Razgovor:Oj, svijetla majska zoro
 | Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
|
== Himna Crne Gore je oficijelna od 2004. ==
Untitled[uredi izvor]
U Đorđa Perića na stranama 145 i 146, njegova članka Pozorišne pesme u zapisima melografa XIX veka koji je objavljen u zborniku Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), 1995. godine, pod nazivom Srpska muzička scena[1] prethodno navedeni autor Đorđe Perić tvrdi da, citiram:
"Iz ovog perioda potiče još jedna vrlo popularna rodoljubiva pesma. Reč je o poznatoj masovnoj crnogorskoj pesmi "Oj junaštva svjetla zoro", u današnjoj iskvarenoj verziji – "Oj svjetla majska zoro", koja je prvi put otpevana sa beogradske pozornice 1863. godine prilikom izvođenja "junačke igre u tri razdjela s pjevanjem" Boj na Grahovu ili krvna osveta u Crnoj Gori.[2] Prema Pozorišnoj liri, prvobitan, autentičan tekst ove pesme je glasio: (dvije strofe sa po četiri stiha svaka)[3]
Pesnik ove pozorišne pesme nije utvrđen, a delo nije štampano. Autori komada, Jovan Car i Obrad Vitković, danas su potpuno zaboravljeni.[4] Jedini poznati melografski zapis načinio je kompozitor Nikola Hercigonja, neposredno posle II svetskog rata.[5] U docnijim varijantama teksta pojedini delovi originala odbacivani su od ateista i zamenjivani drugim podobnim stihovima.[6] ", završen citat.
Dakle Đorđe Perić protivi se mišljenju Nikole Hercigonje[7] na temelju dvije strofe sa po četiri stihova koji su dio pozorišnog komada pod naslovom Boj na Grahovu ili krvna osveta u Crnoj Gori. Iako se zapravo u Pozorišnoj liri ne vidi dvije strofe, već samo jedna od osam stihova.
Sam Đorđe Perić navodi kako mi ne znamo notni zapis, stoga ne možemo zaključivati o napjevu pjesme čiji je pravi naziv zapravo nepoznat. Đorđe Perić želi da mu vjerujemo kad kaže da se pjesma prema prvome stihu zove Oj junaštva svjetla zoro iako Jovan B. Markuš[8] jasno kaže da se pjesma zove Oj, junaštva svijetla zoro, oj!, te da prvi stih glasi također Oj, junaštva svijetla zoro, oj!. Već sama ta činjenica bila bi dovoljna za diskreditovanje Đorđa Perića i njegovih naučnih spoznaja. Đorđe Perić se poziva na Pozorišnu liru iako je riječ o knjizi Lira : sa 800 pozorišnih pesama, štampanoj 1884. u Beogradu,[9] gdje se jasno vidi da te dvije strofe sa po četiri stiha glase sasvim različito od onoga što navodi Đorđe Perić, te da "pjesma" Oj, junaštva svijetla zoro, oj! ima sasvim drugačiju muzičku podlogu, sasvim drugačiji napjev, te da nema naslov jer je očigledno riječ o jednom dijelu poeme pod naslovom Junačke igre u tri razdjela s pjevanjem Boj na Grahovu.
Daleko od toga da je Jovan B. Markuš neki promicatelj demokratske, neovisne i suverene države Crne Gore, on se izjašnjava kao Srbin iz Crne Gore i zahtijeva da su Crnogorci zapravo Srbi, jer je njihova bivša vladajuća i današnja svetorodna dinastija Petrović-Njegoš nekoć vladala po principima pravoslavlja, slavenstva i srpstva.
Zanimljivo je i da Đorđe Perić ignoriše riječ svijetla te konstantno koristi riječ svjetla, šta je i njegovo jedino ispravno shvatanje, obzirom da izvornik iz Pozorišne lire ne koristi riječ svijetla.
Jovan B. Markuš se štaviše ljuti na Vladu Crne Gore što je od četiri strofe koje čine himnu Crne Gore – tri i pola strofe preuzeto iz (po mišljenju Jovana B. Markuša) falsifikata koji je spjevao (po mišljenju Jovana B. Markuša) ratni zločinac Sekula Drljević, a preostalih pola strofe (po mišljenju Jovana B. Markuša) u čast njegovog majskog dolaska 1941. godine.[10]
Šta je faktično stanje?
Himna je neponovljivo djelo koje je na prijedlog Vlade Crne Gore donijela Skupština Crne Gore i uzakonila u pravni poredak Crne Gore Zakonom o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore.[11] koji je stupio na snagu 13. jula 2004. na sam dan državnosti kada je himna izvedena po prvi put.
Sekula Drljević je 1932. ili 1933. napisao pjesmu crnogorskoga gorštaka – pod naslovom – »Vječna naša Crna Goro« – osnovi koje su narodni napjevi popularni tokom ustanka Crnogoraca protiv nasilnog prisajedinjenja 1918-1922. Drljević je ipak ispjevao i publikovao najveći dio te pjesme koja je 2004. postala, uz manje izmjene, oficijelna himna Crne Gore pod naslovom »Oj svijetla majska zoro«. Drljevićeva pjesma objavljena je po prvi puta 1937. godine u Zagrebu,[12] u knjizi Crvena Hrvatska Savića Markovića Štedimlije. Pjesma je objavljena još jednom u Zagrebu, 1944. po pravilima tada važećeg Hrvatskog pravopisa, ali nikad nije bila napisana niti izvođenja na hrvatskom jeziku.[13] Knjiga je jednostavno lektorirana i korektirana da bi udovoljila željama nakladnika Naklada Putovi i zakonskoj odredbi o pravopisu tog vremena.
Drljević, zato što je imao i neprihvatljiva politička opredjeljenja, ne može se osporavati kao književnik i pisac, pa ni kao pisac dijela nove crnogorske himne. Nikola Hercigonja (nesuđeni kompozitor jugoslavenske himne) napisao je neposredno poslije Drugog svjetskog rata prvi pouzdani notni zapis. Nema dokaza da je Drljević ikada proglasio "Vječna naša Crna Goro" za himnu nezavisne Kraljevine Crne Gore, jer nije se zvala Nezavisna država Crna Gora, već samo Kraljevina Crna Gora (iako nije imala kralja, jer nitko iz dinastije Petrović-Njegoš nije želio biti kraljem te Kraljevine, niti je dinastija Savoy ikad postavila ikoga na prijestolje Kraljevine Crne Gore). Drljević nije imao nikakvu vladu u egzilu, već Crnogorski državni savjet.
Historija[uredi izvor]
Vječna naša Crna Goro[uredi izvor]
Verzija iz 1937.[uredi izvor]Vječna naša Crna Goro! Volimo vas, brda tvrda, Lovćen nam je oltar sveti, Odkada je Badnje Veče Dok seljačkoj našoj misli Rijeka će naših vali |
Verzija iz 1944.[uredi izvor]Vječna naša Crna Goro, Volimo vas, brda tvrda, Lovćen nam je oltar sveti, Otkada je Badnje Veče Dok lovćenskoj našoj misli Slobode će čuvar biti Rijeka će naših vala, |
Špekulisanje o nekoj himni Srbije i Crne Gore nije materija za enciklopediju.
Opaska: Reference unutar citata su direktno navedene iz citiranog djela.
Oj svijetla majska zoro pjevalo se i u partizanima, te kasnije u bivšoj Jugoslaviji.[14][15][16][7]
Reference[uredi izvor]
- ^ Matović, Ana (ur.) Srpska muzička scena : zbornik radova sa naučnog skupa održanog od 15. do 18. decembra 1993. godine povodom 125. godišnjice Narodnog pozorišta, Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti, Beograd, 1995., (ISBN 86-80639-01-X)
- ^ Borivoje Stojković, Istorija srpskog pozorišta od srednjeg veka do modernog doba, Beograd, 1979, 165, 196. Delo je izvođeno u NP 1863, 1876, ali i 1870. Upor. Repertoar Narodnog pozorišta u Beogradu 1868-1965, priredio Sava V. Cvetković, Beograd, 1966, 8.
- ^ Referenca postoji ali nije publikovana u članku, navedena je pod rednim brojem 8
- ^ Nije utvrđen autor pesme. Jovan Car je otac književnika Marka Cara. Obrad Vitković nije poznat istoriji književnosti.
- ^ Grupa autora, Zbornik partizanskih narodnih napeva, Beograd, 1962, 9 (notni napis: "Oj svijetla majska zoro", var. d).
- ^ Isto, 7–8. Zapisivač teksta i napeva (var. a i d), Nikola Hercigonja, pesmu pripisuje Sekuli Drljeviću, što je pogrešno. Pesma je ove godine konkurisala i za crnogorsku himnu (Upor. V.Ž. Joksimović, Do himne daleko?, Politika ekspres, 9. XII 1993). Nije izabrana, jer kod nje nije sporan tekst (!), već napev.
- ^ a b Hercigonja, Nikola; Karaklajić, Đorđe (urednici) Zbornik partizanskih narodnih napeva [Štampana muzikalija], Nolit, Beograd, 1962.
- ^ Markuš, Jovan B. Grbovi, zastave i himne u istoriji Crnoj Gori, "Svetigora" (Izdavačko-informativna ustanova Mitropolije Crnogorsko-primorske), Cetinje, 2007, ISBN 978-86-7660-054-0
- ^ Đorđević, M. J. Lira : sa 800 pozorišnih pesama, Beograd, 1884., COBISS.SR-ID: 52454151
- ^ Markuš, ibid, 105.
- ^ Skupština Crne Gore, Zakon o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore ("Službeni list Crne Gore", br. 47/04-435. od 12. jula 2004.), iz web arhiva Vlade Crne Gore
- ^ a b Štedimlija, Savić Marković. Crvena Hrvatska, Politička biblioteka, Zagreb, 1937., str. 127.
- ^ a b Drljević, Sekula. Balkanski sukobi : 1905-1941, Naklada Putovi, Zagreb, 1944.
- ^ Rendulić, Zlatko. General avnojske Jugoslavije: sjećanja, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2004., str. 150., ISBN 953-212-221-4
- ^ Šoć, Vladimir. Starocrnogorske narodne igre, 2. izd., Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1987., str. 41., ISBN 86-80825-19-0
- ^ Špika, Ivan. Ratna sjećanja i dnevnik borca II dalmatinske brigade, "Stvarnost", Zagreb, 1970., str. 64.
Što se tiče špekulacija:[uredi izvor]
Kao prijedlog je šta više stojalo i spajanje himni [1] po prijedlozima EU povodom stvaranja ustava SCG. Ostatak sam prepravio po ovom, internetskoj bazi podataka Europe. --Amir pitaj 22:30, 11 august 2009 (CEST)
- Stavljanje neprovjerenih informacija kao šta je navodna, himna Kraljevine Crne Gore za vrijeme Crnogorskog državnog savjeta nije dobro za krajnjeg čitatelja koji time dobija pogrešnu sliku. Obzirom da nikad nije postojala himna Državne zajednice Srbija i Crna Gora, već je kao ista služila himna Savezne republike Jugoslavije (kao jedna od varijanta himne Socijalističke federativne republike Jugoslavije), ne razumijem zašto je toliko nužno spominjati potencijalnu himnu Državne zajednice Srbija i Crna Gora, kao i spominjati drugu sastavnicu te nepostojeće himne SCG odnosno Bože pravde.
- Do kraja postojanja Državne zajednice Srbija i Crna Gora, nije riješeno pitanje himne tog državnog saveza.
- Ukoliko je Nikola Hercigonja zaključio da je Sekula Drljević stvaratelj (na temeljima narodnih napjeva) same pjesme Vječna naša Crna Goro koja je danas pod izmijenjenim nazivom Oj svijetla majska zoro (bez zareza) himna Crne Gore. Onda je Đ. Perić kao ličnost koja (navodno) pobija navode Nikole Hercigonje, svojim netačnostima o dvije strofe sa po četiri stiha koje naziva prema prvome stihu Oj junaštva svjetla zoro iako je riječ o stihu koji glasi Oj, junaštva svijetla zoro, oj!, nedostojan tumačenja Nikole Hercigonje.
- Markuš na strani 103. daje fotografiju gdje je objavljena navodna pjesma sa prvim stihom Oj, junaštva svijetla zoro, oj!, dakle i on pobija Đ. Perića.
- Izvor nationalhymnen.de koji si naveo pod brojem 2 je dobar izvor, čak spominje i notni zapis Žarka Mirkovića, što je dobro došao podatak. Također taj izvor navodi i Ubavoj nam Crnoj Gori, koju himnu treba definitivno navesti. Koliko ja vidim notni zapis Žarka Mirkovića je oficijelni notni zapis himne Crne Gore.
- Nisam pristalica navođenja datuma stjecanja neovisnosti kao nekog relevantnog podatka za himnične pjesme.
- Isto također moram napomenuti da zakoni stječu pravosnažnost, danom stupanja na snagu, a ne danom objave u službenim listovima. Zakon o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore stupio je na snagu 13. jula 2004., a ne 12. jula 2004.
- Reference koje si naveo ne govore o himni Kraljevine Crne Gore iz 1944. Dobro je poznato da je jedina himna Knjaževine i kasnije Kraljevine Crne Gore bila Ubavoj nam Crnoj Gori. Reference koje si naveo ne govore niti daju naslutiti bilo šta o Crnogorskom državnom savjetu u Zagrebu (1944.) Jedino što se o 1944. i pjesmi crnogorskog gorštaka da međusobno povezati jeste fakt da je Vječna naša objavljena u knjizi Sekule Drljevića Balkanski sukobi, te iste 1944. u Zagrebu.
- Bugoslav 19:40, 12 august 2009 (CEST)
Ne znam koliko razumijes njemacki: Stern de (jedna od najpoznatijih informativnih emisija na njemackom govornom prostoru) napominje (u opsirnom) da i poslije 15 mjeseci saveza dviju drzava nije bilo moguce naci zajednicku himnu iako su u principu obe uzete u obzir i sta vise razmisljano o spajanju tekstova. U sluzbenim prilikama u Srbiji se pjevalo Boze pravde, dok se u Crnoj Gori pjevala Oj svijetla majska zoro, dok se u nesluzbenim prilikama nostalgicno izvodila Hej slaveni. Sto se ovoga tice slazemo se.
- Nationalhymnen.de navodi 12. juli kao datum usvajanja. Pogledao sam i dalje navode, i kako izgleda za datum uzimaju uvijek datum usvajanje, nebitno kad je stupilo na snagu. Mislim da bi i mi trebali tako postupati, jer se opet radi o primjernom izvoru van nase "balkanske" regije. Ovo je sitnica.
- Sto se tice Sekule Drljevica, svejedno koji izvor van nasih podrucja nadjem, svi govore da je on stvaralac. Jos jednom navodim da uvijek prednost imaju inostrani izvori, jer je kod nas prepucavanje (na zalost i u akademskim krugovima) normalno, i samim tim je tesko vjerovati. Izmjeni ostatak, ali imaj na umu sto sam gore naveo, pa cemo naci neko trajno rjesenje. --Amir pitaj 20:13, 12 august 2009 (CEST)
- (1) Ponešto razumijem njemački jezik, pročitao sam i jednu i drugu referencu koju si dao, ali ne znam što napraviti po pitanju uplitanja nikad izabrane himne Državne zajednice Srbija i Crna Gora. Ja mislim da podatak o nikad izabranoj himni Državne zajednice Srbija i Crna Gora ne treba u članku posvećenom himni Crne Gore, niti se u drugim člancima spominju moguće kombinacije, npr. u članku Bože pravde. Ovo ću da ostavim na tvoju procjenu, šta treba da se učini po pitanju nikad izabrane himne bivše Državne zajednice Srbija i Crna Gora.
- (2) Što se tiče usvajanja, to može biti navedeno u referenci, jer datum usvajanja ne znači na našim prostorima ništa, naravno dok odluka ne stupi na snagu. Crnogorci su namjerno izabrali da Zakon o državnim simbolima i danu državnosti Crne Gore stupi na sam Dan državnosti Crne Gore, tj. 13. jula 2004. Mislim da lijepo možemo navesti u referenci Službeni list od 12. jula 2004. i to bi svakome bilo jasno. Pa ako ne možemo susjedima izaći u susret po takvim pitanjima kao šta su nacionalni simboli, kome ćemo onda? Zakonski tekst može biti usvojen, ali tek pošto je objavljen i nakon proteka roka za stupanje na snagu taj zakonski tekst postaje važeći. U ovom slučaju zakonski tekst je
- (3) Sekula Drljević je u najmanju ruku zapisivač narodne predaje koji je prema dostupnim referencama, i sa našeg i sa inostranog dijela svijeta autor jednog dijela himne, ako ne i većeg. Iz tog razloga bilo bi dobro da se verzija iz 1937., te verzija iz 1944. uvrste u članak. Obje su verzije navedene kod Markuša na strani 103.
- (4) Zašto bi Nikola Hercigonja uvrstio Oj svijetla majska zoro (bez zareza nakon uzvika oj) u Zbornik partizanskih narodnih napjeva? Zašto bi Nikola Hercigonja navodio da je autor Sekula Drljević, ako Drljević zaista ne bi bio autor, odnosno jedini poznati autor (dijela ili čak većine)?
- Vezano uz prethodno navedeno, jasno je da nikad nije postojala pjesma s nazivom "Oj, junaštva svjetla zoro oj!" (u bilo kojoj verziji tog naziva, odnosno imena pjesme). Zato se taj dio treba izbrisati.
- Tekst koji se, istina slabo, da pročitati kod Markuša, na strani 103. glasi:
Oj, junaštva svjetla zoro oj!
Majko naša Crna Goro!
Na tvojim se vrletima oj!
Razbi sila dušmanima.
Jedina si za slobodu oj!
Ti ostala srpskom rodu.
Da t’ će Bog i sveta Mati oj!
Da se jednom sve povrati.
(završen citat)
- Taj tekst nalazi se u "Pozorišnoj liri", bez naslova (bez imena pjesme) i nalazi se kao dio veće cjeline koja ima naslov Junačke igre u tri razdjela s pjevanjem Boj na Grahovu.
- Nakon svega šta sam napisao neznam šta treba da ostavim u članku a šta da izbrišem, a da to ima tvoju potporu.
- Bugoslav 23:57, 12 august 2009 (CEST)
- Oj junaštva svjetla zoro umentnuo je neki IP-korisnik i to bez ikakvog podatka o referenci. Izgleda da je slijedeća referenca[1] mjesto odakle taj IP-korisnik dobija inspiraciju. Osporavam tu referencu na osnovi Nikole Hercigonje, te podataka do kojih je Amir došao (da u inostranim referencama većinom postoji Sekula Drljević kao autor, a ne isječak iz nekog pozorišnog komada).
- U medjuvremenu sam i ja dosao do njegos.org. Izmjeni kako mislis ali obrati paznju da mozda ubacis i opasku o toj verziji, bar kao pogresnoj. --Amir pitaj 22:07, 14 august 2009 (CEST)