Razgovor s korisnikom:Ado~bswiki

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
    • MEHANIČKO KRETANJE STANOVNIŠTVA **


Mehaničko kretanje stanovništva je važna komponenta koja djeluje na ukupno stanovništvo . U ovo kretanje spadaju iseljavanja i doseljavanja odnosno emigracije i imigracije . Gledajući sa aspekta demografije može se zaključiti da se ovom elementu nije poklanjala posebna pažnja , naročito kada su se pojavile za projekcijama stanovništva . Neki autori su polazili od toga da sve projekcije , u početku matematičke , polaze od toga da dosadašnja kretanja povežemo sa vremenskim periodom za koji želimo napraviti projekciju za ukupno stanovništvo . Pošlo se od toga da je prošlost jednaka budućnosti , tj. da svi elementi vezani za prirodnu dinamiku stanovništva , mehaničko kretanje stanovništva , migracije ostaju iste u budućnosti kao što su bile u prošlosti . Kasnije se vidjelo da takve projekcije ne odražavaju pravo stanje , onda su autori u početku kod projekcija stavovništva koristili podatke nataliteta , mortaliteta , dok se migracioni faktori bili zanemareni . Otkrićem movih kontinenata došlo se do podataka da je važno ukomponovati i faktore migracija. Danas u svijetu ovom faktoru se daje veliki značaj , naročito u zemljama u tranziciji , jer je veliki broj stanovništva u pokretu . Naročito ovom faktoru se daje značaj u : SAD-eu , Japanu i drugim . Migracije su u stvari prostorna pokretljivost i ona se događa u određenom vremenu , zavisno od vremena, tj. dužine vremena migracije se moraju različito i posmatrati . Neki autori smatraju da kretanje stanovništva nije posljedica samo prirodnog priraštaja nego je uslovljeno i tzv. prostornom pokretljivosti .Ona kao fenomen je bila stalno prisutna i pratila su je mnoga kretanja u društvu , vezana je za čovjeka kao jedinku . Prema nekim autorima postoji više vrsta migracija , pa govorimo o 6 – tipova ,dok UN govore o dvije migracije – unutrašnja i vanjska . PRVI tip migracija je onaj koji nastao kao posljedica osvajanja određenih teritorija , mnoga carstva su se razvila tako što je prilikom osvajanja novih teritorija doseljavan određeni broj stanovnika . Tako se npr. vojska Egipta , Rima , Tursko carstvo širilo na tom principu . DRUGI tip migracija je onaj koji je vezan za tzv. tihu seobu stanovništva , a koja je rezultat prirodnih faktora koji mogu biti : suša , vremenske nepogode, vulkan ... TREĆI tip migracija je vezan za tzv. humano preseljenje koje je veoma dobro došlo na ovim područjima . ČETVRTI tip migracija je takav gdje je došlo do premiještanja čitavih etničkih manjina s namjerom da se stvore takvi prostori gdje će živjeti samo jedan narod , npr. Izrael . PETI tip migracija je tzv. politička emigracija gdje jedan broj stanovnika iseljava radi toga što se ne slaže sa političkim sistemom u toj zemlji . ŠESTI tip migracija je takav tip koji je nastao zbog ekonomske migracije , to znači da čovjek napušta svoje ognjište da bi došao do radnog mjesta . Ove migracije se mogu smatrati vanjskim i unutrašnjim migracijama .Vanjske migracije su one gdje stanovništvo napušta teritoriju države gdje živi , unutrašnje migracije su gdje čovjek napušta dom ,stalno ili privremeno ,da bi obezbijedio materijalne potrebe . Ove migracije su danas prisutne svugdje u svijetu gdje ljudi odlaze iz sela u grad da bi radili . Prema tome , ako posmatramo migraciona kretanja kao sastavni dio demografije onda je potrebno kazati da je ona novijeg tipa i da ona još uvijek razvijena zbog : 1.) još se uvijek ne zna ukupan obim i tokovi migracija . 2.) još nisu sagledani ekonomski , socijalni uzroci koji uslovljavaju migracije . 3.) još nauka nije obezbijedila da se rade valjane projekcije migracionih kretanja . 4.) još nije istražen uticaj migracija na natalitet , mortalitet i starosnu strukturu .

1.) Što se tiče migracija važno je da se sagleda obim i struktura , ali gledajući sa aspekta utjecaja migracija na ukupno stanovništvo . Rekli smo da postoji unutarnja – ona koja je rezultat svakog preseljenja van granica određenog područjakoje je administrativno određeno gledajući sa aspekta vremena , potrebno je imati u vidu i uslove koji se obezbjeđuju u mjestu gdje se doseljava stanovništvo . 2.)Potrebno je analizirati običaje i navike lica koja se iseljavaju i koja se doseljavaju , tj. profesionalni aspekt i iseljenika i doseljenika . Ako gledamo broj doseljenih i broj iseljenih lica ondasaldu bilansa useljenih i iseljenih lica , a razlika između ovih brojeva lica čini neto migraciju , dok zbir useljenih i iseljenih čini bruto migraciju .

Da bi se došlo do što realniih pokazatelja mnoge zemlje danas pristupaju prikupljanju podataka putem anketa . Anketa omogučava da se dođe do presjeka stanja useljenih i iseljenih lica . Ako govorimo o bruto odnosno neto migracijama onda govorimo o stopama migracija , pa kažemo da su stope migracija u stvari relativno učešće događaja bilo useljavanja ili iseljavanja stanovništva za određeno područje . 

Neto stopa migracija ili stopa migracionog salda se računakao razlika broja doseljenika i broja iseljenika kroz prosječan broj stanovništva pomnoženo sa 1000 ( promili ). Transferzalni metod je metod putem kojeg se analiziraju podaci za jednu određenu godinu , gdje se uzimaju svi podaci koji su vezani za npr. fertilitetstarosnih kohortnih žena u tzv. reprodukcionom ciklusu . Kohortni metod posmatrapodatke u određenoj godini , ali samo za žene iste starosne dobi npr. rođene 1980.g. ili udate u jednoj godini npr. 1960.g. Neto migracija je podatak koji govori razliku useljenih iiseljenih lica podijeljeno sa prosječnim brojem stanovništva . Prosječan broj stanovništva se može izračunati tako da se uzima broj stanovnika jedne zemlje početkom i krajem godine i zbir se podijeli sa 2. Prosječan broj stanovnika je važan element i tačnost tog podatka ovisi o tome da li se raspolaže sa podacima broja stanovnika iz popisa ili pak iz određenih anketa . Neke zemlje , npr. Skandinavske ,koriste podatke iz registra stanovništva , to znači da one imaju u svakom momentu prosječan broj stanovnika za svoju zemlju . Registar stanovništva jetakav element koji se izrađuje tako da se podaci iz određenog popisa koriste kao osnova a kasnije se oni dopunjuju putem podataka koji se dobiaju iz vitalne statistike . Bruto migracija sadrži veličinu koja se formira kao rezultat zbira useljenih i iseljenih lica i ta veličina se dijeli sa rosječnim brojem stanovnika . I bruto i neto stope migracija su veoma značajni elementi koji se koriste za projekcije stanovništva , a naročito za projekcije budućih migracionih kretanja . Neki autori prilikom analize ovih kretanja korste također i diferijalne stope migracija , a one se odnose posebno na useljena ,a posebno na iseljena lica . Ove stope su rezultat posmatranja useljenih i iseljenih lica po starosnoj strukturi i školskoj spremi . Veoma je značajno analizirati starosnu strukturu stanovništva i po njoj se dolazi do podataka koi govore da je stopa migracija najniža kod lica starijih od 40. g. ,a maksimalna je kod lica od 24. ,tj.25-29.g., da bi kasnije počela opadati . Neki autori u svojim istraživanjima koriste i podatke o natalitetu i mortaltetu kod utvrđivanja stopa migracija .





    • TIPOVI I ANALIZE MIGRACIONIH KRETANJA **


U teoriji i praksi postoje razni tipovi migracionih kretanja , pa govorimo o sljedećim : - stalne migracije - sezonske migracije - dnevne migracije ,

Dok prema kriteriju državne pripadnosti migracije se mogu podijeliti na :

-spoljme i - unutarnje

Unutarnje se dijele na : - lokalne - regionalne - međuregionalne itd.

Spoljne migracije se dijele na : - unutar kontinentalne - međukontinentalne

Po kriteriju diobe naselja one se mogu podijeliti na : - međuseoske - međugradske - migracije grad – selo i selo – grad .

S obzirom na motive migraije se dijele na : - političke - ekonomske - socijalne - porodične , odnosno na : - subjektivne i - objektivne , zatim na : - dobrovoljne i - prinudne migracije .

Analizom određenih podataka dolazi se do kvantitativnih tokova migracija , a koje se odnose na pol , starost , profesiju , školsku spremu itd.







    • UNUTARNJE MIGRACIJE **


Unutrašnje migracije bio je poznat od postanka čovjeka , međutim tom elementu se nije poklanjala određena pažnja tako da se smatralo da su to normalna kretanja koja nemaju svog odraza na ukupno kretanje stanovništva jedne zemlje . Mnogi autori danas poklanjaju veliku pažnju unutarnjim migracijama i tu podrazumijevaju dnevno , sedmično , sezonsko i definitivno preseljenje unutar jedne zemlje . Ova dnevna , sedmična i definitivna preseljenja su novijeg datuma dok du sezonska bila poznata još davnih vremena . Smatralo se da su sezonska kretanja vezana za stočare i pečalbarenje , kasnije s razvojem društva posvećava se određena pažnja tako da su mnogi autori analizirali ta kretanja i faktore koji djeluju na ta kretanja . Smatra se da su unutarnje migracije fenomen koji je pod velikim uticajem i klimatskih razloga kao i nivoom razvijenosti proizvodnih snaga , prije svega mogućnosti zaposlenja kao i obezbijeđenja nekih uslova – zdravstva , školstva i dr. Smatra se da su to kretanja koja se mogu svrstati u najstariji oblik migracionih kretanja . Neki autori su ta kretanja vezali za stanovništvo koje se bavi stočarstvom , pa su govorili o polunomadima i nomadima .Takav vid kretanja je karakterističan za mnoge zemlje pa u za BiH , gdje je neko prinuđen da u određeno godišnje doba ide u planinu ili u ravničarske predjele , radi ispaše stoke . Ovaj oblik kretanja je prisutan u mnogim zemljama pa se može govoriti o univerzalnom kretanju stanovništva . Analizom određenih podataka može se zaključiti da se nivo i obim unutarnjih migrcija ocjenjuju na osnovu pitanja :

mjesto rođenja trajanje boravka mjesto posljednjeg predhodnog boravka mjesto boravka za fiksni raniji datum boravka .

Prema uputstvu UN – a odjela za migracije najznačajnija su pitanja mjesto rođenja i ono se najviše koristi . Prema odgovoru na ova pitanja dolazi se do druge kategorije stanovništva : migranti i nemigranti . Međutim mnogi autori danas se ne pridržavaju samo jednog pitanja nego u svojim istraživanjima ukrštavanjem odgovora na više pitanja dolazi se do značajnih obilježja migracija – vrstama , uzrocima i na kraju do migracionog salda . Neki autori pitanje mjesto boravka koje je vezano za fiksni raniji datum koriste da bi došli do određenih pokazatelja to koriste : SAD, Velika Britanija , jer se smatra da odgovor na ovo pitanje daje podatke koji omogućavaju da se dođe do odgovora o : obimu, vrsti i faktorima koji su djelovali na tu migraciju, ali neki autori smatraju da odgovor na ovo pitanje nije rezultat koji se može uzeti kao tačan jer ljudi zaborave gdje su bili u određenom period, radi toga se koristi najviše mjesto rođenja. Kod nas u BiH, a to je korišteno i u SFRJ, koriste se pitanja koja se odnose na mjesto rođenja, na pitanje iz kojeg mjesta je lice doselilo u mjesto stanovanja i koje godine. Ovakva pitanja su kad je u pitanju praksa u BiH su se počela koristiti tek u godinama : 1961., 1971. god. jer do tada fenomenu migracija se nijepridavala određena pažnja jer se smatralo da građani koji odlaze van teritorije BiH tj. van granica SFRJ su otišli privremeno i oni su građani BiH. Mnogi autori smatraju kod analiza migracionih kretanja da je potrebno proučavati pol i starosnu i obrazovnu strukturu kao i ekonomske karakteristike tih migracija. Ako se posmatra polna struktura onda treba imati u vidu o kakvoj migraciji se radi , ako je u okviru lokalnih obilježja, onda je veća zastupljenost migracija ženskog pola, a ako je na veći period onda je muški pol, kod starosne strukture može se zaključiti da su migracije više zastupljene kod stanovništva od 15.g. tj. do i iznad 15.g. do 34.g. Ako gledamo teritorijalno onda se smatra da je više pokretljivo neškolovano nego školovano stanovništvo. Smatra se da je školovano stanovništvo također pokretljivo stanovništvo i kod tog stanovništva se može govoriti o migracijama na duži period. Ako gledamo sa ekonomskog aspekta onda se zaključuje da je velika pokretljivostkod stanovništva koje je zaposleno u uslužnim djelatnostima dok je ona slabija kod onih djelatnosti vezanih za primarnu odnosno sekundarnu vrstu poslova. Ako posmatramo migraciona kretanja sa demografskog aspekta onda se tu posmatra kretanje ženskog stanovništva starog od 15 – 49 godina. Mnogi autori smatraju da je tu veoma značajno posmatrati natalitet, mortalitet itd. Neki autori u istraživanjima kad proučavaju ekonomski aspekt onda težište daju na migracij u pasivnim(siromašnim) područjima prema bogatima, kao i migracije na relaciji selo – grad i to vežu za obezbjeđenje određenih potreba (voda, škola, struja, zdravstvo...). Ovdje se analizira i odnos dnevnih migracija sa saobraćajnim uslugama i zaposlenošću broja stanovnika. Veoma je značajno analizirati migracije selo – grad pošto je veća zastupljenost migracija selo – grad nego grad – selo, to su i mnoga istraživanja rezultat kretanja selo – grad , međutim danas visokorazvijene zemlje proučavaju migracije grad – selo jer se stvara bolja pretpostavka za življenje u selu u odnosu na grad. Unutarnje migracije su fenomen koji se danas proučava, i prema studijama UN – a došlo se do zaključka da na njih djeluju geografski, socijalni, ekonomski i demografski faktori. Svi ovi faktori djeluju na ukupno kretanje stanovništva kao i na regionalni aspekt tog stanovništva. Za proučavanje migracija selo – grad danas sezaključuje da se ne raspolaže sa određenim podacima izuzev onih koji su rezultat popisa stanovništva. Neke zemlje obezbjeđujute podatke putem anketa isto tako još uvijek nisu razrađene metodologije putem kojih bi se obezbijedili podaci o obimu tih preseljenja, a naročito o razlozima preseljenja. I pored toga kad je u pitanju unutarnja migracija postoje određene kvantitativne metode koje su rezultat određenih istraživanja a koja se svode na korelacioni, odnosno regresiono odnos elemenata :

prosječni godišnji migracioni saldo prirodno priraštaj procenat nepoljoprivrednog stanovništva postotak gradskog stanovništva postotak aktivnog stanovništva u odnosu na ukupno broj stanovnika na kilometar kvadratni postotak stanovništva u radnom periodu postotak aktivnih žena u odnosu na ukupno stanovništvo nacionalni dohodak dohodak od industrije bruto lični dohodak ukupna lična sredstva na lice starije od 10 godina

Na osnovu ovih pokazatelja utvrđuje se višestruki korelacijski odnos između pokazatelja da bi se došlo do ukupnog broja iseljenih i useljenih kao i utjecaja određenih faktora na ta kretanja.







    • HIPOTEZE O MIGRACIJAMA **



Izučavanje migracionih kretanja je u velikoj korelacionoj vezi sa ukupnim kretanjem stanovništva. Migracije predstavljaju značajnu komponentu u kretanju stanovništva jedne zemlje, ona djeluje kako na ukupan broj stanovnika tako i na strukturu stanovnika. Kad govorimo o utjecaju migracija na ukupno stanovništvo onda je potrebno razgraničiti migracije na unutarnje i spoljne, jer mnoge zemlje imaju veliki broj podataka o spoljnim migracijama, ali o unutarnjim nemaju određni broj podataka a i kvalitet podataka koje imaju nije takav da može poslužiti za projekcije. Odnos između migracija i ukupnog broja stanovnika se može analizirati ako se uzmu u obzir i faktori koji djeluju na migraciona kretanja. Potrebno je također analizirati i pol, starost, profesiju, etničku pripadnost, a također je značajno analizirati i druge vrste struktura koje se odnose i na imigrante i na emigrante. Danas mnogi autori pokušavaju da postave prognozu budućnosti migracija jer se smatra jednim od veoma važnih faktora za projekcije stanovništva. Pošto su migracije mnogo podložne momentalnom utjecaju promjena uslova, to se može govoriti o pretpostavkama koje nisu zasnovane na čvrstim argumentima . I pored toga danas se koriste određene pretpostavke o budućim migracionim kretanjima koje se mogu na neki način izjednačiti sa metodama :

metod ekstrapolacija metod odnosa subjektivne ocjene analitičke metode.

Kad govorimo o metodu ekstrapolacije onda kažemo da se polazi od pretpostavke da će budućnost biti jednaka prošlosti , tj. da svi oni faktori koji su djelovali na dosadašnja kretanja ostaju prisutni i u budućnosti. Ova metoda zahtijeva raspolaganje sa podacima sa što dužim vremenskim periodom i ona se zasniva na principu prilagođavanja određenim, bilo prave ili krive linije, raspolživim podacima. Nedostatak ove metode jeste taj što ona uzima samo u obzir vremenski period, to znači da sve promjene koje će nastupiti kod nataliteta, mortaliteta, fertiliteta se na neki način eliminišu. Prema određenim istraživanjima pokazano je da te pretpostavke na kojima se zasniva ova metoda nemaju svoja uporišta jer nema ni jedna zemlja kod koe je budućnost jednaka prošlosti. Neki autori smatraju da je metod odnosa savršeniji u odnosu na predhodni metod jer koristi podatke iz migracionog salda kao i podatke koji su rezultat kretanja nataliteta, mortaliteta i fertiliteta a također uzima u obzir i faktor porasta stanovništva određene teritorije. To znači da ova metoda uzima u obzir i dosadašnju migraciju i veže je sa općim porastom stanovnika i užom i širom teritorijom jedne zemlje. Također ova metoda uzima u obzir i ekonomske faktore koji su djelovali i djelovaće u narednom periodu. I ova metoda ima nedostatke jer uzima previše protekli period, radi toga neki autori preporučuju da se uzima i projekcija koja se zasniva na prognozi budućih migracija koja se na neki način bazira i na subjektivnim ocjenama. Mnogi autori smatraju da uzimanje u obzir subjektivnih ocjena je veliki nedostatak ove metode jer onaj ko daje subjektivnu ocjenu treba da raspolaže velikim brojem podataka koji rasvjetljavaju dosadašnje odnose i bit će prisutni i dalje. Ova metoda može se koristiti za uže područje i kraći period. Analitička metoda se bazira na hipotezama o ukupnom migracionom saldu kao i na podacima koji se odnose na ukupne migrante i podacima koji se odnose na natalitet, mortalitet, fertilitet itd, neki autori koriste u zadnje vrijeme i starosnu strukturu migranata, naročito žena. Ova metoda koristi sljedeće elemente :

migracioni saldo u određenoj godini starosnu strukturu migracionog stanovništva u godini T, gdje se

     uzima petogodišnji period 

umrlo migraciono stanovništvo ugodini T živorođena djeca migranata u godini T stopu doživljenja migranata po starosnim grupama obično za petogodišnji period opću stopu fertiliteta migranata ženskog stanovništva u godini T

Da bi se uradila ova metoda značajno je imati podatke o visini migracionog salda, o polnoj i starosnoj strukturi kao i starosnu strukturu žena, naročito starosnu grupu od 15 – 49 god. Veoma je značajno raspolagti podacima o stopi nataliteta i mortaliteta. Neki autori kod korištenja ove metode uzimaju migracioni saldo kao apsolutnu veličinu koju u daljem računanju oduzimaju ili dodaju osnovnom stanovništvu u ovisnosti da li je emigrant ili imigrant. Također je važno imati podatke o specijalnim stopama nataliteta, mortaliteta, fertiliteta, kao i o broju živorođene djece i broju umrle djece u određenom periodu. Mnoge zemlje nemaju ove podatke pa se koriste podaci iz anketa, popisa stanovništva kao i podacikoji se dobijaju iz vitalne statistike. Kod ovog je važno napomenuti da li se radi o otvorenom ili zatvorenom stanovništvu, jer postoje velike razlike kad je u pitanju migracioni saldo kao i broj imigranata odnosno emigranata.


    • POPULACIONA POLITIKA**


Posljednje decenije posebno poslije II sv. rata mnogi teoretičari su pokušali da razvitak stanovništva tj.kretanje nataliteta, mortaliteta, fertiliteta i migraciona kretanja objasne sa aspekta razvoja proizvodnih snaga prije svega sa aspekta ekonomskog, socijalnog razvoja itd. Smatra se da pdnos između kretanja stanovništva i pojedinih ekonomskih varijabli je takav da jedne druge dopunjuju ali i isključuju. Pošto je porast društvenog proizvoda po stanovniku odnosno perkapit osnov svakog društva to je potrebno da se analizira i uticaj porasta stanovništva na porast društvenog proizvoda. Također se smatra da je važno analizirati i utjecaj ekonomskih faktora na kretanje stanovništva. Mnogi autori smatraju da ako se posmatra utjecaj jednih i drugih, onda je važno to sagledavati na duži period jer npr. starosna struktura stanovništva je odraz politika vođenih prije 10 – 15 godina, naročito zdravstvena, socijalna politika s jedne i natalitet odnosno mortalitet s druge strane. Ovo se prije svega treba gledati sa aspekta nataliteta i njegovog uticaja na strukturu stanovništva, naročito starosnu. Smatra se da su mnoge zemlje koje su provodile određenu politiku bolju starosnu strukturu stanovništva preko elementa nataliteta. Mmogi autori smatraju da je potrebno posmatrati i uticaj migracija na starosnu i polnu strukturu stanovništva a naročito na žensku populaciju, prije svega u fertilnom periodu od 15 – 49 godina. To znači da su buduća demografska kretanja vezana za mjere ekonomske i socijalne politike koju je jedna država ili društvo donijela u ranijem periodu, Također se smatra da je poterbno posmatrati i utjecaj broja stanovnika kao i nataliteta, mortaliteta i fertiliteta na ukupni razvitak jedne zemlje. Mnoge zemlje nastoje da politikom uskladete odnose tj. zadrže određene ravnomjerne tokove i kad je u pitanju ukupno stanovništvo i radna snaga. Mnogi autori smatraju da je za objašnjenje politike i strukture društva potrebno naglasiti uklapanje određene politike u planove ekonomskog i socijalnog razvitka i to ne samo u nerazvijenim zemljama nego i u razvijenim zemljama zapada. Smatra se da je potrebno to posmatrati ne samo za zemlju već i za regije.

Kod ovog treba imati u vidu sljedeće :

Populaciona politika određenog sadržaja vezana je za opće prihvaćenu koncepciju razvitka stanovništva koja se temelji na općim ustaljenim sociopolitičkim normama, a koja može u određenom trenutku da bude i inicirana postojećom demografskom situacijom koja nije uvijek u skladu sa ekonomskim i socijalnim mogućnostima zemlje. Mnogi autori smatraju da je bitno da je koncept određene populacione politike vezan za cjelokupni program ekonomske, socijalne i druge politike koja se vodi u jednoj zemlji. Budući da su demografska kretanja u svijetu veoma različita to se smatra da su i problemi ekonomske politike veoma specifični, što znači da se politika razvitka stanovništva treba prilagoditi specifičnim zahtjevima ekonomskog društva kulturnog razvitka pojedinih zemalja. Savremena svjetska kretanja u domenu razvitka stanovništva, pa i populacione politike sve idu u tom pravcu da se vežu i uklapaju mreže populacione politike u smjeru socijalne politike. Neki autori smatraju da je ovo karakteristično za visokorazvijene zemlje ali i u nekim nerazvijenim zemljama ove tenzije su prisutne.


    • POJAM I DEFINICIJA POPULACIONE POLITIKE**



Prema nekim autorima pod pojmom politike stanovništva podrazumjeva se sistem mjera i akcija pomoću kojih se djeluje na demografske procese, prije svegana prirodno kretanje pa i na mehaničko, radi postizanja određenog ( po smjeru, intenzitetu i strukturi ) specifičnog kretanja stanovništva usklađenog sa postojećim ekonomskim, socijalnim, političkim i drugim ciljevima. Populacionu politiku provodi država i ona je odraz postojećih odnosa koji vladaju u toj državi, prihvatljivih s njihovog stanovišta kad je u pitanju razvitak stanovništva a koji su vezani za opće norme u toj državi, pa neki kažu za populacionu politiku da je ona praksa populacione teorije. Danas u svijetu egzistiraju uži i širi pojam populacione politike. Pod užim pojmom se podrazumjevapolitika koja se odnosi na skup mjera i akcija što ih provodi jedna zemlja sa ciljem da se djeluje na određene karakteristike stanovništva tj. da se djeluje na cjelokupni razvitak demografskog kretanja u toj zemlji. Neki autori smatraju da se tu radi o politici države koja je usmjerena na regulisanje broja stanovnika jedne države ili regije ovisno o njenim specifičnim ekonomskim mogućnostima te socijalno – političkim ciljevima. Smatra se da djelovanje na stopu rasta stanovništva, bilo na njeno ubrzanje ili usporavanje, u glavnom se postiže preko mjera koje su koncentrisane na komponente prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva i tu se smatrana kretanje fertiliteta. Mnogi autori smatraju da je takva politika ipak jednostrana jer mjere ne mogu biti usmjerene u jednom pravcu i moraju imati odraza i na natalitet, mortalitet i na mehanička kretanja.


Mnogi autori smatraju da je smisao provođenja određene populacione politike uslovljena i određenim uslovnim uvjetima koji imaju svog odraza putem socijalne, ekonomske politike i nacionalnih kretanja. Ako analiziramo ove mjere onda se dolazi do zaključka da postoje stimulativne mjere ili određene destimulativne populacione mjere koje su usmjerene na aspekte ciljeva vojno – strateškog razvoja, fizikalne politike, održavanje jedne nacije kao takve da ona ima primat nad drugim nacijama kao i mjera koje vode ka kvalitetnom načinu življenja. Određene populacione politike zavisno od određenih društvenih, ekonomskih, političkih i drugih mjera mogu djelovati na ubrzanje ili usporavanje stope rasta stanovništva. Također pomoću tih mjera mogu se davati određeni prioritetiu u natalitetu, mortalitetu, imigracijama, emigracijama itd. Mnogi autori smatraju da nivo razvijenosti jedne zemlje u mnogome opredjeljuje populacionu politiku tako da država namjerno nešto stimuliše a određena kretanja usporava tj. da vodi takvu politiku koja će do ravnoteže između broja stavovnika i nivoa proizvodnih snaga te države. Danas pod pojmom populacione politike se postavljaju teze uspostavljanja optimalnih odnosa na relaciji stan – proizvodni i potrošni resursi tj. na relacijistopa budućeg rasta stanovništva, stopa rasta društvenog proizvoda, produktivnosti rada itd. Postizanje tih odnosa je želja mnogih zemalja i mnoge zemlje žele da uspostave te odnose. Neke pak zemlje žele da uspostave odnose između stopa rasta stanovništva tj. demografske politike vezane za socijalnu politiku. Kod ovog treba imati u vidu da mnoge zemlje kad je u pitanju optimalni odnos na relaciji stanovništvo i resursi, tu se polazi od toga da je čovjek ne samo potrošač nego i proizvođač resursa tj. da se napuštaju određene teze određenih škola koje su se pojavile u 17- 18. st. i u 19. st. se čovjek posmatra više kao potrošač nego kao proizvođač. Neki autori su pokušali da definišu pojam optimalnog stanovništva pa neki polaze od toga da je optimalno stanovništvo broj osoba socijalno poželjnih ili da se koncept optimalnog stanovništva bazira na pokazatelju blagostanja, također neki autori smatraju da se optimalni broj stanovnika treba vezati sa konceptom odnosa broja stanovnika sa dohotkom, s tim da se perkapit posmatra sa stanovišta i potrošnje i proizvodnje mnogih usluga. Mnogi autori smatraju da je ovdje potrebno uključiti i nivo kulture i nivo obrazovanja. Neki autori smatraju da kriterij optimum stanovnika treba bazirati na demografsko-socijalnim pokazateljima kao što očekivanje života i dr. Pitanje pojma optimum stanovnik neki autori su pokušali da to razrade gledajući na neke ciljeve kao što su maksimalna bogatstva ili maksimalna stopa rasta bogatstva, prirodna bogatstva, njihova zaštita i njihovo korištenje ne samo za sadašnju nego i za buduću generaciju. Tu se postavlja pitanje postavljanja vojne i druge moći kao i pune zaposlenosti i postizanje općeg blagostanja mjerenog nivoom zdravstvene zaštite, prosjećnim godinama života. Za formulisanje populacione politike treba imati u vidu ne samo broj stanovnika nego i prostor, jer to na neki način može da uspostavi adekvatniju gustoću stanov- ništva, gledajući na uvjete i potrebu za proizvodnjom i uopće životom stanovništva. Neki autori u istraživanjima kod postavljanja populacione politike polaze i od količine dobara za potrošnju kao i njihov nedostatak, i smatraju da je to odraz visokog prirodnog priraštaja stanovništva što znači da je potrebno populacionu politiku usmjeriti na ograničavanje broja rođenih ili na emigracije, mnoge zemlje raspolažu sa velikim površinama slobodne zemlje kao što je SAD., danas je to slućaj sa Novim Zelandom, Australijom i one su kao takve imale tzv. otvorenu migracionu politiku. Neki autori smatraju da iako u nekim zemljama postoje različiti odnosi između broja i strukture stanovništva, s jedne, i količine namirnica s druge strane, ipak je moguće uzodređene pretpostavke da se uspostave skladni odnosi tj. da se određenom populacionom politikom (politikom radne snage ) mogu na duži ili kraći period smanjiti postojeći debalansi. Kod sprovođenja populacione politike nužno je imati u vidu i to da ako jedna država prepusti tihi razvitak stanovništva mogu se postaviti određena pitanja kao: - Šta će se desiti s stanovništva dotične zemlje ako rast ili pad stanovništva nastavi svoj trend, tj. kako će budući razvitak stanovništva djelovati na ekonomski i socijalni razvitak (hoće ga poticati, usporavati ili blokirati). Radi toga autori stoje na stanovištu da država svojim mjerama ipak vrši određenu kontrolu nad kretanjima stanovništva, prije svega nad prirodnim i mehaničkim kretanjima.




    • TIPOVI POPULACIONE POLITIKE **


U raznim društveno-ekonomskim formacijama tj. zemljama provode se razni tipovi populacione politike, bilo da su te politike direktno formulisane sa izričitim ciljevimaza djelovanje na stanovništvo ili su one indirektne u sklopu drugih djelatnosti društvenog života (razne pravne norme, mjere koje su vezane za porodnično pravo itd.). Različiti tipovi populacionih politika u odnosu na razvitak stanovništva pokazuju i različite efekte gledajući sa aspekta ukupnog broja stanovnika tj. starosnu, polnu i dr. Strukturu stanovništva. Ako gledamo historijski također postoje razlike u koncipiranjupopulacione politike jer se smatralo da u ranim fazama razvitka stanovništva u tzv. predtranzicione faze nije bilo populacione politike, to znači da se stanovništvo tihijski razvijalo i u toj etapi kod nekih zemalja ipak se razvijala populaciona politika koja je išla u smjeru da se grupa stanovnika Protegira u svom razvojuu odnosu na drugu. Kasnije s razvojem odnosno prelaskom od primarne biološke na primarnu socijalno-ekonomsku odrednicu u politici stanovništva dolazi do toga da država počinje ciljno da propisuje mjere koje će stimulurati odnosno destimulisati razvitak fertiliteta, nataliteta, mortaliteta. Neki autori danas smatraju da se populaciona politika može podijeliti na kvalitativnu i kvantitativnu grupu. Ta podjela je vezana prema tome da li su ciljevi usmjereni ka stopi rasta ili pada stanovništva ili poboljšanju uvjeta življenja, smatra se da je nemoguće njih razgranićiti pa ipak neke zemlje daju više težište na smanjenje nego na način kvalitetnog života. Gledajući kvantitativne i kvalitativne ospbine autori su podjelu populacione politike izvršili na četiri tipa ili grupe. Ova podjela je prozašla i prema ciljevima populacione politike: 1. Populaciona politika koja stimulira porast stanovništva ili osigurava reprodukciju stanovništva na istom nivou, i autori smatraju da je to EKSPANZIVNA POLITIKA; 2. Populaciona politika koja ide u pravcu da se sprijeći porast stanovništva ili da se smanji i to je RESTRIKTIVNA POPULACIONA POLITIKA; 3. Populaciona politika koja ide u pravcu da osigura povoljniji razmještaj stanovništva u odnosu na raspoloživa sredstva politike i ona se naziva REDISTRIKTIVNA; 4. Politika koja djeluje u pravcu razvitka određenog kvaliteta življenja stanovništva i to je ENERGETIČKA POPULACIONA POLITIKA;

Ekspanzivna populaciona politika je ona koja je usmjerena na porast stope stanovništva ili na njeno održavanje na istom nivou. To znači da ona stimuliše rast stanovništva i da zahtjeva da se preduzmu takve mjere koje će stimulisati stopu rasta nataliteta, mortaliteta, stvoriti veće uslove za useljenje stanovništva. Ako se želi zadržati postojeće stanje onda i populaciona politika mora ići prema tome da se održi dosadašnja stopa rasta nataliteta kao i stopa mortaliteta. Za ovu politiku potrbno je i vezati i mehaničko kretanje stanovništva koje će ići upravcu da veće doseljavanje eliminiše, da eliminiše veću stopu mortaliteta, a stimuliše veću stopu nataliteta.

Restriktivna populaciona politika spada u grupu kvantitativnih politika, a usmjerena je na smanjenje porasta stanovništva. Ako je ta politika usmjerena nasprećavanje daljeg porasta u smislu zadržavanja postojeće stope u ovoj godini u odnosu na prošlu, onda se smatra da je potrebno da se ona usmjeri i na natalitet (fertilitet) kao i na mortalitet, to znači da politika mora ići u pravcu smanjenja nataliteta a to znači da je neophodno imati tako razrađenu politiku koja će to i stimulisati. Mnogi autori smatraju da ova politika nema svog uporišta i da ona kao takva se može teško održati u u određenim zemljama, jer svaka mjera koja sprećava natalitet može da ima takav odraz da dolazi do naglog porasta stanovništva tj. ili da stanovništvo počinje da napušta tu državu. Kod ovih zemalja koje sprovode takvu politiku smatra se da migraciona varijabla nije samostalan dio populacione politike već je vezana uz druge politike koje djeluju na drugačiji raspored stanovništva kao i radne snage.

Redistriktivna politika podrazumjeva sistem mjera koje se odnose na internu preraspodjelu stanovništva s ciljem da se na neki način izjednače stope nataliteta i mortaliteta tj. da prirodni priraštaj bude identičan u mnogim regijama. Za ostvarenje ove politike potrebno je da država koordinirano dovodi mjere i da ih sprovodi jer će jedino tako moći obezbjediti eliminaciju demografskog debalansa između pojedinih regija unutar zemlje a koje će omogućiti brži razvoj područja. Ako analiziramo ovu mjeru ona se može posmatrati sa dva aspekta i to: 1. Ova populaciona politika javlja se kao sastavni tip drugih kvantitativnih populacionih politika tj. populaciona politika ekspanzivnih i restriktivnih politika 2. Ova politika podrazumjeva takve mjere koje će biti povezane sa drugim mjerama prije svega mjerama iz ekonomske politike i politike radne snage. Mnogi autori smatraj da se ova politika ne može posmatrati odvojeno u odnosu na druge politike iako pojedine zemlje nju sprovode bez obzira u kakvoj ekonomskoj situaciji bile. Danas u svijetu postoje određene mjere koje neki autori svrstavaju u četiri grupe: 1. U prvu grupu spadaju one mjere vezane za porodicu tj. mjere koje se sprovode u pravu obezbjeđenja materijalnih pogodnosti za određenu porodicu kako bi se povećao natalitet i te mjere su danas prisutne u Francuskoj, Belgiji, Švedskoj, Hrvatskoj, Srbiji. 2. U drugu grupu spadaju mjere u domenufizikalne politike- posebno porezi na neoženjene, nagrade majkama sa većim brojem djece. 3. U treću grupu spadaju mjere koje obezbjeđuju bolje uslove života, povećanje porodiljskog odsustva, itd. 4. U ovu grupu mjera svrstavaju se one koje su vezane za abortuse, tj. kontracepciju. U populacionoj politici veoma je važno da se obezbjedi posmatranje ne samo ukupnog kretanja stanovništva već je potrebno posmatrati starosnu, polnu i ekonomsku strukturu stanovništva. Kad je u pitanju ekonomska struktura stanovništva onda je važno posmatrati uticaj populacione politike na politiku radne snage jer ta politika ima odraza i na razvitak stanovništva. Politika radne snage je jako interesantna i neki autori razlikuju dva tipa te politike i to: 1. politika radne snage u zemljama koje imaju zaostatak radnih resursa u odnosu na tempo i mogućnost privrednog razvoja. 2. politika radne snage u zemljama koje imaju nedostatak radnih resursa u odnosu na tempo i mogućnost privredmog razvoja. I jedne i druge nastoje da mjerama usklade obujam i strukturu ponude radne snage sa povećanjemefikasnosti radnih i drugih resursa. Neki autori smatraju da se politika radne snage može definisati sa užeg i šireg aspekta, zavisno od toga da li se proteže samo na ponudu ili na tražnju radnog mjesta. Ova plitika je sastavni dio populacione politike a vezana je i za ekonomske i socijalne ciljeve.





    • PROJEKCIJE STANOVNIŠTVA**


Projekcije stanovništva su veoma značajan element u demografiji jer se putem njih dolazi do podataka koji se odnose na ukupno stanovništvo i na strukturu stanovništva. Polna struktura i druga obilježja su veoma važna za postavljanje određenih politika kao npr. ekonomske, zdravstvene itd. Svaka zemlja nastoji da utvrdi broj stanovnika i njihovu strukuru, a to se obično radi putem popisa stanovništva, registra stanovništva i raznih anketa itd. Međutim, pošto popis stanovništva kao i registar i ankete zahtjevaju određeno vrijeme a prije svega određena finansijska sredstva to se između popisa rade projekcije stanovništva. Nekad se smatralo da postoji opći zakon koji objašnjava rast stanovništva jedne zemlje, ali se kasnije sa razvojem ljudskog društva došlo do podataka da ne postoji zakon koji objašnjava kretanje stanovništva nego da je potrebno za utvrđivanje broja stanovnika posmatrati vitalne, mehaničke promjene a naročito one promjene koje su vezane za društveno-ekonomski i socijalni razvoj jednog ljudskog društva. U početku zbog toga što određene zemlje nisu raspolagale sa podacima koji služe kao osnova projekcija stanovništva nisu se ni projekcije radile.Prvi popis koji je rađen krajem 18.st. u SAD-u je na neki način početak stvaranja osnova za izradu projekcija stanovništva. I pored tog popisa u SAD-u veliki broj mislilaca, geografičara, ekonomista i dr. su i dalje ostali pri svojim stavovima da je rast stanovništva, tj. optimalna veličina stanovništva vezana za određene politike kao što su : odbrambena politika, politika stvaranja velikih gradova, politika vezana za proizvodnju itd. Neki autori su smatrali da razvoj stanovništva treba da se kreće neovisno od drugih djelatnosti dok su drugi zastupali mišljenje da je kretanje stanovništva vezano za razvoj proizvodnih snaga, prije svega prehrambenih artikala. U to vrijeme u velikim gradovima pojavile su se škole koje su zastupale različite stavoveu vezi sa razvojem stanovništva. Jedne su smatrale da je razvoj stanovništva neovisna kategorija i da se treba kretati svojim pravcem ne uzimajući u obzir razvoj drugih. Druge su polazile od toga da je potrebno u populacionoj politici ići na to da razvoj stanovništva treba ograničiti u odnosu na razvoj privrednih djelatnosti, a naročito poljoprivrednih djelatnosti. U to vrijeme neki autori su polazili od toga da je razvo stanovništva išao progresivno, a razvo poljoprivrede usporeno, tako da se počeo stvarati manjak ili deficit pljoprivrednih proizvoda u odnosu na tražnju, i da je to razlog pojave siromaštva. Ali u to vrijeme neki autori, naročito u velikim evropskim gradovima, kao Džord Grand kretanje stanovništva u Londonu posmatrao tako što je posmatrao natalitet, mortalitet, migracije selo-grad-Londn, dužino življenja, također je posmatrao i broj umrle djece na selu i u gradu. Na osnovu tih pokazatelja su se kasnije stvorile osnove za projekcije stanovništva. Kasnije, naročito u drugoj polovini 19.st. pojavile su se i takve škole koje su počele da rade projekcije stanovništva ali se nije polazilo od pretpostavki da će kretanja koja se dešavaju i koja su se dešavala biti i u budućnosti. Znači da se smatralo da će budućnost biti jednaka prošlosti. Ali su neki autori počeli te teze da osporavaju smatrajući da nema ni jedne zemlje gdje je stopa nataliteta, mortalitetaista iz perioda u period, također su smtrali da je važno posmatrati i migraciona kretanja koja sa svoje strane mogu djelovati na kretanje stanovništva jedne zemlje. U to vrijeme razvojem matematike, naročito teorije vjerovatnoće neki autori su pokušavali da daju određene teoreme tj. određne formule za izračunavanje broja stanovnika, znači pojava određenih matematičkih metoda i njihovo prihvatanje od strane demografa kao i registracija umrlih i rođenih kao i vjenčanih omogućili su da veliki broj teoretičara počinje da se bavi problemom projekcija stanovništva. U početku zbog nedostatka podataka posebno o migracijama i starosnim i polnim strukturama migranata prve projekcije su se bazirale na:

     1.dosadašnja kretanja su uzimana kao osnova;

2.podaci o rođenim i umrlim su poslužili kao određeni korektivni faktori ali zbog određenih manjkavosti u pračenju i nataliteta i mortaliteta, ti podaci nisu bili adekvatni za izradu projekcija stanovništva. Paralelno s tim veliki broj autoraje davao određene hipoteze i pretpostavke u svojim radovima o rastu, kretanju stanovništva itd. Zbog neadekvatnih podataka u početku mnogi autori su kod projekcija stanovništva težište davali na ukupan broj stanovništva ne ulazeći u strukturu stanovništva. Ovi problemi su se prenijeli i u 20.st., veliki napredak je postignut kad su UN počele da objavljuju publikacije o ukupnom kretanju stanovnika kao i podatke o strukturi stanovništva. Tom napretku mnogo su doprinijele i konferencije o stanovništvu u Rimu, Bukureštu i drugim gradovimagdje su autori u radovima pokušali da razjasne postavke o izradi projekcija stanovništva u kojima se uključuju i natalitet, fertilitet, mortalitet, migracioni saldo, starosna i polna struktura migranata kao i faktor vrijeme tako da je to dovelo do toga da danas imamo veliku plejadu metoda za izračunavanje broja stanovnika kao i strukturu stanovništva. Ali zbog nedostatka kvalitativnih podataka o migracijama i o natalitetu i mortalitetu danas mnogi autori primjenjuju alternativne projekcije stanovništva koje na neki način grupišu u tri kategorije: visoka, srednja i niskaalternativna projekcija i kombinacijama prve, druge itreće dolazi se do rezultata o broju stanovnika, a naročito o strukturi stanovništva. Danas mnogi autori smatraju da se za projekcije stanovništva treba utvrditi ukupan broj stanovnika, te starosna i polna struktura. Smatra se da su ostale strukture predmet proučavanja drugih nauka i da nemaju veliki značaj za razvoj stanovništva kao ove dvije (starosna i polna). Jedan broj autora smatra da je potrebno kod izrade projekcija stanovništva uključiti i ekonomski, socijalni i drugi momenat jer bez toga se ne može utvrditi broj stanovnika jedne zemlje. Danas u nekim zemljama (Francuska, Japan, SAD) počinju da se primjenjuju i tzv. ekonomske projekcije stanovništva. Kod izrade projekcija stanovništva postavlja se pitanje vremenski period za koji je potrebno raditi te projekcije. Ovo pitanje je vrlo interesantno što mnoge zemlje u tranziciji tj. u razvoju nemaju adekvatne podatke ni o migracijama ni o vitalnim kretanjima, tako da neki autori smatraju da one zemlje koje raspolažu ovom vrstom podataka mogu raditi projekcije za duži period. Za razliku od tih zemalja one koje ne raspolažu ovim podacima, one bi trebale raditi projekcije za kraći period. Isto tako postavlja se pitanje prostora na koji će se odnositi ta projekcija razvoja stanovništva. Smatra se da one zemlje koje raspolažu dobrim podacima mogu da rade projekcije za čitavu zemlju, a one koje ne raspoažu ovim podacima te projekcije trbaju raditi za određena područja. Isto tako se smatra da je veoma značajno za projekcije stanovništva raspolagati dobrim podacima o migracijama, naročito podacima o starosnoj i polnoj strukturi stanovništva, a opet posebno za žensko stanovništvo.


    • METODE I PROJEKCIJE UKUPNOG STANOVNIŠTVA**


Danas veliki broj autora metode i projekcije ukupnog stavovništva klasificira na razne načine, jedni polaze od samih metoda bez obzira da li se raspolaže sa kvalitetnim podacima za izradu tih projekcija. Drugi misle da je ta klasifikacija vezana za podatke sa kojima raspolaže jedna zemlja. Treći smatraju da je ta klasifikacija vezana za neke logičke principe na kojima počivaju te projekcije. Prema toj klasifikaciji danas se metode dijele na: 1. matematičke metode; 2. metode odnosa; 3. analitičke metode;


"Matematička metoda"

Pošto se nekadvjerovalo da se može naći relativan prost zakon porasta stanovništva koji je dovoljan za predviđanje budućih projekcija stanovništva u svakoj zemlji, te su se tako prve matematičke projekcije bazirale na određenoj pretpostavci da broj lica određen popisom ili drugim načinom se veže za primjenu stope porasta stanovništva kao funkcija vremena. Što znači da se samo vrijeme na neki način stavlja kao faktor koji će djelovati na kretanje stanovništva bilo pozitivno ili negativno. To znači da je formulacija te jednačine vezana i kroz stopu porasta izraženu kao funkciju vremena. Ako sepolazi od ove pretpostavke onda se može doći do veličine o porastu ili padu stanovništva. Imajući u vidu dosadašnja kretanja to znači da se porast i pad stanovništva ne veže ni za kakvu promjene na području vitalnih ili migracionih kretanja, znači uzima se da je budućnost jednaka prošlosti. Ovom metodom dolazi se do ukupnog broja stanovništva. Podaci o starosnoj i polnoj strukturi ne mogu seizračunati ovom metodom. Ova metoda ne uzima u obzir ni ekonomske ni socijalne promjene koje se dešavaju u vremenu i na prostorima. Zbog ovih karakteristika smatra se da se ona treba koristiti za kraći period i za manja područja. Za korištenje ove metode potrebno je uzeti u obzir baznu godinu, godinu na kju se odnosi projekcija i također i vremenski period između bazne godine i godine za koju se utvrđuje broj sranovnika. Kod primjene ove metode neki autori smatraju da je potrebno imati u vidu i to da li jedna zemlja ima podatke dva ili više popisa prema tim pokazateljima kad su u pitanju matematičke metode onda se govori o:

1. ARITMETIČKOJ PROGRESIJI 2. GEOMETRIJSKOJ PROGRESIJI 3. HARMONIJSKOJ EKSTRPOLACIJI

Svaka od ovih metoda zahtijeva da se odredi matematička funkcija koja će odgovarati ovim metodama, da se odredi vremenski period, da se odredi ishodišna godina gdje je X=0;

Matematičke metode se koriste kada se želi doći do projekcije broja stanovnika, pošto se one ne zasnivaju na vitalnim kretanjima, a niti na mehaničkim, to se primjena ovih metoda koristi onda kada se želi doći do broja ukupnog stanovništva, a to znači da se ovom metodom ne mogu dobiti podaci o strukturi stanovništva, ni polne ni starosne a niti drugih struktura kao što je obrazovna, struktura stanovništva selo-grad, socijalna itd. 

Pošto ove metode idu sa pretpostavkama da će budućnost biti jednaka prošlosti, to znači da se one mogu koristiti na onim područjima koja ne raspolažu sa podacima nataliteta, mortaliteta, fertiliteta, zatim podacima o migracionim kretanjima,to je njihova upotrebaograničena na uža područja jedne države ili regije. Neki autori smatraju da kad se urade projekcije ukupnog broja stanovnika za uže područje da je moguće te podatke prenijeti i za šira područja, dok drugi misle da bi bilo neophodno da se paralelno rade projekcije i za uže i šire područje jedne zemlje. Korištenje ovih metoda je jednostavno jer se protekli period dovodi u vezu sa vremenskim periodom za koji treba utvrditi brj stanovnika, što znači da se apstrahiraju bilo kakva kretanja koja se dešavaju i koja će se desiti kad su u pitanju prirodna i mehanička kretanja stanovništva. Zbog ovakve jednostavnosti smatra se da se ove metode trebaju koristiti za uža područja i za što kraći period. Primjena ovih metoda vezana je za to da li jedna zemlja raspolaže sa podacima iz jednog popisa stanovništva, dva ili više popisa stanovništva. Najjednostavnija matematička metoda se koristi u onim slućajevima kada se raspolaže sa podacima jednog popisa, dok se za složenije metode koriste podaci iz dva ili više popisa stanovništva. Metode koje se koriste kada se raspolaže sa podacima iz dva ili više popisa stanovništva su: aritmetička progresija, geometrijska progresija i harmonijska ekstrapolacija.


"Aritmetička progresija"

Aritmetička progresija je metoda koja se zasniva na podacima iz dva popisa, što znači da se godišnji prosjećni prirast (R) izračunava kao razlika između tekućeg popisa obavljenog u prošlom periodu. Ova metoda uzima u obzir ne samo broj stanovnika prvog i drugog popisa nego i broj godina između popisa stanovništva. Aritmetička metoda nije ništa drugo nego metoda koja se zasniva na prosjećnim veličinama (bilo broj stanovnika ili broj godina). Ovu metodu mnogi autori koriste kada žele utvrditi ukupan broj stanovnika ali i kad se želi utvrditi i ukupna radna snaga, broj penzionera, broj ženskog fertilnog stanovništva, ukupan broj domaćinstava, broj porodica itd. Ova metoda se koristi iz razloga što se aritmetička stopa lahko izračunava, također i zbog toga što ako je aritmetička stopa porasta stanovništva visoka a vremenski period dug, smatra se da postoji manja greška kod izračunavanja broja stanovništva ili nekih drugih veličina. Danas se smatra da je ova metoda veoma upotrebljiva u zemljama u tranziciji jer one u početku registruju visoku stopu rasta stanovništva koa se postepeno smanjuje. Ova metoda na neki način eliminiše i uticaj doseljavanja stanovništva u neke zemlje jer se također polazi od pretpostavke da ta doseljavanja na neki način neće imati uticaja na ukupan broj stanovnika. I pored toga smatra se da je za matematičku metodu potrebno raspolagati sa što boljim podacima popisa stanovništva.



"Geometrijska progresija"


Geometrijska progresija je metoda koja se koristi u slućaju kada se smatra da je stopa porasta stanovništva jednaka u svakoj godini, tj. da se polazi od veličine stope koja se ne mijenja a to znači da samo porast stanovništva proizilazi iz ekstrapolacije jednakih stopa iz perioda u priod. Ova metoda se također bazira na podacima dva popisa kao i vremenskim periodom između popisa. Mnogi autori smatraju da primjena ove metode nije adekvatna jer je teško naći područje gdje će stopa rasta biti ista iz perioda u period. Naročitl treba imati u vidu ako su zemlje podložne migracijama i nije moguće ostvariti istu stopu porasta. Ova metoda također zanemaruje kretanja na području vitalne statistike (natalitet, mortalitet, fertilitet) i polazi se sa pretpostavkom da će ta kretanja biti u budućnosti jednaka kao i u prošlosti. Za primjenu ove metode naročito je značajno da se raspolaže podacima iz dva popisa koji će matematička metoda koristiti kao i parabolička ilineka druga. Određivane ove metode može se uraditi na dva načina, i to:

1. prethodni način 2. naknadni način.

Prethodni način je takav način gdje se putem dijagram (rasturanja), a na osnovu kretanja određenih obilježja odredi funkcija koja će odgovarati za datu vrstu podataka. Drugi način je takav gdje je potrebno za svaku od tih parabola odredizi standardnu grešku ( standardna greška je greška koja pokazuje koliko se prilagođavaju zadate vrijednosti /yi/ i izračunata vrijednost /yc/ ). Prema tome, kod koje parabole je najniža vrijednost standardne greške, smatra se da ta greškanajbolje predstavlja određenu veličinu u vremenskom periodu. Za ovu metodu smatra se da se ona treba koristiti u onim slućajevima ako jedna zemlja registruje opadanje stope stanovništva jer gledajući aritmetički, koje se metode izvode mogu poprimiti i negativnu vrijednost. Mnogi autori smatraju da baš zbog iskazivanja negativne vrijednosti ovu metodu ne treba koristiti samu nego sa drugim metodama zajedno i da se na osnovu rezultata i jedne i druge metode mogu izvlačiti zaključci.


"Harmonijska ekstrapolacija"

Harmonijska ekstrapolacija je metoda koja se koristi u onim slućajevima kada je porast stanovništva jednog područja privremeno ubrzan. To privremeno ubrzanje može se desiti ne kao rezultat prirodnog kretanja stanovništva, nego i mehaničkog kretanja, prije svega ako jedna zemlja ostvaruje pozitivan migracioni saldo. Ako se pretpostavi da je stopa rasta stanovništva privremeno ubrzana onda se ekstrapolacija može sačiniti pomoću reciproćnog broja stanovništva, gdje se polazi od tzv. dvojnih razlomaka tj. da se u brojnikustavlja vrijednost 1, a u nazivniku vremenski period između prvog i drugog popisa. Ova metoda kao i prethodna zasniva se na prosjećnim veličinama a to znači da se raspolaže sa što kvalitetnijim podacima popisa stanovništvakao i podacima dužine vremenskog perioda na koji se popis odnosio. Ako se raspolaže sa podacimaiz dva, tri ili više popisa onda po mišljenju mnogih autora je potrebno za projekcije budućih kretanja stanovništvakoristiti sljedeće metode: a) parabolu II stepena b) parabolu III stepena Također mnogi autori smatraju da se mogu koristiti i druge matematičke krive koje traže ne samo podatke iz popisa stanovništva nego i određene podatke o natalitetu, mortalitetu, migracionim kretanjima itd. Današnji autori smatraju da je potrebno poznavati i uticaj ekonomskih faktora na kretanje stanovništva kao i političke uticaje koje kreira država, kada je u pitanju rast tj. kretanje stanovništva. Parabola II stepena se koristi za ekstrapolaciju kada se raspolaže podacima iz tri popisa tj.da imamo matematičku funkciju sa tri nepoznate (a, b, c), s tim da se uz b uključuje vremenski period t, uz c se uključuje vremenski period na kvadrat t². Kod ove parabole uvijek se teži tome da se obezbijedi određeni minimum, a on je uvijek vezan i za vremenski period, što znači da se za izračunavanjejednačina polazi od ishodišne godine gdje je X=0; Parabola III stepena se rjeđe koristi pa ipak neki autori smatraju da se ona može koristiti u slućaju kad se raspolaže sa podacima iz tri ili više popisa, po mogućnosti iz četiri popisa i dolazo se do matematičke funkcije sa četiri nepoznate (a, b, c, d), s tim da se uz b dodaje i vrijeme t, uz c se dodaje vrijeme na kvadrat t² i uz d se dodaje vrijeme na treću t³. I kod ove parabole se polazi od pretpostavke minimuma da bi se došlo do tzv. normalnih jednačina sa četiri nepoznate. Neki autori misle da ove metode tj. parabolični trendovi imaju prednost nad aritmetičkom, geometrijskom progresijom i harmonijskom ekstrapolacijom, jer su fleksibilniji kod samih postavki, a i kod izračunavanja gdje se polazi od minimuma, ali i ove metode imaju nedodtataka jer se udaljuju od samih matematičkih funkcija –da li se radi o ubrzanoj, opadajućoj ili rastućoj stopi. Sve ove matematičke metode iako se koriste ipak , zbog pretpostavkida će budućnost biti jednaka prošlosti kao i zbog toga što ne uzimaju u obzir kretanja na području nataliteta, mortaliteta, fertiliteta također ne uzimaju u obzir ni podatke o mehaničkim kretanjima stanovništva, ne daju potpunu sliku o stanovništvu. Ovim metodama ne mogu se obezbijediti podaci o strukturi stanovništva (starosnoj, polnoj i dr.)Tako da se ove projekcije iako se koriste ipak ne koriste samostalno i podaci koji se dobiju na osnovu ovih projekcija upoređuju se sa podacima koji se dobiju drugim projekcijama, a koje se zasnivaju ne samo na podacima ukupnog broja stanovništva nego i na podacima o fertilitetu a u novije vrijeme i na podacima o migracionim kretanjima. Kod ovih migracionih kretanja novije metode zahtjevaju da se dobiju podaci o polnoj i starosnoj strukturi migranata, a naročito podaci o starosnoj strukturi ženskog stanovništva u ciklusu od 15-49 godina. Talođer danas se traži da se i ekonomski faktor ukljući kod izrade projekcija stanovništva kao i rezultati politika koje sprovode neke zemlje kad je u pitanju životni standard stanovništva. Neki autori smatraju da ove metode iako imaju nedostataka mogu se koristiti jer se tu ima u vidu da li se radi o podacima za vitalna kretanja ili za mehanička kretanja. Smatra se da su podaci vitalne statistike opredjeljujući jer prema nekim oni djeluju oko 80 % na stopu kretanja stanovništva, dok podaci za mehanička kretanja djeluju 20 %. Taj odnos je različit po zemljama i u zemlji koja imaja velika migraciona kretanja taj odnos može da bude u korist podatakamehaničkih kretanja.


"Metode odnosa"


Ove metode se koriste u onim slućajevima ako je dinamika u promjeni ukupnog stanovništva ili u strukturi stanovništva jedne teritorije slićna promjenama druge teritorije. Tu se polazi od činjenice da su biološka, socijalna, ekonomska i druga kretanja jednaka između dvije teritorije. Mnogi autori smatraju da ova metoda odnosa zbog određenih pretpostavki slićnosti nema svoju širu upotrebu jer je teško u praksi naći dvije teritorije gdje su kretanja stanovniš- tva ista. I pored toga ove metode se koriste u onim slućajevima kada se traži stopa kretanja za uža područja koja se prenose na šira područja. Neki autori zahtjevaju da je potrebno raditi ove projekcije primjenom metode odnosa i za šire i za uže područje i upoređivanjem može se doći do traženih podataka. Ova kao i prethodna metoda polazi od: 1. da se polazi od iste stope kretanja iz perioda u period; 2. da se određene promjene mogu prihvatiti ali da budu iste kao u proteklom periodu; 3. da ako se vrši određena promjena onda je potrebno i tekuću i baznu godinu povezati ili umanjiti za istu stopu; Ova metoda odnosa koristi neke matematičke funkcije koje mogu biti linearne, parabolične ili druge u zavisnosti od toga kakva su bila kretanja i kakav je uticaj jedne pojave na drugu. Kod ovih matematičkih funkcija polazi se od jedne pretpostavke a to je da se obezbijedi minimum, također se ovdje koriste i linearne i nelinearne matematičke funkcije što znači da one omogućavaju određenu fleksibilnost prema tome sa kojim podacima se raspolaže. Iako ima neke nedostatke neki koriste ovu metodu ne kao samostalnu nego kao dopunu druge pa na osnovu rezultatase dolazi dozaključaka.


"Analitičke metode"


To su metode koje se baziraju ne samo na podacima stopa kretanja stanovništva nego i podacima vitalnih kretanja (natalitet, mortalitet, fertilitet) , mehaničkih kretanja (migracije) kao i podacima o strukturama stanovništva i drugim podacima. Za korištenje ovih metoda potrebno je raspolagati sa velikim brojem podataka tj. da neka zemljamora imati razvijenu vitalnu statistiku i to statistiku koja obezbjeđuje i vremensku i prostornu komponentu. Pošto veliki broj zemalja nema ove podatke to je i primjena ovih metoda ograničena. Danas zemlje da bi imale podatke o stanovništvu pokušavaju da organizuju prikupljanje podataka o vitalnim kretanjima. Analitičke metode zahtjevaju da se poznaju podaci ne samo podaci o starosnoj, polnoj strukturi, natalitetu, mortalitetu, fertilitetu, nego i da se mogu utvrditi uticaji jednih faktora na druge faktore. Također je važno utvrditi korelacioni odnos i odrediti stepen korelacija tj. međuzavisnost jedne pojave na drugu. Važno je ocijeniti da li je kretanje jedne pojave uslovljeno usponom ili padom druge pojave. Također je važno da se ocjeni koliko jedna pojava utiće na rast ili pad jedne ili više pojava. Npr. odnos starosne strukture i fertiliteta i odnos migracija,starosne strukture i fertiliteta.Radi toga mnogi autori pokušavaju da sagledaju te odnose i veliki broj istraživačkih radova i odnosi se na tu problematiku. Kod ocjene ovih kretanja veoma je značajno imati u vidu da li se radi o otvorenom ili zatvorenom stanovništvu.Ako je zatvoreno stanovništvo onda uticaj migracionih faktora je sveden na min. dok je uticaj drugih faktora nataliteta,mortaliteta,fertiliteta odlučujući na kretanje stanovništva. Ako se pak radi o otvorenom stanovništvu onda je uticaj i jednih idrugih faktora od presudne uloge na kretanje stanovništva. Mnogi autori su u svojim istraživanjima bavili se ovom problematikom i jedan od njih je Loške koji je u svojim radovima pokušao da objasni uticaj nataliteta,fertiliteta,mortaliteta, starosnu strukturu,polnu strukturu,kao i uticaj starosne odnosno polne strukture na natalitet,mortalitet,fertilitet.Također on je proučavao i situaciju otvorenog stanovništva kada je uticaj migracionih kretanja jako veliki na natalitet,mortalitet,fertilitet,kao i na strukturu bilo starosnu ili polnu.l drugi autori su u svojim istraživanjima pokušali da objasne te odnose,međutim neki su išli i dalje pa su to povezivali sa razvojem proizvodnih snaga prije svega razvoj poljoprivrede i smatrali su da je kretanje stanovništva vezano za poljoprivrednu proizvodnju,dok su drugi autori povezivali za razvoj određenih gradova i druge pretpostavke koje su u to vrijeme javljale. Kao rezultat raznih istraživanja došlo se do tzv. demografske tranzicije koja ima više faza i jedan od autora koji je u svojim istraživanjima pokušao da to istraži jeste Landrijev koji je na neki način istraživao uticaj jednog faktora na druge i njihov uticaj na ukupna demografska kretanja u Engleskoj.On je svoja istraživanja podjelio u nekoliko faza i prema njemu jedna faza je počela vrlo rano i završila se negdje 1750.g. kada smatra da je došlo do ravnoteže između fertiliteta i mortaliteta. Za drugu fazu kaže da je faza kada je došlo do pada mortaliteta bez ikakvih promjena u fertilitetu. On smatra da u toj fazi neto stopa reprodukcije raste i struktura stanovništva je takva te je učešće mlađeg stanovništva dosta visoko. Faza koja se prostire u periodu 1750.-1880.g. je faza gdje natalitet i mortalitet odnosno fertilitet imaju stopu rasta i gdje uticaj jednog i drugog nije takav da možemo govoriti o promjeni u strukturi stanovništva.Za treću fazu kaže da dolazi do opadanja fertiliteta,a to znači da se pogoršava starosna struktura stanovništva, tj. stanovništvo prelazi u proces starenja i ta faza dostiže svoj vrhunac 1930.g. kada stanovništvo Engleske prelazi u četvrtu fazu.Za četvrtu fazu se kaže da je to faza kada se krive fertiliteta i mortaliteta približavaju,kao što je bilo u prvoj fazi,a to znači da fertilitet ima dosta veliki uticaj na strukturu stanovništva, odnosno da se povećava učešće mlađeg stanovništva u odnosu na starije stanovništvo. Ova njegova teorija demografske tranzicije je bila dosta prihvaćena i ona se i danas koristi u objašnjenju evolucije stanovništva i danas mnogi radovi polaze od ovih njegovih istraživanja. Međutim,mnogi autori idu dalje i tu 'demografsku tranziciju vežu za ekonomsko kretanje i ona kretanja koja se dešavaju kad je u pitanju rezultat određenih politika socijalne strukture,zdravstvene,obrazovne, itd. Tako se analitičke metode dosta koriste,ipak u početku veliki broj autora su smatrali da ova metoda ne daje pravu sliku o kretanju stanovništva,jer se bazira na nekim pretpostavkama koje su propisali ili primjenjivali autori iz visoko razvijenih zemalja zapada. Pošto se ova metoda zasniva na podacima nataliteta,mortaliteta,fertiliteta,to se smatralo da ti pokazatelji i nisu adekvatni za formuliranje opće formule za izračunavanje ukupnog rasta stanovništva, strukture stanovništva,prije svega starosne.Smatrano je da te pretpostavke ne mogu se koristiti za izračunavanje kretanja stanovništva kao i njegove strukture u zemljama u razvoju odnosno zemljama koje se nalaze u tranziciji. Ovdje je na neki način osporavan elemenat nataliteta,odnosno fertiliteta,jer se smatralo da taj elemenat u zemljama u tranziciji ima sasvim druga kretanja u odnosu na zemlje visoko razvijene. Isto tako te prve metode nisu govorile o uzrocima nego samo o posljedicama što je na neki način i osporavana njihova primjena.Također,ove prve metode nisu se bazirale na podacima nekih kretanja stanovništva,prije svega migracija tako da se smatralo da je za izračunavanje starosne strukture nije realan pokazatelj dešavanja u određenim zemljama.Međutim,kasnije 1924.g. u nekoliko zemalja prije svega Švedskoj,SAD-u i Kanadi određeni autori su primjeni I i ove metode koje su zasnivale na podacima nataliteta,mortaliteta, kao i na podacima koji su govorili o starosnoj strukturi stanovništva. Neke od ovih metoda bazirale su se na podacima o mehaničkim kretanjima stanovništva, ijo podacima o migracijama tako da se dobila slika stanja u kom se nalazi jedna zemlja kad je upitanju broj stanovnika i struktura stanovništva. Rezultati ovih metoda bili su prihvaćeni i smatralo se da postoji određeni trend koji se može koristiti za svaku situaciju kad je upitanju pojedina zemlja gledajući aspekt nataliteta, mortaliteta,fertiliteta,a i migracija.Međutim,pojavom određenih ratova mnoge te teorije su na neki način stavljene u drugi plan,jer su ratovi doveli u situaciju pojedine zemlje da više nikakve pretpostavke stanovništva naročito kad je upitanju mortalitet,kao i migracije,kao i natalitet nisu bile prihvatljive. Međutim, 1970.g. UN su propisale određene metodologije kao i način izračunavanja pojedinih elemenata koji služe za projekcije stanovništva, al i one koje se zasnivaju na analitičkim metodama i koje koriste podatke nataliteta,prije svega ferti I iteta, morta I iteta , kao i migracija. Prema preporukama UN-a smatra se da postoje 4 varijante kad su upitanju projekcije stanovništva i to: -niska, -srednja, -visoka, -konstantna varijanta. Smatra se da svaka od zemalja koja koristi analitičke metode kod projekcija stanovništva kad je upitanju i rast i struktura treba da radi u više varijanti i po mogućnosti da se opredjeli za srednju varijantu. Također je ovdje važno istaći i period za koji se radi te projekcije i smatra se prema tome da li se raspolaže sa što kvalitetnijim podacima ili manje kvalitetnijim podacima da se ide na što kraći vremenski period i da se te projekcije odnose kad je u pitanju prostor na uže teritorije jer se na taj način mogu dobiti kvalitetniji podaci kretanja stanovništva i struktura stanovništva. Smatra se da je potrebno za kvalitetnije projekcije stanovništva raspolagati sa podacima .migracija jer ti podaci imaju svog odraza i na natalitet odnosno reprodukciju stanovništva,a imaju svog odraza i na starosnu strukturu stanovništva. Mnogi autori danas smatraju da je odlučujući elemenat za izračunavanje projekcija stanovništva podaci o fertilitetu. Raspolaganje podacima o fertilitetu omogućava da pojedina zemlja može doći do veoma značajnih pokazatelja o starosnoj strukturi stanovništva. Za ocjenu budućih kretanja veoma je značajno da se nešto kaže o pretpostavkama o budućim kretanjima na osnovu fertiliteta.Prema određenim istraživanjima polazi se od toga da analiza fertiliteta je dosta povezana sa mortalitetom,odnosno sa starosnom strukturom stanovništva. Pa prema nekim autorima govori se o sljedećim grupama: 1.Polazi od toga da je visok fertilitet i da je praćen sa visokim mortalitetom,da je stanovništvo dosta mlado,ali da je društveno-ekonomski razvoj na dosta niskom nivou. 2.Da je fertilitet dosta visok i da mortalitet počinje da opada,da stanovništvo ulazi u fazu tranzicije,a index starenja pokazuje da je stanovništvo još uvijek mlado. 3. Fertilitet još uvijek je visok,ali počinje da opada naročito kod žena preko 35 godina,mortalitet je dosta nizak osim kod djece stare od 0-1 i 2 godine. Demografska tranzicija je u punoj fazi i stanovništvo počinje naglo da stari. Društveno-ekonomski razvoj je praćen ubrzanim razvojem industrije i drugih uslužnih djelatnosti. 4.U četvrtu grupu spadaju obilježja koja govore da je fertilitet dosta nizak, praćen niskom stopom mortaliteta,da je proces tranzicije završen,a da stanovništvo postaje sve starije i starije. Društveno-ekonomski razvoj je relativno visok. 5.Za petu grupu može se reći da je fertilitet dosta nizak tako da se ne obezbjeđuje ni prosta reprodukcija i može se reći da je neto stopa reprodukcije ispod 1,da država uvodi dječiji dohodak,uvođenje poreza na neženje. Gledajući ove pretpostavke mnogi autori su pokušali u svojim istraživanjima da odrede određene veličine koje će govoriti o budućim promjenama fertiliteta. Ove pretpostavke su veoma značajne za kreiranje budućeg rasta stanovništva kao i buduće starosne strukture stanovništva. Da bi se dala slika budućeg kretanja fertiliteta mnogi autori uzimaju u obzir i sljedeće: 1.dosadašnje tendencije promjena specifičnih stopa fertiliteta 2.tok promjena stopa fertiliteta naročito kod onih zemalja koje su prošle fazu demografske tranzicije i koje ulaze u fazu koja ima obilježja niske stope nataliteta kao i niske stope mortaliteta 3.uzima se u obzir i granice do kojih se mogu mijenjati odgovarajuće specifične stope fertiliteta 4.realnost promjena ukupnog fertiliteta ocjenjuje se preko bruto i neto stopa reprodukcije,uzima se u obzir početna i krajnja stopa fertiliteta. Za ocjenu budućih kretanja pored fertiliteta veoma je značajno raspolagati sa podacima o mortalitetu,naročito o pretpostvkama o budućim stopama mortaliteta. Ove stope su veoma značajne bez obzira da li se radi o razvijenim ili nerazvijenim zemljama i smatra se da hipoteza o budućim kretanjima mortaliteta je veoma značajan pokazatelj koji se dobija iz tablica mortaliteta. Putem ovih tablica dobijaju se podaci o specifičnim stopama mortaliteta,a često i o stopama pojedinih grupa stanovništva. Kod ovoga treba imati u vidu da visoko razvijene zemlje raspolažu sa podacima i one kao takve imaju izgrađene tablice mortaliteta,tako da na osnovu njih mogu doći do veoma značajnih pokazatelja koji služe kao osnova za buduću projekciju mortaliteta. Međutim,kad su upitanju zemlje u razvoju onda obično te zemlje ne raspolažu sa podacima iz tablica mortaliteta tako da one ne mogu koristiti te podatke za projekcije stanovništva.Za postavljanje budućih hipoteza o kretanju mortaliteta koje će se također koristiti za projekcije po starosti i polu postoji više alternativnih koraka i usvajanje stavova o nepromjenljivoj stopi u toku perioda projekcija. Pretpostavke o ravnomjemosti porastu stopa doživljenja u toku projekcionog perioda. Pretpostavka o promjeni starosnog modela na stanovništvo odnosno o različitom tipu porasta stopa doživljenja za razne kohorte umiranja. Pretpostavka o usvajanju stopa doživljenja prema pogodnom modelu mortaliteta za neku drugu populaciju ili za izradu određenih modela tablica mortaliteta. Svaka od ovih pretpostavki može se uzeti u obzir,međutim, zavisno od toga šta se želi pokazati neke od pretpostavki mogu se izostaviti.Za izradu budućih projekcija razvoja mortaliteta veoma je značajno uraditi tablice smrtnosti. Poznata je činjenica da je dužina života jedna od tema koja je stalno aktuelna. Od najstarijih vremena do danas čovjek je razmišljao o tome koliko će da živi on ili njegova najbliža porodica i sa razvojem ljudskog društva ova tema postaje sve aktuelnija i čovjek svojim postupkom nastoji da postigne znatno veću dužinu života nego što je uobičajeno,ako gledamo okruženje oko njega. Takva i slična razmišljanja doveli su do toga da su neki autori u svojim istraživanjima počeli da postavljaju pitanja koliko će od jedne grupe npr. 100000 rođene djece doživjeti 1,2,3 godine života kao i koliko će poslije godina doživjeti ova grupa i kada će ona izumrijeti. Odgovor na ova i druga pitanja počet će se primjenjivati kod izrade tablica mortaliteta.Tablice mortaliteta se mogu raditi za ukupno stanovništvo jedne države,pokrajine ili regije ili jednog grada,a mogu se raditi i za pojedine grupe stanovništva (aktivno,osiguraonike,penzionere,itd.).Pošto se u osnovi projekcije rade za ukupno stanovništvo to je potrebno i raditi tablice za ukupno stanovništvo,jer se na osnovu tih tablica dolazi do značajnih pokazatelja,jer se mogu koristiti i za projekcije stanovništva i za druge namjene kao što su osiguranje za života čovjeka. Danas u svijetu postoje za izradu tablica mortaliteta 4 grupe odnosno metode umiranja pa govorimo o : A .metodi umiranja b. o popisnoj metodi c. kohortnoj metodi d. metodi kvocijenata Metoda umiranja se zasniva na grupisanju stanovništva prema smrtnosti,svih smrtnih slučajeva registrovanih u toku jednog određenog vremenskog perioda,a zatim postepeno oduzimanju broja umrlih lica starijih 1,2 godine od ukupnog broja lica i koji se proporcionalno smanjuje i svodi se na 1000 ili 100000 lica. Ovaj metod iako ga neki autori koriste ipak nije praktičan jer on podrazumijeva da je ovdje tip stanovništva stacioniran odnosno zatvoren,a to znači da ta zemlja (provincija,grad) nema migracija ni emigracija ni imigracija, radi toga danas se ovaj metod ne koristi kao samostalan nego kao metoda koja služi za provjeru određenih podataka kod korištenja drugih metoda za izradu tablica mortaliteta. Druga metoda je popisna. To je takav metod koji se sastoji u tome što se uzima stanovništvo prema popisu i uzimaju se podaci prema godinama starosti i kod izrade tablica polazi se od broja 100 000 stanovnika i ovaj metod kao i prethodni polazi od tzv. zatvorenog tipa stanovništva. Što znači polazi od pretpostavke da nema ni emigracija ni imigracija i radi toga i ovaj tip više se koristi kao pomoćni metod kod izrade tablica mortaliteta. Kohortni metod je metod koji se zasniva na podacima vitalne statistike (statistike umiranja i rađanja) i on je ustvari metod koji može da pruži dosta tačan odgovor na unaprijed postavljeno pitanje,jer on polazi od primjene praćenja jedne generacije od rolenja do njenog potpunog izumiranja. Ovaj metod iako je dosta praktičan ipak teško ga je koristiti,ako se radi o tablicama mortaliteta za ukupno stanovništvo jedne zemlje ili regiona jer zbog migracionih kretanja bilo vanjskih bilo unutarnjih stalno se mjenja sastav jedne generacije stanovništva. Mnogi autori su pokušali da ovaj metod koriste tako da se on odnosi na jednu kohortnu grupu za što manji prostor i da rezultate njegove prenose na druga područja i da se na osnovu toga obezbjede podaci za izradu tablica mortaliteta za stanovništvo jedne zemlje. Metoda kvocijenata smrtnosti ili vjerovatnoće umiranja se zasniva na upore~nju broja umrlih određene starosti X po pojedinim godinama starosti u toku kalendarske godine ili u toku sredine godine u nizu nekoliko uzastopnih 4 godine prema podacima vitalne statistike sa brojem živih te iste starosti po popisu. Ovaj metod može se razvijati tek od onog trenutka kada raspolažemo sa odre<1enim podacima iz popisa o stanovništvu po pojedinim godinama starosti koji se mogu na neki način obogatiti sa raznim drugim obilježjima u zavisnosti od toga koliko nam pružaju podaci iz popisa stanovništva. Podaci koji se dobijaju iz popisa stanovništva su ustvari sirovi podaci i oni se kao takvi moraju na neki način urediti da bi se mogli koristiti za izradu tablica mortaliteta, inače vremenski period za koji se izrađuju tablice mortaliteta kreću se od 2-10 godina i smatra se da nije poželjno da bude previše kratak jer se može desiti da uljecaj nekih faktora kao što su epidemije,klimatske promjene, mogu imati svog negativnog odraza na kretnje podataka u kraćem vremenskom periodu.Također se smatra da ovaj period ne treba da bude duži od 10 godina jer je to period koji omogućava određene promjene i u natalitetu i u mortalitetu (odnosno u području vitalne statistike) i zbog toga se popisi stanovništva u većini zemalja obavljaju svakih 10 godina. Kod izrade tablica mortaliteta dobro bi bilo ako bi se raspolagalo sa podacima najmanje 2 popisa i da se određeni rezultati iz tih popisa uzimaju kao veličine koje pokazuju sredinu razreda. Također je potrebno da se raspolaže i sa podacima po godinama starosti i u zavisnosti od toga neki autori predlažu da se rade tzv. konpletne tablice mortaliteta i tzv. skraćene tablice mortaliteta.Za izradu konpletnih tablica mortaliteta potrebno je da se raspolaže sa sljedećim: 1.podacima o strukturi stanovništva po polu,navršenim godinama starosti i godinama rođenja po popisu. 2.da se raspolaže sa podacima o strukturi umrlih lica prema polu i navršenim godinama starosti i godinama rođenja prema vitainoj starosti tzv. elementarnim skupovima umrlih. Potrebno bi bilo da se raspolaže sa podacima za period od 2-5 godina oko popisa jednog i drugog. Sirovi podaci koji se dobijaju iz vitalne statistike obično pokazuju veće manje nepravilnosti koje nastaju ili slučajno ili sistematski i te određene nepravilnosti treba eliminirati odnosno treba podatke na neki način očistiti od ekstremnih veličina.Za izradu tablica mortaliteta koriste se određene funkcije. U teoriji i praksi koriste se i tzv. skraćene tablice mortaliteta,koje se prije svega koriste kod projekcija stanovništva.Za izradu skraćenih tablica mortaliteta potrebno je da se raspolaže sa potrebnim podacima i to : 1.stope smrtnosti lica starih X godina ; 2.podatke o vjerovatnoći mortaliteta unutar datog starosnog intervala od X do X+n godina; 3.podatke o vjerovatnoći doživljenja unutar datog starosnog intervala također od X do X+n godina; 4.broj živih lica u starosti X (tj. onaj broj koji će doživjeti tu starost od nekog fiksnog početnog broja,a taj broj je obično 100 000 lica; S.broj umrlih u datom starosnom intervalu; 6.ukupan broj godina koje su doživjela određena lica u određenom starosnom intervalu od X do X+n godina; 7.ukupan broj godina koje će još da dožive lica određene starosti X; 8.očekivani broj godina koje će još da žive lica date starosti X. Smatra se da izrada ovih tablica je dosta jednostavna i da one kao takve se dosta koriste naročito u onim zemljama koje nemaju razvijenu vitalnu statistiku.Za izradu ovih tablica također je potrebno da se raspolaže sa podacima određenih vjerovatnosti,naročito u onim zemljama koje nemaju razvijen u vitalnu statistiku.za izradu ovih tablica također je potrebno da se raspolaže sa podacima određenih vjerovatnosti naročito mortaliteta i to prije svega preko specifičnih stopa mortaliteta.Također je potrebno da se raspolaže sa podacima o starosnoj strukturi stanovništva starog X godina,kao i podaci o umrlim licima i njihovoj starosnoj strukturi.Kod izrade ovih tablica veoma je važno raspolagati sa podacima o pol noj strukturi kako živih lica tako i umrlih lica. Analitičke projekcije stanovništva mogu se raditi i u onim slučajevima kada se ne raspolaže sa podacima prije svega migracionim i neki autori smatraju da je to ustvari projekcija ukupnog broja stanovništva u tzv. zatvorenom stanovništvu.Za izradu ovih projekcija potrebno je raspolagati sa sljedećim podacima: 1.ukupnim brojem stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika ili prema podacima koji se dobijaju putem raznih anketa ili pak iz registara stanovništva. 2.određenim hipotezama o stopama nataliteta. 3.određenim hipotezama o stopama mortaliteta. Kod ovih projekcija potrebno je dakle raspolagati podacima o prirodnom kretanju stanovništva koji se dobijaju iz vitalne" statistike,dok podaci koji se odnose na mehanička kretanja odnosno na podatke o migracijama za ovu vrstu projekcije nije ni potrebno. Radi toga mnogi autori smatraju da se ove projekcije ne bi trebale raditi za ukupno stanovništvo jedne zemlje,nego samo za određena područja unutar jedne zemlje.Međutim,bilo je autora koji su smatrali da se ova projekcija može da se koristi jer se smatralo da nije ni potrebno uključivati u ove projekcije podatke o migracijama odnosno o migracionom saldu. Pored ovih projekcija postoje i tzv. projekcije koje su vezane za otvoreno stanovništvo. Ova projekcija bazira se na podacima o ukupnom broju stanovnika koji se dobivaju ili iz popisa ili iz anketa ili iz registra stanovništva, kao i podatke koji se odnose na hipotezama o budućim stopama nataliteta, mortaliteta,odnosno fertiliteta.Također ova projekcija polazi od pretpostavke da se raspolaže sa podacima u hipotezi o budućem migracionom saldu. Ovdje je veoma važno dati hipotezu o tome da li je saldo pozitivan ili negativan.Ako je saldo pozitivan onda to znači da je veći broj useljenih nego iseljenih lica i da to djeluje pozitivno na kretanje stanovništva.Ako je pak saldo negativan onda to znači da je veći broj iseljenih nego useljenih i da to djeluje negativno na ukupan broj stanovnika. Ove projekcije koje su vezane za otvoreno odnosno zatvoreno stanovništvo obično se rade za ona područja koja ne raspolažu starosnom strukturom stanovništva,kao i podacima koji se odnose kako na prirodno (natalitet, mortalitet,fertilitet),tako i na mehanička kretanja (migracije).Mnogi autori iako u svojim projekcijama koriste te podatke obično ti su podaci proizišli iz određenih kretanja na nekim drugim područjima koja raspolažu sa podacima prirodnog i mehaničkog kretanja. Kod projekcija stanovništva neki autori također rade i projekcije stanovništva po starosti i polu.Za izradu ovih projekcija potrebno je da se raspolaže sa podacima o strukturi stanovništva po starosti i polu i to podaci zadnjeg popisa stanovništva ili pak podaci koji su nastali kao rezultat procjene određenih instituta u jednoj zemlji. Obično ove procjene daju specijalizirane ustanove kao što su zavodi za statistiku, instituti za demografiju koji postoje u mnogim razvijenim zemljama zapada. Neke zemlje koje nemaju razvijenu tu statistiku koriste podatke UN-a koje daju dosta veliki broj podataka o mnogim zemljama,a koji se odnose na starosnu i polnu strukturu stanovništva. Za izradu projekcija stanovništva po starosti i polu danas se koriste različite matematičke metode pa imamo između ostalog metod diferencijalnih jednačina koje se mogu rješavati zavisno od toga koliko ima varijabli i ručno,a ako je veći broj varijabli onda putem određenih programa primjenom kompjutera,... Kod ovih projekcija postoje dva načina i to zatvoreno i otvoreno stanovništvo. Model za analitičke projekcije zatvorenog stanovništva zasniva se na njegovoj strukturi po starosti i polu kao i na hipotezama o budućem fertilitetu,natalitetu i mortalitetu. Ako se koriste diferencijalne jednačine onda se obično ti modeli odnose na jedno godišnji period. Tu se uzimaju sljedeći elementi:

     1.stanovništvo po starosti i polu za sredinu godine i to posebno za muško i posebno za žensko stanovništvo;
     2.uzimaju se podaci o projektovanoj vrijednosti stopa doživljenja  po starosti i polu posebno za muško i posebno za žensko stanovništvo;
    3.uzimaju se projektovane vrijednosti stopa fertiliteta po starosti,također potrebno je raspolagati i sa podacima broja ženskog stanovništva starog O godina u godini t+1.

Pored ovoga potrebno je izračunati odnos između ženskog i muškog stanovništva koji u dosta slučajeva varira oko vrijednosti O,845.Neki autori ove projekcije rade i za 5 godišnji period,a to znači da je potrebno raspolagati sa sljedećim podacima: brojem stanovništva po 5 godišnjim grupama po starosti i polu u godini t, podatke o projektovanoj vrijednosti stope doživljenja po 5 godišnjim grupama po starosti i polu, vrijednostima projektovanih stopa fertiliteta po 5 godišnjim grupama starosti za 5 godišnji period. U novije vrijeme u zavisnosti od toga sa kojima se podacima raspolaže kao i toga da li se traže dosta precizni podaci. Mnogi autori rade ove projekcije i za 10 godišnji vremenski period,tako što rade 10 godišnji vremenski period za određenu starosnu strukturu,a neki pak autori to isto rade za 15 godišnji vremenski period. Smatra se da 10 godišnji vremenski period koji omogućava da se sagledaju sva kretanja koja su vezana za prirodna i za mehanička kretanja stanovništva. Prema toj tezi i projekciji koje se odnose na starosnu odnosno polnu strukturu trebalo bi da budu vezane za taj vremenski period. Kad su upitanju ove projekcije kod otvo.mog stanovništva onda se smatra da je potrebno dati određene pretpostavke o budućim migracionim kretanjima, odnosno da je potrebno utvrditi migracioni saldo,ali tako da se daju podaci o polnoj i starosnoj strukturi,a naročito podaci koji su vezani za žensko stanovništvo. Neki autori smatraju da je za ove projekcije potrebno raspolagati i sa podacima bruto odnosno neto migracijama. Da bi se obezbjedili ti podaci mnoge zemlje koje rade ove projekcije koriste podatke nekih drugih zemalja i nastoje da ih prilagode situaciji svoje zemlje. Neke pak zemlje koriste podatke UN ili nekih institucija koje povremeno rade na prikupljanju podataka o migracijama kao što je UNHCR itd.


Projekcije aktivnog stanovništva


Kod izrade ovih projekcija veoma je važno da se na neki način daju podaci o ponudi odnosno tražnji za radnom snagom. Kad je upitanju tražnja radne snage to je prije svega ekonomsko područje,a manje demografsko tako da ona nije interesantna za projekcije aktivnog stanovništva. Također kod ovih projekcija veoma je važno postaviti projekcije aktivnog stanovništva po starosti i polu. Kad su upitanju te projekcije onda je važno dati određene trendove stopa aktivnosti po starosti i polu i te podatke primjeniti na projekcije stanovništva svake starosne grupe.Za izradu ovih projekcija potrebno je raspolagati sa sljedećim podacima:

     1. podaci o budućem stanovništvu na školovanju;
     2. podaci o stanovništvu koje zbog starosti ili nekih drugih uslova odlazi u penziju (napušta radno           mjesto);

3.podaci o budućem uključivanju žena u određene privredne djelatnosti; 4.podaci o promjenama stanovništva koje je vezano za radno-aktivno stanovništvo. Neki autori kod izrade ovih projekcija polaze od sljedećih pretpostavki i to : 1.za neke aktivnosti traže i koriste određene podatke; 2.za neke pak aktivnosti polaze od pretpostavke da će se zadržati stope koje su se ostvarile u proteklom periodu, to znači da se ide na neki način pretpostavkom da će budućnost biti jednaka prošlosti. Također neki autori kod ovih projekcija bazi raju se na podacima koji su proizvod kohortne metode,a to znači koriste se podaci koji su vezani za određenu kohortnu grupu - znači za broj stanovnika koji su rođeni X godine i koji će doživjeti neke X+1 godine.Za ove podatke potrebno je raspolagati sa bazom podataka koja se odnosi na starosnu strukturu stanovništva,kao i podatke koji se odnose na godine rođenja stanovništva. Također potrebno je raspolagati sa podacima koji se dobijaju iz tablica mortaliteta,naroćito tablica koje su urađene po tzv. skraćenom načinu. Mnoge zemlje prije svega visoko razvijene,one raspolažu sa dosta kvalitetnim podacima ne samo sa podacima iz popisa nego i podacima koji se dobijaju iz anketa,kao i podaci koji su neophodni i mogu se dobiti iz tablica mortaliteta i ti podaci daju dobru osnovu za projekcije aktivnog stanovništva. Međutim,zemlje u razvoju (zemlje u tranziciji),one ne raspolažu sa kvalitetnim pOdacima,kad su upitanju podaci starosne strukture,polne,kao i podaci koji se odnose na vrijeme rođenja,mjesto r~enja,a ne raspolažu ni sa kvalitetnim tablicama mortaliteta i radi toga sve projekcije koje se rade,a odnose se na aktivno stanovništvo su projekcije koje ne daju sigurne izvore podataka za donošenje određenih politika.


                           Projekcije poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva


Mnoge zemlje pokušavaju da rade projekcije poljoprivrednog i nepoljoprivrednog stanovništva tako da na neki način koriste podatke koji su vezani za projekcije ukupnog i aktivnog stanovništva po starosti i polu. Projekcije poljoprivrednog odnosno nepoljoprivrednog stanovništva su veoma značajne za one zemlje koje raspolažu sa velikim kompleksi ma zemljišta,jer tim projekcijama oni na neki način i usmjeravaju svoju politiku koja je vezana za selo odnosno za grad. Putem ovih projekcija utvrđuju se podaci kad je. upitanju poljoprivredno stanovništvo,ukupan broj,kao i podaci koji su na neki način vezani i za određene djelatnosti u privredi: stočartvo, voćarstvo, proizvodnja primarnih poljoprivrednih proizvoda. Također ovim projekcijama se obezbjeđuju podaci i o starosnoj strukturi stanovništva koji živi na selu, kao i o polnoj strukturi stanovništva. Kod ovoga je potrebno naglasiti i to da je malo zemalja koje danas rade ove projekcije jer mnogi autori prilikom izrade ovih projekcija susreću se sa određenim poteškoćama koji su prije svega vezani šta je seosko stanovništvo,a šta gradsko stanovništvo,gdje počinje grad,gdje se završava,gdje počinje selo,a gdje se završava. Također ovdje je veliki problem mješovitih domaćinstava i gdje se jedan broj porodice veže za zemlju, a jedan broj veže za djelatnosti u gradu. Također je problem podatak kad su upitanju dnevne migracije (odlazak ljudi sa sela u gradsko podrućje,kad je upitanju posao,a naročito sedmične migracije,mjesečne,gdje veliki broj seoskog stanovništva ide na poslove koji su vezani prije svega ne za poljoprivredu,nego za industrijske djelatnosti,turističke institucije,itd.).


Projekcije školovanja stanovništva

Mnoge zemlje pokušavaju da rade ove projekcije. Podaci koji se dobivaju tim projekcijama služe za planiranje obrazovanja stanovništva jedne zemlje. Kod izrade ovih projekcija potrebno je uraditi sljedeće izraditi projekcije školsko¬obaveznog kontigenta stanovništva,zatim projekcije stanovništva na školovanju, projekcije stanovništva koje završava određenu školu,fakultet u nekom budućem periodu, projekcije raspoloživog školovanog stanovništva. Prve od ovih projekcija prema nekim autorima mogu se dobiti direktno iz projekcija ukupnog stanovništva po starosti i polu,dok ostale projekcije su rezultat određenih hipoteza gdje se moraju uzeti u obzir i određena politika kad je upitanju obrazovni sistem. Prema sadašnjim saznanjima mali broj zemalja (visoko razvijene) rade ove projekcije,pa radi toga smatra se da dolazi do disproporcii.a,naročito kad je upitanju srednje i visoko obrazovni kadrovi. Neke zemlje Svedska,Francuska,Njemačka,rade ove projekcije i na osnovu rezultata tih projekcija participiraju određene politike koje imaju dosta pozitivnog odraza na ukupni obuhvat djece sa osnovnim,srednjim i visokim obrazovanjem.Zemlje u razvoju ipak ne raspolažu sa određenim podacima i one kao takve nisu došle u taj stadi razvoja da rade ove projekcije tako da imaju velike disproporcije naročito kad je u pitanju osnovno,srednje i visoko obrazovanje.

Projekcije porodica i domaćinstava

Ove projekcije prema sadašnjim saznanjima obično se odnose na projekcije ukupnog broja domaćinstava. Smatra se da projekcije domaćinstava na neki način omogućavaju da se d~e do podataka o potrošačkom društvu i o nekim podacima koji su vezani za veličinu domaćinstava ili obitelji.Neki autori kod izrade ovih projekcija polaze od postavljanja hipoteze o budućoj prosječnoj veličini domaćinstva. Kod toga se smatra da je potrebno imati u vidu faktore koji će djelovati na veličinu domaćinstva. Također je potrebno i predvidjeti promjene koje se u budućnosti moraju desiti,a djelovat će ili pozitivno ili negativno na formiranje jednog domaćinstva. Mnogi autori kod izrade ovih projekcija polaze od sljedećeg: .-projekcije bračne strukture stanovništva oba pola i muškog i ženskog kao i o broju budućih brakova,kao i broju razvedenih brakova uslijed smrti supružnika odnosno uslijed razvoda; - projekcije porodice i njihovu strukturu prema veličini - projekcije domaćinstava i njihove strukture po veličini sa posebnim osvrtom na jednočlano domaćinstvo; - projekcije starosne strukture domaćinstva; - projekcije broja i strukture po veličini poljoprivrednog,nepoljoprivrednog i mješovitog domaćinstva. Gledajući današnju situaciju može se zaključiti da u većini visoko razvijenih zemalja ove projekcije se rade po metodi "Starješine domaćinstva",to znači da se putem njih dobivaju dosta detaljni podaci prema starosti starješine, njegovom zanimanju,školskoj spremi,broju brakova (1 ,2,3,i više).

Projekcije gradsko-seoskog stanovništva

Dosad navedene projekcije mogu poslužiti za izradu projekcija gradsko¬seosko stanovništvo.Međutim,za izradu ove projekcije potrebno je imati u vidu faktor migracija (prelazak seoskog u gradsko stanovništvo).Ovaj podatak kod izrade projekcije dobiva veoma veliki ponder (veće uČ8šće) čak veći ponder nego što je podatak o ukupnom stanovništvu. Također kod izrade ove projekcije treba se posebna pažnja posvetiti jednom novom faktoru,a to je mjenjanje starog naselja iz seoskog u gradsko ili gradskog u seosko. Ovaj faktor je veoma prisutan radi toga što mnoge zemlje još uvijek nisu razriješile šta se podrazumijeva pod gradoskim, a šta pod seoskim naseljem. Također kod izrade ovih projekcija veoma je važno da se uradi projekcije naselja i njihove strukture po veličini. Ovaj podatak je veoma značajan jer ima autora koji smatraju da se za kriterijum treba uzeti veličina površine naselja,dok neki autori smatraju da je potrebno uzeti u obzir broj stanovnika,a neki pak kažu da se treba uzeti u obzir gustina naseljenosti jednog područja. Neki autori kod izrade ovih projekcija smatraju da je potrebno naglasiti izradu projekcija malih područja jer se smatralo da za to područje nema određenih podataka koji bi poslužili za izradu projekcija gradsko-seosko stanovništvo,pa se koriste u tom slučaju podaci nekih područja iz drugih zemalja ili pak podaci koje propisuju UN,a u novije vrijeme podatke koje propisuje Evropska zajednica,odnosno Evropska komisija. Predstavnici Evropske zajednice smatraju da podaci koje propisuje UN da su oni više rezultat kretanja drugih kontinenata,a ne Evrope i smatra se da se moraju uzimati podaci koji su više vezani za Evropu,a manje za Afriku i Aziju.Tako da danas uz ove i prethodne projekcije Evropa na neki način želi da formira svoje vlastite pretpostavke i hipoteze koje se baziraju na podacima Evropske zajednice.


STRUKTURA STANOVNiŠTVA

Analiza kretanja stanovništva je vezana za strukturu stanovništva. Neki autori smatraju da demogeografija treba da se bavi samo polnom i starosnom strukturom stanovništva,dok ostale strukture kao što je obrazovna, ekonomska, socijalna i dr. strukture su predmet nekih drugih nauka.Za analizu kretanja stanovništva pored prirodnog i mehaničkog kretanja veoma je važno analizirati strukturu stanovništva odnosno njen uticaj na starosnu,polnu i druge strukture,kao i uticaj prirodnih i mehaničkih kretanja na samu strukturu stanovništva. Ovdje je veoma važno analizirati uticaj fertiliteta i mortaliteta na starosnu i polnu strukturu stanovništva,kao i uticaj polne i starosne strukture na fertilitet, mortalitet, itd. Mnogi autori su u svojim istraživanjima pokušali da daju definiciju strukture stanovništva prilazeći sa različitih aspekata,međutim, došlo se do zajedničke definicije koja polazi od toga da se pod pojmom strukture stanovništva ili sastava stanovništva prema nekom obilježju označava razdioba, broj (frekvencija) pojedinaca prema vrijednostima ili modelitetima određenog obilježja. Struktura stanovništva je ustvari kompleksna činjenica i koja spada među najznačajnije oblasti kada se želi istraživati kretanje stanovništva. Ona kao takva je predmet popisa stanovništva,anketa,registara ili nekih drugih evidencija. Postoje različite klasifikacije struktura stanovništva,a u praksi obično se koriste one koje su rezultatpodjele u četiri grupe: 1.u prvu grupu spadaju biološke odnosno demogeografske strukture,gdje su najvažnije strukture po polu,starosti,prema plodnosti,datumu rođenja,bračnom stanju,rednom broju brakova,starosti pri stupanju u brak; u ovu grupu spadaju prema nekim autorima i broj živorođene djece, djece koja su umrla,broj članova porodice i dr. 2.drugu grupu sačinjavaju ekonomsko-socijalne strukture koje se na neki način klasificiraju prema strukturi ekonomskih aktivnosti,prema djelatnosti, prema zanimanju,prema položaju zanimanja,prema sektoru vlasništva,a neki autori u tu strukturu svrstavaju i svojinu nad stanom,kućom,zemljom,itd. 3.u treću grupu spadaju intelektualna ili obrazovna struktura koja obuhvata strukturu stanovništva prema pismenosti,školskoj spremi,itd. Ovu i prethodnu strukturu neki autori nazivaju društvenom strukturom. 4.u ovu grupu spadaju etnička struktura (vjerska ili pravna obilježja),a koja na neki način obuhvataju mjesto rođenja,narodnost,državljanstvo, maternji jezik, vjeroispovijest, itd.

POLNA STRUKTURA

Polna struktura je veoma značajna kako sa aspekta demografije tako I sa ekonomskog aspekta. Ona na neki način pokazuje na kvalitativan odnos muškog i ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu. Smatra se da muško stanovništvo predstavlja glavni izvor radne snage,a dok žensko stanovništvo glavni izvor za reprodukciju. Odnos između muškog i ženskog pola je veoma važan,jer on na neki način opredjeljuje mnoge i teoretske i praktične postavke kod izračunavanja ukupnog stanovništva. Odnos između ova dva pola je također različit u mnogim zemljama,pa se smatra da visoko razvijene zemlje u principu imaju više ženskog stanovništva,dok zemlje u razvoju imaju više muškog stanovništva. Međutim i neke visoko razvijene zemlje kao što je SAD one na neki način iskazuju veći deficit u korist ženskog pola u odnosu na neke druge zapadne zemlje. Mnogi autori su pokušali da objasne ovaj fenomen nastojeći da isključe faktor migracija i došlo se do nekih zaključaka da kod zemalja u razvoju više se pažnje poklanja muškoj djeci i muškim osobama nego ženskoj djeci odnosno ženskim osobama. Smatra se da u visoko razvijenim zemljama zbog boljih uslova ta pažnja je čak nešto bolja kad je u pitanju ženski pol nego muški i da je to rezultat odnosa između muškog i ženskog pola. Osnovni pokazatelji strukture po polu uglavnom se svode na : 1.koeficijente

2.procente

Kad su upitanju koeficijenti onda se oni izračunavaju odnosom broja muškaraca na 1000 žena i obrnuto broj ženskih osoba na 1000 muškaraca.Ako govorimo o broju muškaraca na 1000 žena onda govorimo o koeficijentu maskuliniteta. On se izračunava jednostavno da se u brojnik stavi broj muškaraca,a u nazivnik broj žena i taj rezultat se množi sa 1000. Koeficijent koji se izračunava kao odnos broja žena prema 1000 muškaraca naziva se koeficijent feminiteta.Ako ovi koeficijenti se izražavaju vrijednostima od 1000 onda se može zaključiti da postoji ravnoteža između muškog i ženskog pola. Međutim, u praksi obično ti koeficijenti se izražavaju tako da u jednoj zemlji i jednom vremenskom periodu imamo više muškog odnosno ženskog pola u odnosu na broj žena odnosno muškaraca.Ako se analiziraju ti odnosi onda se može kazati da se u prosjeku danas u svijetu rodi više muške djece negdje od 1000,05-1000,07 u odnosu na 1000 ženske djece. Tim pokazateljima može se reći da će preovladavati muški pol u odnosu na ženski.Međutim,u fazi razvoja dešava se da u ranoj mladosti iako se rodi više muške djece od ženske djece da zbog više stope mortaliteta muške djece da u jednom momentu preovladava ženska djeca. Kasnije dolazi do obrnute situacije i muška djeca preovladavaju na ženskom djecom. Kasnije između 40 i 50 godina starosti dolazi do toga da žene preovladavaju taj odnos i tako da svaka zemlja registruje veći broj ženskog u odnosu na muško stanovništvo. Prema određenim rezultatima smatra se 'da u mlađem životnom dobu preovladava muški pol,a u starijem životnom dobu ženski pol i da žene u prosjeku duže žive u odnosu na muški pol. U praksi pored ovih pokazatelja koriste se i postotci koji pokazuju strukturu učešća muškog odnosno ženskog stanovništva u odnosu na ukupno stanovništvo. Međutim, upotreba ovih veličina je dosta ograničena i mnogi demografi za objašnjavanje utjecaja polne strukture na ukupan rast stanovništva kao i utjecaji na prirodno i mehaničko kretanje više koriste ove koeficijente nego postotke. Prema određenim saznanjima smatra se da je struktura po polu stanovništva rezultat dugoročnijeg djelovanja čak se uzima period od 80-100 godina i smatra se da na ovu strukturu djeluju natalitet (struktura ukupno živorođene djece po polu), . mortalitet (struktura umrlih po polu),migracije (struktura po polu),zatim ostali faktori u koje se ubrajaju ratovi,vremenske nepogode,epidemije, itd. Mnogi autori u svojim istraživanjima koriste i tzv. diferencijalne koeficijente i stope gdje na neki način pokušavaju da daju sliku polne strukture stanovništva određene kohorte odnosno određenih grupa stanovništva rođenih u istoj godini,istom datumu ili pak umrlih iste godine ili datuma.Ove stope iako nemaju veliku upotrebnu vrijednost ipak se koriste kad su upitanju projekcije stanovništva kao i uticaj polne strukture na prirodna i mehanička kretanja,a naročito uticaj prirodnog i mehaničkog kretanja na polnu strukturu stanovništva. U današnje vrijeme velika pažnja se posvjećuje faktoru migracija gdje se uzimaju u obzir polna struktura stanovništva naročito učešće žena starih od 15-49 godina,žena koje su udate.

STAROSNA STRUKTURA


Jedna od najvažnijih struktura stanovništva kao za proces demografskog razvitka tako za ukupan proces razvitka jeste starosna struktura. Ona pokazuje broj stanovnika u pojedinim starosnim grupama. Takva slika na neki način omogućava da se sagleda potreba po broju predškolskih ustanova, osnovnih škola,potreba za brojem radnih mjesta, itd. Smatra se da ova struktura je veoma važna jer ona na neki način daje i pokazatelje za izbor radne snage, pokazatelje za buduće migracije, pokazatelje za natalitet, mortalitet,fertilitet,itd.Da bi se došlo do podataka o starosnoj strukturi koriste se popisi o starosti stanovništva,zatim putem anketa,zatim registara stanovništva, raznih evidencija, itd. Prilikom popisa stanovništva pojedinac može da da podatke o broju navršenih godina na dan popisa ili pak da daje podatke o godinama i danu svog rođenja. Ovaj drugi način za demografiju je pogodniji jer nam daje podatke o cjelom broju godina,međutim,podaci koji se vežu za datum on je još korisniji,ali da bi se došlo do tog obilježja smatra se da je potrebno obezbjediti i viši nivo kulture, obrazovanja, itd. Mnogi ljudi ne znaju tačno datum rođenja. Podaci koji se dobivaju putem popisa ili raznih anketa su obično sirovi podaci i oni u sebi kriju izvjesne greške radi toga se ide na tzv. zaokruživanje broja godina,odnosno zaokruživanje koje se završava sa O ili 5.Mnogi autori smatraju da je veoma značajno da bi se dobila slika starosne strukture stanovništva da na neki način izvrši se određeno grupisanje,pa neki koriste sljedeći način grupi sanja i to: 1.kontigent mlađeg stanovništva dob 0-19 godina; 2.kontigent mlađeg sredrijovječnog stanovništva starog 20-39 godina; 3.kontigent starijeg srednjovječnog stanovništva od 40-59 godina, 4.kontigent starog stanovništva od 60 i više godina. Za analizu prije svega fertiliteta neki autori grupišu broj žena u tzv. fertilni kontigent od 15-49 godina,zatim predfertiIni kontigent od 0-15 godina i postfertilni kontigent žene koje su navršile 50 i više godina starosti. Neki autori pak smatraju da je neophodno za dobijanje jasne slike o strukturi stanovništva grupisati stanovništvo po jednogodišnjim grupama i to grupe se obično koriste za određene analize kad je upitanju projekcija stanovništva. Međutim, neki autori smatraju da ovo grupisanje ipak nije dobro jer postoje veliki broj tih grupa zavisno od toga koliko čovjek može da doživi godina. Radi toga se koriste i određene grupe koje polaze od 0-4,5-9,10-14,15-19,ovako grupi sanje omogućava ne samo da se dobije slika starosne strukture po grupama nego daje pokazatelje za provođenje određenih politika kad je upitanju obuhvat djece sa predškolskim obrazovanjem,osnovnom školom,srednjom školom,itd. Neki autori proučavaju starosnu strukturu stanovništva putem određenih grafičkih prikaza. Taj grafički prikaz je ustvari starosna piramida i ona kao takva pruža sliku o mnogim obilježjima stanovništva u vezi sa njegovom starosnom strukturom. Starosna piramida kao i sve ostale piramide zasnivaju se na koordinatnom sistemu i koja na neki način omogućava da se daju podaci ne samo o starosnoj strukturi ukupnog stanovništva nego i o starosnoj strukturi muškog i ženskog stanovništva. Prema analizi tih piramida dolazi se do zaključka da starosna struktura koja obuhvata niža godišta ima na neki način veće učešće u toj piramidi,dok osobe sa starijim godištima imaju manju frekvenciju odnosno učešće i radi toga taj grafički prikaz dobiva oblik piramide koja ima široku osnovu,a koja se prema vrhu sve više sužava. Smatra se da ni jedna starosna piramida ni u jednoj zemlji ne formira se tako da imamo piramidu u pravom smislu nego obično su te piramide u nekim starosnim dobima malo deformisane jer se dešava da neke zemlje imaju velike gubitke pojedinih generacija,a također neke zemlje bilježe i smanjenu stopu nataliteta uslijed određenih poremećaja tako da kod tih zemalja u kreaciji njihove starosne piramide nemamo široku osnovu. Mnogi autori koristeći ove starosne piramide pokušavaju da na neki način analiziraju i opće tendencije u razvoju stanovništva i prema njihovim zaključcima dolazi se do tri tipa starosne strukture koji ujedno i daju sliku razvoja stanovništva jedne zemlje. Obično se govori o stacionarnom tipu,progresivnom i regresivnom tipu.Kod ovog prvog tipa smatra se da postoji odsustvo priraštaja i pada stanovništva i da kod tog tipa oblik piramide nije karakterističan za uopće razvoj stanovništva jedne zemlje.Progresivni tip imamo veći ili manji prirast stanovništva i on kao takav daje piramidu koja ima veću osnovu i koja se polahko sužava prema vrhu. Regresivni tip je takav tip koji se karakterizira opadanjem stanovništva i u kojem slika starosne strukture stanovništva je takva gdje starije osobe mogu da imaju veću frekvenciju u odnosu na mlađe osobe. Mnogi autori pored ovih tipova koriste pokazatelj prosječne straosti stanovništva. Ovim pokazateljima želi se pokazati koliko je godina navršio prosječno stanovništvo u kritičnom momentu popisa stanovništva. Kritični momenat popisa stanovništva je obično 31. mart i 1. april.PrQsječnu starost možemo iskazati kao kvocijent između ukupnog broja godina svih stanovnika i broja stanovništva. Neki autori da bi došli do ovog pokazatelja izračunavaju prosječnu starost za svaku grupu stanovnika i kasnije zbrajaju te prosječne starsoti da bi se dobila prosječna starost za ukupno stanovništvo. Faktori koji utiču na starosnu strukturu stanovništva su mnogobrojni ,oni kao takvi ne djeluju pojedinačno nego zajednički,a tu se mogu svrstati sljedeći faktori: 1.natalitet odnosno fertilitet 2.mortalitet 3.migracioni faktor 4.vanjski faktor (ekonomski, politički, i dr.) Uticaj nataliteta odnosno fertiliteta na starosnu strukturu stanovništva je takav da se može govoriti o uzročno-posljedičnim faktorima,gdje natalitet odnosno fertilitet djeluje na starosnu strukturu,a i starosna struktura djeluje na natalitet odnosno fertilitet.Smatra se da starosna struktura ima veliki uticaj na fertilitet čak veći uticaj nego što ima polna struktura i radi toga mnogi autori tom faktoru posvjećuju veliku pažnju i daju se prijedlozi kako i na koji način da se smanje ti uticaji na fertilitet.Također se smatra da visoke stope nataliteta obično utiču na učešće mlađe starosne strukture stanovništva,dok nizak natalitet ima veći uticaj i na povećanje udjela srednjeg i starijeg stanovništva u ukupnom stanovništvu.! mortalitet kao prirodni faktor ima veliki uticaj na starosnu strukturu međutim smatra se da je uticaj malo slabiji u odnosu na djelovanje nataliteta odnosno fertiI iteta. Prema određenim analizama uticaj mortaliteta je jako izražen u zemljama u razvoju gdje je visoka stopa mortaliteta naročito novorođene djece što sa svoje strane smanjuje udio mlađeg stanovništva u ukupnoj popilaciji jedne zemlje.Također,treći faktor koji utiče na starosnu strukturu jeste migracioni faktor. Neki autori smatraju da kod nekih zemalja na starosnu strukturu stanovništva veliki uticaj imaju i migracioni faktori jer se smatra da starosna grupa stanovništva od 20-45 godina je podložna tom migracionom faktoru,što sa svoje strane sužava odnosno smanjuje udio mlađe populacije u ukupnoj populaciji jedene zemlje. To znači da se kod tih zemalja smanjuje baza starosne piramide odnosno ona se sužava,a povećava se frekvencija sa osobama starijim. Osim ovih faktora koji djeluju na starosnu strukturu stanovništva mogu da djeluju i socijalni i ekonomski faktori,naročito pojavom privredne krize gdje je stanovništvo izloženo velikim nedaćama što sa svoje strane utiče na migracije stanovništva i utiče na povećanje stope mortaliteta i na smanjenje stope nataliteta.Mnogi autori smatraju da pravilna ekonomska ili socijalna politika može u mnogim zemljama da poboljša starosnu strukturu,a to znači da starosna piramida ima što pravilniji oblik sa što širom bazom,a i učešće starijeg stanovništva može da bude jako vrijedno. Neki autori smatraju da poremećaji koji se pojavljuju u starosnoj strukturi imaju odraza na gubitak vojnog osoblja,civilnog stanovništva,naglo smanjenje nataliteta,na dosta veliku migraciju kako unutrašnju tako i vanjsku.

STRUKTURA PO BRAČNOM STANJU

Pored starosne i polne strukture smatra se da je potrebno analizirati i strukturu stanovništva po bračnom stanju,jer ta struktura daje sliku stanja podataka koji se koriste za projekcije stanovništva preko stopa nataliteta odnosno fertiliteta.Ova struktura po bračnom stanju se zasniva na podjeli stanovništva po bračnoj strukturi koja. može imati četiri varijante: 1.oženjen ili udata 2.neoženjen ili neudata . 3.udovac ili udovica 4.razveden ili razvedena. Prema ovim obilježjima neoženjenim odnosno neudatim smatra se ono lice koje do momenta popisa stanovništva uopće nije stupio u brak.Za ocjenu bračnog stanja može se uzeti formalno pravno stanje ili praktično stanje. U prvu grupu spadaju oni brakovi i razvod i koji su izvedeni po zakonskim propisima,to jest koji se zasnivaju na formalno pravnim propisima,dok u drugom slučaju obuhvataju se lica koja su tzv.divljim brakovima.U mnogim zemljama pitanje bračnog stanja rješava se različito,neke zemlje to rješavaju putem zakona,dok neke zemlje koriste vjerske propise,a neke i vjerske i zakonske propise. Za izučavanje pitanja reprodukcije stanovništva značajno je dati strukturu po bračnom stanju u vezi sa starosnom strukturom stanovništva. Prema određenim uočeno je da udio neoženjenih osoba u pojedinim strukturama stanovništva je veoma različit i on pokazuje stepen rasprostranjenosti brakova. Naručito je važan udio neoženjenih tj. neudatih osoba u najvišim starosnim grupama, iznad 70 godina starosti jer se tu pretpostavlja da ta kategorija stnovništva uopće neće stupiti u brak. Odnos neoženjenih ili neudatih iznad 70 godina daje stopu CELIBATA, to je stopa koja pokazuje kategoriju stanovništva koja uopće neće ućestvovati u reprodukciji stanovništva. Prema pokazateljima po pojedinim zemljama došlo se do podataka da je stopa celibata različita po tim zemljama i da je različita kad je u pitanju muški ili ženski pol, na hiljadu lica iznad 70 godina, npr. u Egiptu dolazi 12 neoženjenih i 8 neudatih žena, a u Francuskoj to je 69 neoženjenih i 99 neudatih. Smatra se da lakše muškarci iznad 70 godina ulaze u brak nego žene iste godine starosti. Prema pokazateljima došlo se do podataka da je u većini zemalja veći broj žena koje se nisu nikad udavale nego broj muških koji se nisu nikad ženili. Za izračunavanje plodnosti žena značajan je koeficijent udatih. On se dobija kao odnos udatih žena prema ukupnom broju žena starijih preko 15 god. Ako pogledamo te podatke po zemljama u Finskoj imamo 43 udate na 100 žena starijih iznad 15 godina, a u Engleskoj 54, u Francuskoj 57 itd. Što se tiće BiH taj podatak varira i on je u nekim periodima iznosio 57 udate na 100 žena starijih od 15 godina.

    • STRUKTURA PO STEPENU OBRAZOVANJA**


Kod analize strukture stanovništva po stepenu obrazovanja može se zaključiti da je on različit po pojedinim zemljama, naročito u obuhvatanju stanovništva na relaciji pismen – nepismen, pismen – polupismen. Prema standardima i propisima nekih zemalja taj stepen se izvodi iz relacije pismen – nepismen. To znači da sva lica koja znaju samo čitati ili samo pisati svrstavaju se u nepismene. To pravilo je propisano od strane UN – a, ali mnoge zemlje se ne pridržavaju tih pravila, pa imaju nepismeno – polupismeno – pismeno stanovništvo. U kategoriju polupismenog stanovništva spadaju lica koja samo pišu ili samo čitaju. Za ovu strukturu je veoma važno i kako pojedina zemlja obuhvata lica mlade dobi, lica od 5godina, 8, ili 11 god. Veliki broj zemalja pa i BiH obuhvatale su lica iznad 7 god. a kasnije lica iznad 11 godina starosti, neke zemlje obuhvataju lica stara od 5 god. starosti. Pokazatelj koji govori o stepenu obrazovanja je veoma važan jer on uz ostale govori o stepenu razvoja jedne zemlje i radi toga svaka zemlja nastoji da dođe do pokazatelja o stepenu obrazovanja. Pored ove strukture značajna je i struktura po ekonomskim obilježjima, a ona sačinjavaju zanimanje, položaj u zanimanju kao i vrstu djelatnosti za koje je struktura svojim radom vezana. Pojam zanimanja u mnogim zemljama nije isti i tu postoje određene razlike, ali je uobičajeno da se pojam zanimanja veže na neki način za posao koji neko obavlja npr. stolar, obučar itd. Neki autori smatraju da pod pojmom zanimanja treba podrazumjevationaj rad koji je koristan i koji neko obavlja radi sredstava za život. Neki autori podpojam zanimanja vežu i elemente : 1.) da bi jedno lice bilo nosilac zanimanja treba da obavlja neki rad ili posao. To znači da on treba svoje radno vrijeme da provodi na određenom radu ne gledajući koliko traje taj rad. 2.) taj rad treba da je društveno koristan, a ta korisnost se određuje prema zakonskim propisima 3.) veoma je važno da određenim radom čovjek obezbjeđuje izvor sredstava za život. Mnoge zemlje su svojim propisima pojasnile pojam zanimanja i odredile i klasifikaciju tih zanimanja , gledajući standarde koje određuje međunarodna klasifikacija rada ( ILO ).



    • STRUKTURA STANOVNIŠTVA AKTIVNO – NEAKTIVNO**


Ova struktura je proizvod činjenice kada se stanovništvo dijeli na aktivno i neaktivno prema tome da li ono učestvuje ili ne učestvuje u određenom radu. Aktivno stanovništvo je ono stanovništvo koje aktivno učestvuje u stvaranju vrijednosti i udio tog aktivnog stanovništva u mnogome opredjeljuje opću ekonomsku aktivnost jedne zemlje tj. da svako povećanje tog udjela znači veći nivo razvoja proizvodnih snaga jedne zemlje. Neaktivno stanovništvo je ono koje ne učestvuje direktno u društvenoj reprodukciji i prema UN – u u neaktivno stanovništvo svrstavaju se kategorije: 1.) lica zaposlena samo u kućnim poslovima, koje ona obavljaju bez naknade. 2.) Studenti – učenici koji nisu uključeni u djelatnost. 3.) Vojnici, pitomci KP- domova koji ne rade poslove 4.) Sva lica koja nisu uključena u privredni život – penzioneri, nesposobni za rad itd. Danas prema određenim propisima smatra se da ova grupacija – podjela ne treba da se koristi, naročito ne za ona lica koja rade u domaćinstvu jr i njihov rad treba da se uključi u određenu kategoriu aktivnog stanovništva. Pored ovog postoji i samostalno stanovništvo i izdržavano stanovništvo, pa se smatra da je samostalno stanovništvo ono koje svojim radom obezbjeđuje prihod, dok je izdržavano stanovništvo neaktivno stanovništvo koje ne stvara vrijednost nego živi na teret aktivnog stanovništva.


    • STRUKTURA STANOVNIŠTVA GRADSKO - SEOSKO**


Ova struktura se bazira na podjeli stanovništva prema karakteru naselja u kojima stanovništvo živi. U mnogim zemljama prihvaćen je princip gradsko – seosko stanovništvo. Prema tipu lokalne uprave tj. administracije smatra se da je seosko naselje ono naselje koje ima drugačiji oblik organizovanja u odnosu na grad. Ali razvojem ljudskog društva mnoga naselja su tako organizovana da je teško prihvatiti taj kriterij za selo – grad. Zbog toga zemlje kao: Njemačka, Austrija, Belgija, Holandija, SAD pojam selo – grad baziraju na kriteriju broja stanovnika. Smatra se da ono naselje koje ima manje od 2000 stanovnika bez obzira na lokalnu samoupravu čini selo tj. živi seosko stanovništvo, a naselje sa preko 2000 stanovnika se smatra gradskim naseljem i da tu živi gradsko stanovništvo. Neki za određivanje grada – sela koriste i kriterij gustina stanovništva u pojedinim naseljima tj. broj stanovnika po km². Ovaj pokazatelj je prihvaćen ali ne samostalno nego u kombinaciji sa drugim. Neki danas smatraju da procenat stanovništva koje se bavi poljoprivredom treba biti jedan od kriterija za određivanje sela – grada. Smatra se da su seoske općine one gdje se više od 60%stanovništva bavi poljoprivredom, smatra se da su mješovite općine one gdje se 40-60% stanovništva bavi poljoprivredom, a gradske su općine gdje je manje od 40% stanovništva vezano za poljoprivredu.I ovaj kriterij se ne koristi samostalno nego u kombinaciji sa drugim, tj. da se uzimaju djelatnosti stanovnika u industriji, naročito one djelatnosti koje su vezane za usluge. Danas neke institucije kao UN, EZ pokušavaju naći te kriterije koji će omogućiti razgraničavanje selo – grad, a naročito mješovita područja



Adnan Redžo

Vama je privremeno zabranjeno uređivati Wikipediju zbog razornih izmjena. Slobodno možete praviti korisne izmjene nakon što period blokade istekne, ali imajte na umu da vandalizam (uključujući brisanje sadržaja stranica, dodavanje nasumičnog teksta, spama, netačnih informacija, kršenje privatnosti, lični napadi; i ponovljena napadna kršenja neutralnog gledišta neće biti tolerisana. --Vseferović 03:42, 3 april 2007 (CEST)[odgovori]

Vaš korisnički račun će biti preimenovan[uredi izvor]

20:24, 17 mart 2015 (CET)

Renamed[uredi izvor]

04:47, 19 april 2015 (CEST)