Razgovor:Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

sa članka dvojnika:

Pobijedimo 'Osmu neprijateljsku ofanzivu"![uredi izvor]

Svi oni koji minimiziraju znacenje NOR-a, Partizana i Tita, su danasnja osovina zla, koja nazalost siri neistine o svemu zajednickom jugoslavenskom na stranicama wikipedije. Ova oska zla su ona sacica administratora koja uredjuje hrvatsku wikipediju, koji 'ponosno' zasluzuju ime - 'Osma Neprijateljska Ofanziva'! Iako su krenuli u bitku protiv naprednog i istinoljubivog svijeta, oni nemaju siru podrsku od citatelja u Hrvatskoj niti bilo gdje u svijetu. A takodjer njihove maloumne ideje koje propagiraju razdvojenost juznoslavenskih naroda su jalove i nevazne i brzo ce propasti. Dragi prijatelji, ljubitelji istine i dobra, udruzimo se opet kao nekada Partizani i pobijedimo ovu zlu nakazu zauvijek! Zivjelo bratstvo juznoslavenskih naroda! Cheers

Iz oslobođenih sela i gradova partizanske su jedinice udarale na neprijateljska uporišta. Narod ih je svuda radosno dočekivao i stupao u njihove redove jer je znao da su partizani istinski borci za slobodu i pravedniji društveni poredak. Da li je ovo enciklopedijska rečenica? Partizani nisu svuda bili dočekivani kao heroji, a bilo je i njihovih zločina. Ja veoma poštujem partizansku borbu i žrtvovanje, ali ovo je enclikopedija.--Luka 17:18, 1 juni 2008 (CEST)[odgovori]

Brisanje[uredi izvor]

Hoćemo li ovo obrisati ili? --Munja (razgovor) 01:09, 24 maj 2018 (CEST)[odgovori]

Bolje je da ostane.--AnToni(R) 11:41, 24 maj 2018 (CEST)[odgovori]
Onda obrisi clanak NOVJ. —Munja (razgovor) 11:59, 24 maj 2018 (CEST)[odgovori]
Mislim da je u najmanju ruku potrebno spojiti ih, od dva članka koja obrađuju bliske teme a pri tome su još i falična napraviti solidan članak. --BosnianWikiS (razgovor) 15:00, 24 maj 2018 (CEST)[odgovori]
Bolje je da oba članka ostanu, jer postoji suštinska razlika između NOVJ i partizana. I ne vidim problem da je tema da se članak obriše ili ne. Svako se pača teme, a niko nije u stanju da napiše tri pismene rečenice.--AnToni(R) 18:39, 24 maj 2018 (CEST)[odgovori]
Ako mislis da sam ja taj koji ne zna napisati tri pismene recenice, onda pogledaj opet, i jos jednom. Npr. stranicu za razgovor na clanku Raspad SFRJ. Dakle ti si obrisao nije u ije, pa je nekako Cera pretvorio ije u je, da je ispalo da sam ja napisao da je Tito bio liberalan. Clanak treba obrisati ili spojiti tekst u jedan. Ja kao ne-administrator nemam te funkcije i izgleda treba da molim ovdje da neko obrise stranicu. —Munja (razgovor) 22:45, 24 maj 2018 (CEST)[odgovori]
Nadalje, moj doprinos ne mora uopce biti dodavanje teksta, moj doprinos moze biti i sugestija spajanja, brisanja, preimenovanja clanaka i sl. Meni je bar bosanski maternji jezik, iliti bs-N. —Munja (razgovor) 22:48, 24 maj 2018 (CEST)[odgovori]

Zastava jugoslavenskih partizana
Kratkotrajne partizanske republike u Jugoslaviji: Užička republika (1941) i Bihaćka republika (1942).

Jugoslavenski partizani, ili samo partizani, su bili najveći pokret otpora protiv sila osovina na Balkanu tokom Drugog svjetskog rata.

Historija[uredi izvor]

Kad se 1941. godine činilo da se fašistima niko neće moći oduprijeti, kad su počeli istrebljivati jugoslavenske narode, Komunistička partija je pozvala narod na ustanak. Uskoro je plamen oslobodilačke borbe zahvatio čitavu zemlju. Na jednoj su strani bile teško naoružane fašističke snage (fašisti, nacisti, ustaše itd.) , a na drugoj strani gotovo goloruki narodni borci - partizani. Jezgru partizanskih jedinica činili su komunisti. Partizani su borci koji se dobrovoljno odlučuju za borbu protiv neprijatelja - okupatora i njihovih sluga (ustaša, četnika, bjelogardista, nedićevaca, ljotićevaca itd.). Borbu započinju i vode u svom zavičaju, gdje dobro poznaju ljude, puteve i prilike. Djeluju u zaleđu neprijatelja. Napadaju ga u manjim grupama, iznenada i na mjestu koje sami odaberu. Nakon izvršenog zadatka povlače se da zametnu trag i da neprijatelja što više zbune. Ime "partizan" usvojeno je za jugoslavenske narodne borce na sastanku Politbiroa CK KPJ 4.jula 1941. Tada je kao znak boraca uzeta i crvena petokraka zvijezda. Pogrešno je mišljenje da su jugoslavenski partizani živjeli samo po šumama. U šume su se i planine povlačili za vrijeme neprijateljskih ofanziva. Inače su na oslobođenom teritoriju živjeli u selima i manjim gradovima iz kojih su protjerali neprijatelja. Narod koji je progonjen od fašista napuštao je svoje domove te se vraćao sa svojim borcima u selo. Često bi našao samo pušta zgarišta domova. Zajedno sa partizanima ponovo je gradio krov nad glavom. Partizanima su se pridruživali i mladi i stari, muškarci i žene - svi koji su voljeli svoju domovinu, koji su mrzili neprijatelja i nisu čekali da im drugi donesu slobodu. Iz oslobođenih sela i gradova partizanske su jedinice udarale na neprijateljska uporišta. Narod ih je svuda radosno dočekivao i stupao u njihove redove jer je znao da su partizani istinski borci za slobodu i pravedniji društveni poredak. Iako su partizanske jedinice - čete, bataljoni i odredi - bile rasute po svim jugoslavenskim krajevima, ipak su sve one djelovale po jedinstvenom ratnom planu koji je razvio Vrhovni štab partizanskih odreda Jugoslavije. Vrhovni štab je, na čelu s Josipom Brozom Titom, već 1941. godine razradio poseban plan i taktiku ratovanja.