Razgovor:Slavonski Brod

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Molio bih nekoga da standardizira tekst. Unaprijed hvala!


STANDARDIZACIJA?! ŠTA, ZAR HRVATSKI JEZIK, JEZIK KOJIM SE SLUŽI JEDAN OD KONSTITUTIVNIH NARODA NIJE ISTO STANDARDAN, ILI SE JA MOŽDA VARAM, JER SU HRVATI U BIH IPAK MANJINA?!

Hrvati, iako ih prema statistiki ima 13%, su većina. Ne znam zašto je potrebna standardizacija jer ja to razumijem, ali opet isto tako pogledaj članak na hrvatskoj wikipediji hr:Visoko (BiH) pa će ti sve biti jasno. Nije da mu ne treba standardizacije, već NIJE PREVEDEN :/ --Haris 22:02, 24 decembar 2005 (CET)


TO ŠTO SU VEĆINA ( MOŽDA JE IPAK BOLJE REĆI KONSTITUTIVNI) I S 13%, REZULTAT JE NJIHOVE AUTOHTONOSTI KROZ STOLJEĆA NA PROSTORU BIH, PA SE NAD TIM NEMA SMISLA BEZ RAZLOGA ČUDITI, A NIJE MI JASNO ŠTO TU U TEKSTU TREBA PREVODITI.

EVENTUALNO AKO NETKO MISLI DA BI ISTI TEKST TREBAO BITI ZASTUPLJEN I NA DRUGE DVIJE VARIJANTE, KOJE SE U BIH GOVORE, NEKA TO SLOBODNO UČINI. ALI ZA BIH BI NAJBOLJE BILO KADA BI SE VIŠE UGLEDALA NA JEDNU ŠVICARSKU I PO PITANJU JEZIKA, A I NA SVIM OSTALIM PODRUČJIMA. TAMO SE U ŠKOLAMA UĆI SVA TRI JEZIKA, KOJI SU SLUŽBENI, A SVATKO SLOBODNO KORISTI JEZIK KOJI ŽELI.

A JA NE MOGU ODGOVARATI NA PITANJE TIPA ZAŠTO JE NETKO NAPRAVIO GLUPOST KAD JE STAVIO ONO ŠTO JE STAVIO U NEKOM DRUGOM ČLANKU, TO JE POSVE JASNO!

Shvaćam, vjeruj mi ne mislim ništa drukčije, sam znam da je sve ovo paradoksalno oko jezika da me i samog zbunjuje. Zašto se u školama ne uče svi jezici, pa kao što neko uči englenski ili francuski odu u različite učionice, pa poslije tog časa opet na staro... zajendički predmeti. Ali eto, mi ćemo sve zakomplikovati, iako neki baš teže tome, a to ja mislim nismo mi, iako i nas ima u svemu tome. Ja opet upućujem na ovo i hoću da pokažem koliko je sve ovo smiješno (hr:Visoko (BiH)). Poštovanje. --Haris 22:26, 24 decembar 2005 (CET)

ETO DOBRO DA IMA MALO RAZUMNIH LJUDI U OVO NERAZUMNO DOBA. DOVIĐENJA , I SRETNI VAM BLAGDANI.


Mislim da imate pogresno shvatanje o tome sta je ova wikipedija. Ovo je wikipedija na bosanskom jeziku a ne bosanska wikipedija. Znaci ovo je wikipedija svih onih koji govore bosanske jezik. Clanak je napisan na hrvatskom jeziku i zbog toga mu je potrebna standarizacija da bih pratio pravila bosanskog jezika. Znaci nema nista da radi sa postotcima hrvata u bosni ili bosnjaka u hrvatskoj ili necemu trecem. --EmirA 14:06, 25 decembar 2005 (CET)
Da se nadovezem na imenjaka. BS Wikipedia nije projekcija BiH, nego bosanskog jezika. Takodjer postoje i hr Wikipedia, sr Wikipedia, i jos 200 drugih Wikipedia na drugim jezicima, tako da postoci, ugrozenost, konstitutivnost naroda, ravnopravnost i ostale parole nemaju nikakve veze s ovim projektom. Svaki jezik ima svoj standard koji se treba postovati. Svako ko govori bosanskim jezikom moze doprinijeti radu Wikipedije na bs jeziku, a ako se prebacuje clanak s hr ili sr Wikipedije, potrebno ga je prilagoditi bosanskom jeziku. Mislim da trebate procitati uputstva na pocetnoj stranici. --Emir Kotromanić 11:57, 26 decembar 2005 (CET)


SVE JE TO OK, ALI NIJE MI BAŠ JASNO ŠTO JE TO STANDARDNI BOSANSKI JEZIK, PA NEKA MI NETKO MALO TO RAZJASNI? NISAM BAŠ REGISTRIRAO DA POSTOJI I TAJ STANDARD?

OVO SE VIŠE ĆINI KAO KLASIČAN SUKOB OKO NAČINA UREĐENJA DANAŠNJE BIH, IZMEĐU UNITARISTIČKOG, I MODERNOG -TOLERANTNOG PO UZORU NA ŠVICARSKU.

Ako ti nije jasno šta je bosanski jezik, onda nemaš šta tržiti na ovim stranicama i mirna Bosna. --Emir Kotromanić 12:09, 27 decembar 2005 (CET)
Također Wikipedianci nemaju vremena da se bave tuđim političko-nacionalnim frustracijama Sve ostale informacije možete pronaći na početnoj stranici Wikipedije. --Emir Kotromanić 12:11, 27 decembar 2005 (CET)

Pravoslavne crkve[uredi izvor]

Na sajtu ep.Slavonske je nedoreceno,nije navedeno da je nova crkva bila posvecena knezu Lazaru,a ne sv Georgiju.

Stara crkva je bila posvecena sv.Georgiju a nova sv.knezu Lazaru. Tako, da sam dobro napisao, pa vratite stari tekst, ako mi vjerujete na riječ :) Hvala!

Tako piše na stranici, a zašto bi vjerovali vama a ne zvaničnoj stranici eparhije? Kako da oni pogriješe takvo nešto? --C3r4razgovor 17:32, 8 decembar 2014 (CET)

Dodati kad se pronađu izvori[uredi izvor]

Geografija[uredi izvor]

Slavonski Brod se nalazi na sjevernoj obali rijeke Save, na granici s Bosnom i Hercegovinom, središte je Brodsko-posavskog kantona. Predstavlja čvorište glavnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug. Kroz Slavonski Brod prolaze željeznička pruga i autocesta koje povezuju zapadnu Evropu i Bliski Istok, a na rijeci Savi je cestovni most koji spaja Hrvatsku i BiH (tu je i međunarodni granični prijelaz). Grad je lociran na pola puta između Zagreba i Beograda, na južnom rubu Panonske ravnice, između Brodskog Brda na sjeveru, i rijeke Save na jugu. Tragovi još iz rimskog doba pokazuju da je ovdje oduvijek bio prijelaz preko rijeke, pa se zato Brod ponekad naziva "sjevernim vratima Bosne". Na tu činjenicu upučuje i sam naziv grada, koji je nekada nosio ime "Brood na Savi" ( "Brood"-iskvareno od "prohod", "prijelaz"...). Plovni put rijekom Savom koristi se još od doba Rimljana a paralelno sa rijekom Savom se kroz slavonsku ravnicu danas pruža i naftovod.

Slavonskom Brodu je susjedni grad Bosanski Brod, koji se nalazi na drugoj, južnoj obali rijeke Save. Bosanski Brod je znatno manje gradsko naselje, nekada, prije ratnih zbivanja 90-ih godina prošloga vijeka, u dosta dobroj komunikaciji sa većim susjedom, danas poprilično razrušen. Odnosi između dva grada polako se normaliziraju, unatoč u ratu protjeranom hrvatskom i bošnjačkom stanovništvu.

Uprava[uredi izvor]

Nakon lokalnih izbora (2005) za gradonačelnika je izabran Mirko Duspara, dr.med. (HSP), a za zamjenike gradonačelnika Zvonimir Markotić, prof. (HDZ) i Sonja Janković-Padovan, dr. med. (HDZ).

Sjedište Kantona se nalazi u glavnoj ulici u Slavonskom Brodu, dok je Gradsko poglavarstvo smješteno unutar Brodske Tvrđe.

Historija[uredi izvor]

Naselja su na ovom dijelu Hrvatske postojala još u prahistorijsko doba što je uvjetovano povoljnim geografskim položajem, ugodnom kontinentalnom klimom, plodnim tlom i blizinom rijeke. Grad je dobio ime "Brod" koje je isprve simboliziralo mjesto na kojem se dala pregaziti rijeka, a poslije i sredstvo za ostvarivanje istog. Na sjeveroistoćnom dijelu grada, na lokalitetu Galovo relativno nedavno otkriveno je bogato nalazište starčevaćke kulture iz ranoga kamenog doba. Osim činjenice, da se radi o najvećem nalazištu iz kamenog doba na području Sjeverne Hrvatske, iznimno je bitno naglasiti da pronađeni materijalni ostaci potvrđuju 8000 godina staro naseljavanje Broda.

Znanstvenici procjenjuju da je riječ, ne samo o najstarijim dokazima naseljavanja grada, nego, općenito, i o tragovima najstarijeg naselja u cjelokupnoj Hrvatskoj. Nalazište karakterizira više osobitosti, zbog kojih privlaći pažnju stručnjaka. Jedna od njih je i prvi put u Evropi pronađena zemunica za ukop, posebno sagrađena. Ona je ograđena drvenom ogradom s žrtvenikom i preko 20 kamenih sjekira. Zanimljivi su i ostaci ovdje pronađenih kostura, gdje je jedan pokopan bez glave, dok kod drugog na lobanji nedostaje lice, što znanstvenike upućuje na postojanje "kulta lobanje" i žrtvene obrede. Prema nalazima s još nekih lokaliteta, stručnjaci smatraju da se na gradskom području vjerovatno nalazilo dosta veliko prahistorijsko naselje.

Kroz historiju je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva historijska naseobina na tom mjestu datira iz rimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu Marsonia. Do danas nije utvrđeno da li je Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište, ili i čitava naseobina.

Na poznatoj Peutingerovoj tabli je Marsonija označena kao Marsonie, a u djelu Notitia dignitatum zapisana je kao Auxilia Ascaria Tauruno sive Marsonia.

S problematikom ubikacije Marsonije bavili su se već izdavači Ptolemejeve Geografije u 16. vijeku. U tom pogledu bilo je različitih mišljenja. Prvi geograf iz 16. vijeka koji je odredio položaj Marsonie na lokalitetu Broda bio je Abraham Ortelius, koji je u svom atlasu "Theatrum orbis terrarum" (Antwerpen 1590) objavio kartu na kojoj je pokušao rekonstruirati i ubicirati sve antičke nazive panonskih i ilirskih naselja. On je Marsoniju smjestio na Savi upravo tamo gdje se danas nalazi Brod.

Na već spomenutoj Peutingerovoj tabli se najbolje vidi da je Marsonija ležala neposredno uz rijeku Savu, na mjestu gdje je rimska cesta prelazila preko spomenute rijeke. Od naših stručnjaka prvi koji je utvrdio da je Marsonija (originalno MARSVNNIA) bila na lokaciji Broda bio M. P. Katančić. Nakon toga, ova je činjenica opće prihvaćena u znanosti.

Nakon Marsonije na lokacija grada su se nastanili Slaveni u 6. vijeku nove ere. Samo ime grada se prvi puta spominje u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. 1224. godine. Kroz kasni Srednji vijek i glavninu Novog vijeka Slavonski Brod je bio važna utvrda u Vojnoj Krajini, seriji utvrđenja na granici Austrije sa Osmanskim carstvom. Uticaj osmanlija na ovom prostoru je dominantan sve do kraja 17. vijeka kada se situacija mijenja osvajanjem teritorija od strane Austro-Ugarske monarhije. Osim odbrambene uloge, u gradu se u to vrijeme razvijaju i sitni obrt i trgovina, a od najranijeg doba duhovnu službu vrše Franjevci pod čijim uticajem se razvijaju prosvjeta i kultura. U 20. vijeku Slavonski Brod je iskusio nekoliko perioda brzog rasta, kao prometni i industrijski centar. Zbog naglog privrednog razvitka 20.-e godine 20. vijeka se nazivaju "zlatnim dobom Broda". Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije grad mijenja ime iz Brod na Savi u Slavonski Brod. Za vrijeme Drugog svjetskog rata grad je teško stradao, a ista ga je sudbina zadesila za vrijeme Domovinskog rata za osamostaljenje Republike Hrvatske kada je pretrpio strahovita razaranja iz susjedne Bosne i Hercegovine od strane JNA. Grad se postupno oporavlja i obanavlja te nastoji povezati privredno i prometno s ostalim dijelovima Hrvatske, a i radi se na obnavljanju industrijskih pogona, koji su svojevremeno zapošljavali većinu stanovnika.

Danas je Slavonski Brod prometni grad na auto-cesti koja povezuje Središnju Evropu sa Malom Azijom. Kao administrativni centar Kantona i industrijski centar, Slavonski Brod i dalje raste i razvija se, pogotovo u posljednjih desetak godina.

Privreda[uredi izvor]

Slavonski Brod ima dosta razvijenu industriju, iako ona zbog rata i dosta lošeg prijelaza s komunizma u kapitalizam, opada zadnjih 10 - 12 godina. No polako se uzdiže na noge, pa tako i brodski div "Đuro Đaković" koji je i dobro znan preko granica Hrvatske po izrazito širokom i kvalitetnom proizvodnom programu. Proizvodne potencijele ove tvrtke nije potrebno posebno objašnjavati ali izdvojimo samo neke: mostovi (Maslenički most...), željeznička vozila , industrijska postrojenja, poljoprivredni strojevi, auto dijelovi, borbena vozila i sistemi (tenk Degman) itd.

Važna je i poljopriveda i uzgoj voća, a dobro se razvija i prehrambena industrija, upravo idealna za ovo područje. Brodski kraj poznat je po proizvodnji iznimno kvalitetnih vrsta vina, a jedan je od najpoznatijih proizvođača vinarija "Zdjelarević", koja svoje proizvode i izvozi.

Promet je uvijek bila važna stavka brodske privrede i od rimskih vremena, pa tako i danas. Kroz Brod prolazi važna Hrvatska autocesta Zagreb-Slavonski Brod-Beograd (A3). Brod je i druga najvažnija riječna luka u državi (u izgradnji savremena lučka infrastruktura s predviđenim godišnjim kapacitetom od 1 500 000 tona). Prometni značaj grada sve se više raste i s početkom izgradnje nove autoceste na međunarodnom tranzitnom pravcu C5, koji će povezivati srednju Evropu i Slavoniju sa BiH i obalom Jadranskog mora. Trasa buduće saobraćajnica nalazi se na tek nešto više od 15 km istočno od centra Broda, pa će njenim dovršavanjem kroz koju godinu (2008.), šira prigradska zona postati jedno od največih cestovnih čvorišta u Hrvatskoj, s obzirom na već postojeću autocestu. Zbog izvrsne prometne povezanost, na sjecištu važnih međunarodnih pravaca, ovaj infrastrukturni projekt će se vrlo pozitivno odraziti na daljnji privredni razvoj koliko samog grada, toliko i čitavog kantona.

Uslužne djelatnosti postaju vrlo važne,napose turizam.U Slavonskom Brodu se nalazi spomenik nulte kategorije "Brodska tvrđa", koja je inače najveći i najvažniji spomenik kontinentalne Hrvatske, osim toga u Brodu postoje jos mnoge građevine i manifestacije koje u zadnje vrijeme privlače posjetitelje.

Jedna od tih zanimljivosti je i površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj (što je malo poznato), Trg Ivane Brlić-Mažuranić, također jedan od najljepših u državi, s pogledom na rijeku Savu.

Tu se nalazi i kuća Ivane Brlić-Mažuranić, svjetski proslavljene spisateljice za djecu, kojoj trg i duguje svoje ime. Na njemu se tokom godine održavaju mnogobrojne kulturne manifestacije, koje privlače pažnju,a obiluje i mnoštvom različitih sadržaja, kao što su galerije, knjižare, kavane, noćni klubovi, različite trgovine. Zbog svega navedenoga predstavlja centar društvenih događanja u gradu i odlično mjesto za dobar provod.

U neposrednoj blizini trga nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz tu rijeku u državi, popularni brodski "Kej".

Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod živi zajedno sa svojom rijekom.

Spomenici i znamenitosti[uredi izvor]

Tvrđava Brod, spomenik nulte kategorije

U Brodu, jednom od važnih strateških i prometnih mjesta koje je kontroliralo granični prijelaz prema Turskoj i povezivalo glavne trgovačke putove, Austrija u vremenu 1715-1780. godine gradi veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi.

Po svojim dimenzijama, ova utvrda spada među najveće takve objekte u Hrvatskoj (i u Evropi), pa je usporediva i s Dioklecijanovom palačom, čiji je sjeverni pandan. Prisilnim rabotama gradili su je seljaci graničari.Tvrđava pravilnog zvjezdolikog oblika koji je diktirao ravničarski teren zidana je zemljanim nabojem, opekom, drvetom i djelomično kamenom. Za potrebe velikog tvrđavskog kompleksa predviđenog za smještaj 4000 vojnika i 150 topova posječene su bogate šume u širokoj okolini grada. Neposredna blizina ovog fortifikacijskog objekta čiji je erar obuhvaćao površinu od 141 jutra i 586 hvati, sve do kraja 19.vijeka utjecala je na razvoj samog naselja (drvena arhitektura, širenje naselja na istok) čija je urbana osnova formirana još u tursko doba.Godine 1860. tvrđava je ukinuta kao vojnički beznačajna, ali tek početkom 20. vijeka dopuštena je gradnja u užem esplanadnom prostoru. Jedinstveni i monumentalni primjer vojne fortifikacijske arhitekture 18.vijeka u Slavoniji - tvrđava Brod - proglašena je spomenikom kulture. Postupna obnova postojećih, dijelom danas razgrađenih prostora i pojedinačnih gradjevina velike barokne Tvrđave Brod u njenim izvornim opkopima ispunjenim vodom, projekt je jedinstvenog budućeg središta grada Slavonskog Broda. Unutar zidina tvrđave već se nalazi Galerija Ružić, čiji se stalni postav sastoji iz mnoštva reprezentativnih radova hrvatske savremene umjetnosti, a česte su i gostujuće izložbe. Brodski "festung" još udomljuje i Klasičnu Gimnaziju, kao i Gradsko poglavarstvo. U budućnosti je u planu, kako bude tekla obnova, i uređenje "Muzeja Granice", koji bi posjetiteljima trebao prenositi ugođaj posavskih krajeva iz razdoblja protuturskih ratova. Uz ove, predviđeno je i niz drugih kulturnih i društvenih sadržaja unutar jezgre tvrđe.

Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva, spomenik prve kategorije

Franjevački samostan, sjeverna fasada

Godine 1694. sagrađen je drveni franjevački samostan koji je služio potrebama zajedničkog redovničkog života. Kamen temeljac za novi zidani samostan, na zemljištu van dometa tvrđavskih topova položio je 1727. godine barun Trenk, zapovjednik Broda a do kraja godine završen je zapadni trakt samostana i ozidan vrt. Do 1732. godine sagrađen je južni trakt, potom istočni (1768-1770). Iznad krova samostanskog sjevernog hodnika postavljen je sat koji je kao i sunčani ocrtani sat izradio Aleksa Schotz. Brodski franjevci ne samo da su vršili duhovnu službu negu su imali i značajnu prosvjetiteljsku ulogu i otvaranjem škole 1709. godine postaju njeni prvi učitelji, a 1720. godine otvaraju filozofski fakultet. Do naših dana franjevci su zadržali kontinuitet rada u Brodskom Posavlju, o čemu svjedoći i njihova izuzetno bogata biblioteka, u kojoj se čuvaju neke od najvrednijih i najstarijih knjiga u Hrvatskoj. Franjevački samostan, i danas dobro očuvan, jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske.

Muslimanski i pravoslavni vjerski objekti

U trećoj knjizi "Uspomene na stari Brod" Ignjata Alojzija Brlića, str.9. piše: "...a džamija im je stojala na uglu trga pokraj Save...temelji te džamije iskopani su god. 1834." U istoj knjizi na 23.str. su i podaci o pravoslavnoj crkvi: "Oko iste godine, 1780. sagrađena je crkva i posvećena sv.Georgiju. Prvi paroh bijaše Vasilije Kosić...". Džamija je srušena nakon turskog povlačenja iz Slavonije, a pravoslava crkva je srušena u Drugom svjetskom ratu. Isto je prošla i nova crkva Svetog velikomučenika Georgija 1991.[1] Ni jedan vjerski objekat, obje vjerske zajednice nikada nije obnovljen.

Obrazovanje[uredi izvor]

Danas u Slavonskom Brodu postoji Strojarski fakultet, Veleučilište, Visoka učiteljska škola, osam srednjih škola, deset osnovnih škola i jedna osnovna muzička škola. Od ustanova predškolskog odgoja, u gradu postoji 7 dječjih vrtića, centar za rehabilitaciju i odgoj djece s teškoćama u razvoju i jedna muzičko-jezična radionica. Premda je stopa nepismenih niska u odnosu na cjelokupno stanovništvo, ona je svejednako zabrinjavajući faktor koji je u suprotnosti s civilizacijskim napretkom, tendencijama u razvoju obrazovnog sistema u Hrvatskoj, koji se međuostalim očituje u uvođenju obveznog i besplatnog osnovnoškolskog obrazovanja. Najveći je broj nepismenih u starijim dobnim grupama što se može povezati s drugačijim uvjetima života i obrazovanja u ranijim vremenima.

S druge strane, obrazovani dio stanovništva najviše čini ono koje završava osnovne i srednje škole, a manjim dijelom više škole i fakultete. Ali se i taj trend u zadnje vrijeme počinje mijenjati, zbog sve viših zahtjeva, što ih postavlja tržište rada po pitanju odgovarajuče naobrazbe pojedinaca. U izravnoj vezi s ovom problematikom je i planirano proširivanje mogućnosti visokoškolske naobrazbe na području samoga grada Slavonskog Broda. Već par godina postoje vrlo ozbiljni planovi oko pokretanja nekih novih studija u gradu, koji su se odužili usljed nedostatka financijskih sredstava, ali je njihova realizacija u bližoj budućnosti ipak sve izglednija. S obzirom da je stopa nataliteta u opadanju, sve manji broj djece se upisuje u osnovne škole. Ipak, po spolnoj strukturi jednak se broj dječaka i djevojčica upisuje u osnovnu školu, dok pri upisu u srednju školu broj djevojčica koje upisuju gimnaziju je gotovo dvostruko veći od dječaka, dok je omjer isti, ali u korist dječaka pri upisu u obrtničke škole. Pri upisu u više i visoke škole razlike nisu značajne. Možda bi još bilo zanimljivo spomenuti da dvostuko više muškaraca stiče doktorsku titulu po završetku poslijediplomskog studija.

Osnovnoškolske ustanove u Slavonskom Brodu

  • OŠ Ivana Gorana Kovačića Slavonski Brod [1]
  • OŠ Antuna Mihanovića Slavonski Brod
  • OŠ Huge Badalića Slavonski Brod
  • OŠ Đure Pilara Slavonski Brod
  • OŠ Blaža Tadijanovića Slavonski Brod
  • OŠ Bogoslava Šuleka Slavonski Brod
  • OŠ Vladimira Nazora Slavonski Brod
  • OŠ Ivane Brlić Mažuranić Slavonski Brod
  • OŠ Milana Amruša Slavonski Brod
  • OŠ Ivana Zajca (osn.glazbena škola) Slavonski Brod
  • OŠ 11. Osnovna škola Slavonski Brod
  • OŠ I.B. Mažuranić- Područni razredni odjel u Brodskom Varošu
  • OŠ Bogoslav Šulek- Područni razredni odjel u Vranovcima

Srednjoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:

  • Gimnazija "Matija Mesić" Slavonski Brod [2]
  • Klasična gimnazija i kolegij fra. Marijana Lanosovića Slavonski Brod
  • Tehnička škola Slavonski Brod [3]
  • Srednja škola Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod
  • Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod
  • Srednja medicinska škola Slavonski Brod
  • Industrijsko-obrtnička škola Slavonski Brod
  • Obrtnička škola Slavonski Brod

Visokoškolske ustanove u Slavonskom Brodu:

  • Sveučilšte Josipa Jurja Strossmayera Osijek [4]
    • Strojarski fakultet [5]
    • Visoka učiteljska škola
  • Veleučilište u Slavonskom Brodu

Studentski smještaj

  • Studentski centar u Slavonskom Brodu, [6]

Kultura[uredi izvor]

Pozorišta

Knjižnice

Muzeji

  • Muzej brodskog Posavlja
  • Kuća Ivane Brlić-Mažuranić

Galerije

  • Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda
  • Galerija "Ružić i suvremenici"
  • Atelier - Unikat
  • Atelier - Aurel
  • Galerija i antikvarijat Balen
  • Galerija Kutuzović
  • Likovni salon "Vladimir Becić"

Manifestacije

"Brodsko kolo", smotra folklora Brodsko-posavskog kantona [7]

  • Organizator: Folklorni ansambl Broda

"Brodsko glazbeno ljeto"

  • Organizator: Kazališno-koncertna dvorana "I.B-Mažuranić"

Likovna kolonija "Sava"

  • Organizator: Galerija umjetnina grada Broda

"U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić", travanj

  • Organizator: Grad Slav.Brod i KKD "I.B-Mažuranić"

Festival kratkog digitalnog filma "BSHORTS" [8]

  • Organizator: Web portal SBonline

Auto Rally, svibanj

  • Organizator: Auto klub SB AUTO SPORT

Gloria Festung Brod, kolovoz

  • Organizator: Turistička zajednica grada Slavonskog Broda

Mediji[uredi izvor]

Novine

Radio

Tv postaje

Internet

Sport[uredi izvor]

Slavonski Brod ima dugogodišnju tradiciju svih vrsta sportova. Među prvim gradovima u Hrvatskoj je počeo s bavljenjem svih vrsta sportova,među kojima su i neki egzotični i nepoznati širem puku.. Najpopularniji sportovi su fudbal i košarka.

Brođani su dali zavidne rezultate u tim sportovima kao i u mnogim drugima, npr. boks, tenis, karate, rukomet...

Udruge i klubovi[uredi izvor]

--Rethymno (razgovor) 14:15, 3 juni 2015 (CEST)

  1. ^ http://eparhija-slavonska.com/html/latinica/eparhija.html