Razgovor:Rifet Bahtijaragić
 | Ovo je stranica za razgovor na kojoj možete predlagati izmjene na članku.
|
sa članka[uredi izvor]
--CER@ (ask) 10:49, 4 februar 2011 (CET)
TRAGOVI - Poezija i niti poetske impresije[uredi izvor]
Zbirka poezije i poetskih eseja "Tragovi" je, po formi i sadržaju, specifična i inovativna knjiga. Sačinjena je od pjesama i poetsko'filozofsko'esejističke proze, u kojoj se lično i zavičajno, opšte i globalno, nacionalno i nadnacionalno, emotivno i filozofsko, zemaljsko i kosmičko - isprepliću, satkani od čovjekove pobude da sagleda danas njodsudnija pitanja trajanja i opstanka čovječanstva. Ovo djelo tematski navodi na sjećanja i poređenja sa visokim dometima ljudske misli u knjigama: "Principi nove nauke" Giovanija Baptiste Vika, "Neimari svijeta" Stefana Zweiga i "Nauka i svijet" Ljubomira Berberovića. Oovo tematski, motivski i žanrovski bogato i raznovrsno štivo, ova specifična i neobična duhovna laboratorija poseže za velikim dostignućima ljudske civilizacije i stavlja ih u umjetničkoj formi u borbu za dobrobit čovjeka.
-Mr. Milivoje Bato JEFTIĆ
U stihovima Rifeta Bahtijaragića starodrevna mudrost spojena je sa istančanom osjećajnošću rođenog pjesnika. Njegova krhka i topla duša u dahu vjetra oplemeni i očovječi sve što dotakne i prosanja. U toj poeziji ima nešto blago, ilirsko, ili, možda, bogumilsko, što na čas zaiskri u šumu vjetra, u nevinim, plašljivim očima laneta, ili drhtavom staračkom glasu. To nešto nosi čitaoca kroz bespuća savremenosti, vodi nas i tješi. Bahtijaragićeva poezija je ljekovita. Odiše žudnjom da se otkriju korijeni i smisao čovjekova postanja i veze sa drugim bićima i stvarima.
-Dr. Mevlida KARADŽA
Na stranicama ove knjige čitaoci mogu vidjeti sebe, bez obzira na to odakle su, zato što su ovo stranice o svakom od nas, o svakom ljudskom biću. Rifet kreira jednostavna, lako shvatljiva objašnjenja kosmičkih tajni, isto tako kao i tajni ljudskoga srca. Njegova kosmička poezija i proza nude nadu da negdje izvan svijeta koji smo mi stvorili postoje svjetovi s kojima možemo komunicirati i, možda, naći spasenje od sebe samih.
-Dr. Sanja Garić-Komnenić
Rifetova poezija u ovoj knjizi je najljepša poezija s kojom sam ikad imao privilegiju raditi. U knjizi je, također, sejistička proza u formi fiktivnih intervjua sa širokim spektrom lidera nšeg turbulentnog vremena ' Maršalom Titom, Michaelom Moorom, Dalai Lamom i Stephenom Hawkingom.
-George Payerle, kanadski pisac i editor
U OLUJI VREMENA[uredi izvor]
Ovaj izuzetni roman je pisan na bazi historije Duhoborskog pokreta, od njegovih korijena u Rusiji osamnaestog stoljeća do njegove presađene evolucije na zapadu Kanade. Napisao ga je Kanađanin - Bosanac na Centralnom južnoslovenskom jeziku. Na njegovom maternjem jeziku, Rifet Bahtijaragić je majstor stila i pripovijedanja.
-George Payerle, kanadski pisac i editor
Rifet Bahtijaragić je majstor literature, pjesnik i očaravajući pripovjedač, koji je izučio duhoborsku historiju i filozofiju izuzetno dobro. Za roman on se koristio genealogijom duhoborske familije Černov uz duboko i široko razumijevanje duhovnosti Duhoborskog pokreta. Za onog ko nije Duhoborac to je gotovo začuđujuće, vrsta literarne magije. Miša Černov, jedan od heroja priče, protestvuje protiv rata kao ropstva našeg vremena i vrišti za kreiranjem društava u kojima neće biti ubijanja ljudi. Ta poruka je relevantna danas kao što j bila i vjekovima u prošlosti. Da Miša živi danas, on bi bio dio novog Svjetskog centra za svijet bez ubijanja (Center for Global Nonkilling). Kao i njegov mentor veliki ruski pisac i filozof Lav Nikolajevič Tolstoj, on je vjerovao da njegova mala grupa zabrinutog naroda ima izuzetnu ulogu u civilizaciji u smislu društvene evolucije humanosti. Ovo je duboka knjiga be samo za one o kojima jeriječ, nego ima i upotrebljivu mudrost za zdravlje svih stanovnika planete Zemlje.
-Koozma J. Tarasoff, veliki kanadski pisac i istraživač Duhoborizma
U ovoj knjizi Rifet je veoma dobro integrirao duhoborsku filozofiju neubijanja i mišljenja u strukturu romana. Veoma pogodno je opisao ko su Duhoborci u susretu MIše i britanskog novinara Arthura kad objašnjava: Svako onaj ko je iskren čovjek zna da je naša fiozofija življenja humana... Da su svi ljudi braća i sestre, da mi ne mrzimo nikog, da čovjek nema pravo ubiti drugog čovjeka, ili ga eksploatisati na bilo koji način. Da je naše razumijevanje odnosa čovjeka i Boga u domenu spirita svake individue i da niko nema pravo graditi politiku ili profit na bazi toga.
-Dr. Bill Bhaneja, kanadski naučnik
Kakvo iznenadjenje i inspiracija čitati Rifetov roman U Oluji Vremena... On je pionir u umjetnosti društava bez ubijanja ljudi 21. stoljeća. ...Kombinacija umjetničkog genija ranog Tolstoja snabdjevenog informacijama spiritualnog genija kasnog Tolstoja. Rifetovo djelo je preteča... Umjetničko istraživanje stradanja nenasilnih individua i grupa u cijelom svijetu je veoma neophodno. Dok su literatura, umjetnosti i medija puni nasilja, nedlučna humanost treba odgovoriti moćnim kreacijama u literaturi i filmu da bi inspirisali vjerovanje da je progres prema svijetu neubijanja moguć.
-Dr. Glen D. Paige, predsjednik Rukovodnog savjeta Svjetskog centra za svijet bez ubijanja ljudi
Kazujući istoriju Duhoborskog pokreta, Rifet Bahtijaragić je uspio da rekonstruiše ideološko'socijalni plan velikog dijela svijeta i vremena u kojem žive njegovi likovi. Iznad kolektivne sudbine uzdiže se poetski intonirana, u fragmentarne slike razbijena mozaička priča o posebnim životima, individualnim radostima i tugama. Na tom nivou pričanja Bahtijaragić je ostvario najuvjerljivije i lirski najtoplije pjesničke iskaze, sjedinio umijeće tananog lirskog pjesnika, narodnog kazivača priča i svestranog epskog pripovjedača koji je svoje lično, ratno i imigrantsko iskustvo pretočio u velelepni roman. U romanu defiluje čitava galerija likova sa najrazličitijih prostora, iz raznih društvenih sredina i epoha: obični ljudi rođeni u piščevoj mašti i poznate istorijske ličnosti, ruski carevi i carice, zapadnjački novinari, predstavnici kanadske vlasti, duhoborske vođe, kapetani i članovi brodske posade, fantastična bića i mitski heroji. Njihova razmišljanja, razgovori i postupci pružaju mogućnost čitaocu da sagleda svu šarolikost problema ljudske egzistencije, ideja, pokreta i promjena koje su se dešavale u toku dva i po vijeka. Naročito je istaknuta razlika između istočnog i zapadnog dijela svijeta, a granicu između njih autor je postavio na Gibraltarskom moreuzu.
-Dr. Mevlida KARADŽA