Razgovor o Wikipediji:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku/2018.

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Pravopisni rječnik[uredi izvor]

@KWiki:: Budući da reče da nisi još imao prilike pogledati pravopisni rječnik, juče sam ga odlučio polako prelistati (doslovno od A do Ž) i, evo, upravo sam završio i izdvojio naj... "zanimljivije" dublete (nekoliko ih je iz "pravila"). Evo i napomena uz rječnik, za slučaj da ih nisi vidio. Ako sam ih dobro razumio, ako je riječ navedena, prolazi kao dublet (budući da nigdje nema onog "v. neku riječ" kao ranije), kao i odrednice odvojene kosim crtama kao prije. Tako sam sastavljao spisak, pa ako sam pogriješio, da znam da ispravim. – Srdjan m (razgovor) 18:30, 17 juni 2018 (CEST)[odgovori]

Bit će da si dobro razumio šta kažu. :-) Ja sam od sutra van Mostara sljedeća dva mjeseca (zbog posla). Dolazit ću kući jednom u dvije ili tri sedmice, kako kad (ovo napominjem zato što nemam laptop nego "fiksni" računar i neću ga vući sa sobom, a firmin baš i ne mogu koristiti za Wiki :-) ) tako da me neće moći biti u ovom projektu za to vrijeme (osim tih dana kad budem dolazio kući /to bude po dva dana/). – KWiki (razgovor) 20:02, 17 juni 2018 (CEST)[odgovori]
Još je hvratckiji i sprskiji nego što je prije bio. Točno mi se gadi...--- CH3OHCl3Radodaj H2O 08:28, 18 juni 2018 (CEST)[odgovori]
Po čemu je Allah (udvojeno l) ispravno a Mekka neispravno?--- CH3OHCl3Radodaj H2O 14:40, 22 juni 2018 (CEST)[odgovori]
Slažem se s Cerom, po 100ti put. --Munja (razgovor) 18:53, 22 juni 2018 (CEST)[odgovori]
Ako rečenica počinje s "Meka...", ne znaš je li se radi o nečemu što je mehko ili o gradu, s obzirom na ispravnost dubleta mehko / meko. --Munja (razgovor) 22:52, 22 juni 2018 (CEST)[odgovori]
To je već pomalo smiješan i rijedak primjer. Iz konteksta će sigurno biti razumljivo. – Srdjan m (razgovor) 09:07, 26 juni 2018 (CEST)[odgovori]
Ne krivim korisnika Srdjan_m, provjerio sam i ja na aplikaciji Pravopis.ba, ne samo da je "fuj", nego definitivno je na djelu srbifikacija i kroatifikacija i šta sve ne, ima svega samo nema bosanskog jezika. Senahide, sjedi, jedan, nema od tebe hajra.Ja vala neću za inat koristiti ove srbizme i kroatizme pa makar me smatrali "ne pismenim" (namjerno rastavljeno).--- CH3OHCl3Radodaj H2O 07:57, 26 juni 2018 (CEST)[odgovori]
Baš sam sad prelistao onaj iz 1996, kad ono i tamo isto "ion, v. jon" (str. 264). – Srdjan m (razgovor) 09:07, 26 juni 2018 (CEST)[odgovori]
Zanimljivo je da je, recimo, ispravno samo Allah i Muhammed, dozvoljeno dvojako pisanje riječi poput dženet / džennet, tejemum / tejemmum, a dozvoljeno samo Meka. Sad nagađam, ali pretpostavljam da je riječ o ustaljenim oblicima, mada ne znam kojim se kriterijom vodi kad se to uspostavlja (kako, recimo, odrediti je li punk ustaljen da se piše pank itd.). – Srdjan m (razgovor) 09:07, 26 juni 2018 (CEST)[odgovori]
Vjerovatno je to posljedica čestog korištenja tih termina, dok za Meku zaista ne znam zašto, to bi onda bio izuzetak ako se ima u vidu da sve ostale arapske gradove trebamo pisati transliteracijom (osim možda Kairo, Aleksandrija i sličnih ustaljenih oblika). U tom slučaju Meka bi bila kao Beč. --- CH3OHCl3Radodaj H2O 09:12, 26 juni 2018 (CEST)[odgovori]