ukupnih 22 poznata rukopisa i crteža. Rukopisi koji upućuju na Rambaldijeve crteže i učenja, posebno su bili poznati i aktivni za vrijeme vladavine Trećeg Reicha, tokom Hitlerove paranoidne opsesije za okultnim i teoretskim znanjem. 1988. godine, neki od jako starih Rambaldijevih rukopisa, pohranjenih u privatnu kolekciju u Brazilu, pod ultra – violetnim svjetlom su pokazali dijagrame za prenosne vokalne komunikatore koji su sinonimi za današnje mobilne telefone. U martu 2001. godine Olgi K. Krystovnich, ruski historičar i kriptograf, bivši direktor klasifikacija KDir, otkriva jedan od Rambaldijevih najranijih rukopisa, ca 1460, pohranjen u privatnu kolekciju u Madridu. U tom rukopisu se nalaze crteži za protutip i sva kompoziciona svojstva za današnji tranzistor. Rambaldi i njegova djela ostaju zaboravljena, mnogo toga je uništeno, ali još uvijek ostaje zagonetka o tome koliko je on zapravo stranica polimera ispunio i ostavio nam kao nasljeđe za vrijeme od 54 godine svoga života...

Milo Giacomo Rambadli[uredi izvor]

Postovanje svima,

Prije vise mjeseci sam objavio clanak na temu ovog autora, medjutim neko od korisnika uporno ovaj clanak povezuje sa Americkom serijom Alias. Milim da sam i tada naveo da je ime "Milo Rambaldi" u seriji koristeno u svrhe dramatizacije i doze misterija nikako da bi se predstavila prava djela ovog autora. istoimeni clanak postoji i na engleskom jeziku i taj clanak se zaista odnosi na Milo Rambaldija kao fiktivnog lika te serije jer se pominju njegovi radovi i njegov zivot onako kako je autor serije J.J. Abrams osmislio, pri tome ne koristeci historijske fakte.

Mislim da ovdje treba da se napravi razlika izmedju ta dva pojma jer se tekst koji sam ja objavio ne odnosi ni u kom slucaju na Rambaldija kao fiktivnog lika te serije.

Ukoliko se bude i dalje moj clanak povezivao sa datom serijom, bilo bi jedino korektno da se clanak izbrise te da se istoimeni clanak na engleskom jeziku prevede na bosanski jezik jer je taj engleski clanak o fiktivnom liku serije i izmisljenim radovima koji se u pravoj biografiji ovog autora nigdje ne spominju. Tako da smatram ako moj clanak ostane pod naslovom "Milo Rambaldi je fiktivni lik...", Wikipedija u tom slucaju prezentira pogresne i lazne podatke o pravog fiktivnom liku iz serije.

Nadam se da ce se ovo sto prije rijesiti. Hvala.Prethodni nepotpisani komentar napisao je Contra shadow (razgovordoprinosi) 22:12, 5 novembar 2009

Članak sa tim imenom ne postoji na Wikipediji na bosanskom jeziku. Jeste sigurnia ste ga postavili ovdje?!? --WizardOfOz 23:01, 5 novembar 2009 (CET)[odgovori]
Upravo sam ga pronasao. Clanak takav kakav jeste je prije kandidat za brisanje nego clanak za Wikipediju. --WizardOfOz 23:11, 5 novembar 2009 (CET)[odgovori]
To je članak Milo Rambaldi, ali govori o fiktivnom liku iz serije Alias. Korisnik Contra shadow tvrdi, kako ovdje tako i na engleskoj wikipediji, da je u pitanju stvarna ličnost pozivajući se, najvjerovatnije na ovaj link. Bez validne historijske reference da je Rambaldi uistinu postojao, ne može stajati članak. Na engleskoj wiki stoji da je Rambaldi fiktivan lik imenovan po en:Carlo Rambaldi. A prema razgovoru na en.wiki, navedena stranica se povezuje sa samom serijom. --Smooth O 23:12, 5 novembar 2009 (CET)[odgovori]
Nakon guglanja, apsudrno je spominjati da je Rambaldi nije fiktivna ličnost. Svuda se spominje u kontekstu serije Alias, osim na stranici "Sljedbenika Rambaldija" (http://www.dayfornight.com/dev/abc/followersoframbaldi/), koja je također stranica povezana sa Aliasom http://www.dayfornight.com/dev/abc/alias2k01/ --Smooth O 23:30, 5 novembar 2009 (CET)[odgovori]


Postovani korisnice Smooth O,

Da bi mi mogli raspravljati o ovoh temi, vi biste morali biti mnogo vise upuceniji od vaseg gore spomenutog "guglanja" i zato vas molim da se susdrzite slicnih komentara. Ono sto vam govorim je slijedece:

Tekst koji se nalazi pod clankom Milo Rambaldi (ENGLESKA VERZIJA) se zaista odnosi na fiktivnog lika serije ALIAS i tu nema dvojbe zato sto je biografija napisana os trane autora serije. Ta biografija sadrzi zamisli, ideje i rukotvorevine koje se nikada uz ovog autora ne spominju!!

Clanak koji sam ja napisao iz izvora (pored pomenute stranice Sljedbenika Rambaldija) se odnosi na STVARNU licnost i nema APSOLUTNO nikakve veze sa serijom. Tekst koji je u mom clanku se nikada nije spominjao u pomenutoj seriji.

Dakle ja vam govorim slijedece: Ukoliko moj clanak ostane pod ovim uvodom da je to fiktivni lik, Wikipeia ovdje pezentira lazne cinjenice jer moj clanak nema veze sa serijom, to NIJE ta osoba koja se spominje u seriji. Ovo sam vec gore napisao ali ocigledno moram da budem detaljniji u svom drugom pisanju. Tako da, ukoliko cijenjeni korisnik Smooth i dalje smatra da je ovaj clanak nije za Wikipediju (donoseci taj sud na osnovu svog guglanja" molio bih da se moj clanak obrise koji sam JA LICNO ustupio Wikipediji i koji je pod mojim vlasnistvom bio i objavljen. HVALA!!Prethodni nepotpisani komentar napisao je Contra shadow (razgovordoprinosi) 09:10, 6 novembar 2009

Navedite releventne historijske izvore. Članci na Wikipediji nisu u zaštićeni autorskim pravima, tako da kad jednom objavite svoj tekst, ne može biti obrisan. Kao što piše u dnu svakog prozora za izmjene: "Ako spremite promjene, nepovratno se slažete da Vaš doprinos objavljujete pod Creative Commons Attribution/Share-Alike licencom 3.0 i GFDL. Slažete se da Vaš doprinos može biti izmijenjen od drugih korisnika, najmanje preko linka ili URLa." --Smooth O 10:45, 6 novembar 2009 (CET)[odgovori]

Ja ovdje samo zelim da naglasim (ne zelim da ulazim u daljnje sukobe jer mi to nije bio cilj ni onda kada sam postavio clanak) da moj clanak treba da sklonite ukoliko cete kao uvod koristiti recenicu da je to fiktivan lik iz neke serije. Jer to dvoje dovodite u kontradiktornost. Ako vec postoji clanak o tom fiktivnom liku i moj clanak kao ovakav se ne smije objaviti na stranicama wikipedije, ponovo predlazem da uzmete taj clanak i prevedete ga sa engleskog a moj ako je vec tako kontroverzan uklonite jer meni nije bio cilj ovdje stvarati neke dileme oko toga jer mislim da je clanak dovoljno jasan bio.Prethodni nepotpisani komentar napisao je Contra shadow (razgovordoprinosi) 11:30, 6 novembar 2009

Samo kažem da navedete validne historijske izvore, nisu nikakvi sukobi, samo Wikipedija se bazira na izvorima. Navedena stranica sljedbenika Rambaldija, ne može biti nikakav validan historijski izvor, nema autora, izvora podataka i sl, a po svemu sudeći stranica je napravljena od samog ABC-ja, kao što se vidi u linku stranice i ovdje. --Smooth O 11:21, 6 novembar 2009 (CET)[odgovori]

Nije uopste stvar u tome.. Kako ne mozete da shvatite.. Ja se slazem s vama da Wikipedia treba da ima clanak o tom fiktivnom liku iz serije na bosanskom jeziku. Naravno, ok je to, podrzavam. Ali ne mozete koristiti moj text, ne zbog nekih mojih autorskih prava nego iz razloga sto taj text nema veze sa pomenutom serijom. U mom tekstu su spomenute druge cinjenice nego sto serija prezentira.

to sto trenutno radite je ekvivalent da ste na clanak o Krimskom ratu stavili da je fikcionalan sukob iz istoimenog filma. Nadam se da me razumijete sad, ponavljam se vec ko zna koji put. Prevedite englesku verziju i stavite pod komentar da je to fikcija i da se odnosi na seriju. To je sve. A moj clanak ako vec ne mozete da brisete (sto nije problem, on je i bio namjenjen da se cita) stavite pod drugi komentar jer ovako Wikipwdia LAZNO predstavlja cinjenice o pravom fiktivnom liku serije ALIAS stavljajuci reference na moj clanak. To je sve. Prethodni nepotpisani komentar napisao je Contra shadow (razgovordoprinosi) 11:30, 6 novembar 2009

Nije problem, izbrisaćemo da je u pitanju fiktivan lik, ako navedete validne historijske izvore o postojanju dotičnog Rambaldija. Mada je na engleskoj wiki poprilično isti članak jer su oba bazirana na navedenoj stranici. --Smooth O 11:38, 6 novembar 2009 (CET)[odgovori]
Zbog neeostatka izvora sadržaj članka je prebačen na stranicu za razgovor. Predležem da napišete članak na svojoj podstranici Korisnik:Contra shadow/Milo Rambaldi, navedete validne historijske izvore i nakon toga članak će biti postavljen na Wikipediju. --Smooth O 11:54, 6 novembar 2009 (CET)[odgovori]

Problem je u tome sto nije a i u tome sto vi ne zelite da shvatite sta hocu da kazem. Ali nije problem, mislim da sam dovoljno puta pokusao da napisem, pojednostavim, uprostim ono sto zelim da kazem. Ocigledno je jos uvijek previse kompleksno stoga se necu ni truditi vise. Zahvaljujem vasem kolegi (CER)koji je bio toliko razuman pa stavio da postoje kontroverze, mada nije tacno, ali cijenim da se barem potrudio procitati clanak i donijeti razuman zakljucak po pitanju ove teme. Ali vjerujem da se iz ovakvih komplikacija ponesto i nauci. Nauci o samoj wikipediji i osoblju koje prezentira cinjenice na koje se onda neki mladji pripadnici populacije pozivaju u svojim radovima i izlaganjima. Mogu se smatrati sretnim sto u vrijeme kada sam radio svoje skolse radove nije bilo wikipedije pa nisam mogao da se javno sramotim sto danasnja omladina cini. Ovo navodim iz razloga sto su mi se javljali brojne osobe koje su procitale clanak koji ste vi kategorisali pod fikcijom ozbiljno sumnjajuci u wikipediju. I dalje smatram da je nekorektno od vas da na rad koji sam vam ja USTUPIO vi kao moderatori dodajete jednu jedinu recenicu koja baca u vodu rad dug tri A4 stranice.

Lako je na taj nacin funkcionisati.. Toliko bi bilo o relevantnosti wikipedije. Obrazlozenje o svom radu i tome kako on ne predstavlja lika spomenutog u seriji sam vec dao. Da li cete vi i dalje koristiti totalno pogresan rad da bi opisali lika iz serije, iz razloga sto vam je tesko provjeriti cinjenice ili prevesti englesku verziju iste fikcije, nego samo oznaciti neki rad onako kako vama padne na pamet - je vas problem. Ja sada idem i zatvaram ovo za sobom prije nego osvanu neke nove cinjenice o ratu u Bosni ili uskoro ugledam prepravljene stranice historije koje su se nekim moderatorima ucinile kao nerelevatne na osnovu njihovog "guglanja".

Zahvaljujem se na uklanjaju clanka. Mislim da je to bio jedini nacin da ovo zavrsi. I izivanjavm se ako sam prouzrocio neke probleme. Nije mi bio cilj.

Ponavljam četvrti put, navedite relevantne izvore, historijske spise, dokumente, naučna istraživanja... Bez izvora na Wikipediji se može napisati šta ko želi. --Smooth O 12:07, 6 novembar 2009 (CET)[odgovori]

Nije bitan vise moj clanak. Uklonjen je sa wikipedije i time ja smatram da je ovo gotovo. Sada postoji clanak o fiktivom liku kao i na engleskoj verziji i to je to.

Ali samo bih vas jos nesto pitao. Kazete da na wikipediju moze da pise ko sta zeli. Ako idemo tom logikom i logikom koja je mene dovela do ovog problema, da li to znaci da ja mogu da odem na clanak o Sjedinjenim Americkim Drzavama i napisem da je to zamisljena (vama blize FIKCIONALNA) drzava koja se spominje u nekom filmu ili seriji??

Mislim da to ne bi islo.. A vas komentar samo ide u prilog mom stavu o relevantnosti informacija prezentiranih ovdje. Jer ako su izvori "BILO KO" onda je wikipedija bilo koji site, ili tipican blogger. Zar ne?

No, kako sam vec rekao, clanak je uklonjen, ja vam se zahvaljujem i ovime mozemo zatvoriti ovo poglavlje. Ugodan dan.

A zašto jednostavno ne postavite izvore za vaše tvrdnje? --Smooth O 12:15, 6 novembar 2009 (CET)[odgovori]

Iz dva razloga. Prvi je taj da vise zaista nema smisla da koristim wikipediju da bi prezentirao svoje radove s obzirom na sve sto sam danas "naucio". Drugi je taj da je moj rad (biografija) kao i drugi radovi vezani za lik i djelo Milo G. Rambaldi dolaze iz pisane literature koju sam prikupljao duzi niz godina a koje je bilo rezultat mog akademskog rada "Nestali u mracnom dobu povijesti". Naime djelo i biografija Milo G. Rambaldija su u doba renesanse kada je crkva bila na vrhuncu moci zabranjeni i vecina njegovih radova je ili u Vatikanskim arhivama ili u privatnim kolekcijama. Informacije do kojih sam dolazio su iz stampanih izvora na razlicim jezicima. Pocev od staronapuljskog, talijanskog pa do engleskog. Literature relevatne na bosanskom jeziku trenutno nema. A posto je wikipedija vecinom zasnovana na poveznicama stavio sam poveznicu site-a sljedbenika koja nema nikakve veze sa kucom ABC (barem ne ona poveznica koju sam ja postavio) nego direktno sa 13 porodica Rambaldija koji se bave ocuvanjem imena Rambaldi. To bi bilo ukratko o tome.

Jos jednom se izvinjavam za neugodnosti i zelim vam ugodan dan. Pozdrav!

Pa nevedete naslove tih štampanih izvora, vaš akademski rad (ako je obajavljen) vrlo jednostavno, koliko vidim u historiji članka niste postavili nijedan link. --Smooth O 12:38, 6 novembar 2009 (CET)[odgovori]