Razgovor s korisnikom:Dragopravdic8
Dodaj temu
Dragopravdic8, dobro došli na Wikipediju na bosanskom jeziku – slobodnu enciklopediju!
|
Stranice Pomoć i Najčešća pitanja olakšat će Vam da se snađete nakon registracije. Na njima se nalaze objašnjenja kako koristiti Wikipediju, kako kreirati članke i kako članci trebaju izgledati. Slobodno radite na Wikipediji i razgovarajte s drugima. Više informacija dostupno je na Čaršiji, gdje možete razgovarati s drugim korisnicima. Možete kontaktirati i s nekima od administratora ako imate neko posebno pitanje. Na svoju korisničku stranicu možete staviti odgovarajuće Babel okvire i korisničke šablone, tako da drugi znaju koje jezike poznajete, šta Vas zanima, čime se bavite i tome slično. Kad pišete na stranici za razgovor nekog članka ili na stranicama za razgovor drugih korisnika,
molimo Vas da se obavezno potpišete uz pomoć četiri znaka tilda Radite zajedno s drugim korisnicima, dijelite ideje i rješavajte probleme. S vremena na vrijeme pogledajte nedavne izmjene, gdje možete vidjeti nedavne aktivnosti na Wikipediji. Prilikom postavljanja slika koristite ispravne šablone za licencu i vodite računa o autorskim pravima prilikom pisanja članaka. Članci ili slike koje krše autorska prava bit će obrisani. Kukac 14:49, 19 januar 2012 (CET)
|
|
Kataložna jedinica
[uredi izvor]Uvod
Međunarodna konferencija o kataložnim načelima održana 1961. odobrila je izjavu o načelima – poznatu pod nazivom Pariška načela. Cilj izjave da posluži kao osnova međunarodnoj standardizaciji u katalogizaciji bio je postignut: većina kataložnih pravilnika koja je od tada nastala diljem svijeta slijedila je Načela u potpunosti ili u najvećoj mogućoj mjeri. Nakon više od četrdeset godina potreba za međunarodnim načelima još je snažnija budući da katalogizatori i krajnji korisnici diljem svijeta upotrebljavaju online kataloge (OPAC - Online Public Access Catalogue). Sada, početkom 21. stoljeća, IFLA objavljuje nova načela koja su primjenjiva za online knjižnične kataloge i druge vrste informacijskih sustava. Prvi je cilj izraditi katalog primjeren korisniku. Nova načela zamjenjuju i proširuju Pariška načela tako da uključuju sve vrste građe, a ne samo tekstualna djela i sve aspekte bibliografskih i autoriziranih podataka koji se upotrebljavaju u knjižničnim katalozima, a ne samo odabir i oblik odrednica kataložnih jedinica. Uključuju ne samo načela i ciljeve (tj. zadatke kataloga), već i pravila koja bi se trebala ugraditi u kataložne pravilnike diljem svijeta, kao i smjernice o mogućnostima pretraživanja i pronalaženja.
Načela čine: 1.Opseg 2.Opća načela 3.Entiteti, atributi i odnosi 4.Ciljevi i zadaci kataloga 5.Bibliografski opis 6.Pristupnice 7.Osnove za mogućnosti pretraživanje Ova nova načela nastavljaju se na velike svjetske kataložne tradicije,kao i na konceptualni model IFLA-ine studije Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa (FRBR -Functional Requirements for Bibliographic Records).
Kataložna jedinica
Kataložnim se postupkom za svaku publikaciju izrađuje jedna kataložna jedinica ili više njih. Kataložna jedinica je skup svih podataka o određenoj publikaciji, upisanih u kataložni listić ili u bazu podataka. Ako se izrađuje ručno, kataložna se jedinica može sastojati od jednog listića ili više njih. Podaci se ispisuju samo na prvoj stranici listića, a ako ih ima više, nastavljaju se na drugom listiću kojemu se u desni gornji kut upisuje, a odrednica ponavlja s lijeve. Na kataložni se listić, uz odrednicu (podaci o autoru ili naslovu publikacije prema kojima se određuje njezino mjesto u abecednom katalogu) i kataložni opis (ostali podaci bitni za identifikaciju određene publikacije), upisuje i signatura (oznaka prema kojoj se publikaciji određuje mjesto na polici), inventarni broj te stručna oznaka. Kataložna jedinica koja sadrži sve podatke o publikaciji glavna je kataložna jedinica. Uz glavne kataložne jedinice, tijekom katalogizacije, kad to pravila nalažu, izrađuju se i sporedne kataložne jedinice i uputnice. Prema tome razlikujemo tri vrste kataložnih jedinica: 1. glavna kataložna jedinica (glavni kataložni listić) koja u abecednom katalogu zastupa određenu publikaciju; 2.sporedna kataložna jedinica (sporedni kataložni listić) kojoj je zadatak omogućiti korisniku pronalaženje publikacije koju on traži prema podacima koje katalizatori nisu utvrdili kao sastavne dijelove odrednice glavne kataložne jedinice.
Pravila i standardi za katalogizaciju
Klasičnu definiciju svrhe knjižničnog kataloga dao je Charles A. Cutter, knjižničar iz 19.st., koji je naveo ove ciljeve kataloga: 1) Omogućiti osobi da pronađe knjigu o kojoj zna bilo koji od sljedećih elemenata: a) autora, b) naslov, c) predmet 2) Pokazati što knjižnica posjeduje: a) od određenog autora, b) o određenoj temi, c) od određenog književnog roda (pjesništvo, drama, proza) 3) Pomoći u izboru djela: a) s obzirom na izdanje (bibliografski), b) s obzirom na vrstu (književna ili predmetna)
Suvremeni knjižnični katalozi u osnovi odgovaraju definiciji iz 19. stoljeća. Kako bi ostvarili cilj katalogizacije, utvrđena su određena pravila: Za hrvatsko knjižničarstvo najznačajnija su Pruska pravila, a 1961. njihovu ulogu preuzimaju Pariška načela. Pariška su načela poslužila kao temelj za oblikovanje serije IFLA-inih (International Federation of Library Associations and Institutions) opisa pravila za oblikovanje bibliografskih zapisa pod nazivom ISBD (International Standard Book Description) . Eva Verona je na temelju Praških načela i ISBD-a izradila Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Za klasifikaciju knjižnične građe se u hrvatskim knjižnicama najčešće koristi Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK, engl. UDC). Klasifikacija je aktivnost kojom se knjizi i drugom predmetu iz knjižničnog fonda određuje jedna ili više klasifikacijskih (stručnih) oznaka, koji kazuju 'o čemu se radi'. Klasifikacijske oznake olakšavaju pronalaženje knjižnične građe u stručnim katalozima i često se koriste kao mehanizam za fizički blizak smještaj knjižnične građe koja govori o sličnom predmetu.
Kataložni opis serijskih publikacija
Kataložni opis serijske publikacije određuje međunarodni standard ISBD (S). Katkad knjižnice uvrštavaju određene serijske publikacije u fond knjiga i katalogiziraju ih kao omeđene publikacije. Bez obzira na interne odredbe o smještaju takve građe, serijske se publikacije uvijek katalogiziraju na osnovi ISBD (S)-a. Standardom je određeno 8 skupina podataka koji se unose u kataložni opis, a skupine se međusobno odvajaju točkom, razmakom, crtom, razmakom ( .- ). Unos određenih elemenata iz pojedinih skupina prema ISBD (S)-u nije obvezan. Obvezno su unose ovi podaci: Prva skupina: podaci o glavnomu stvarnom naslovu, usporednom naslovu, podnaslovu i o odgovornosti. Druga skupina: podaci o izdanju i o odgovornosti za to izdanje. Treća skupina: brojčani podaci. Četvrta skupina: podaci o mjestu izdanja, nakladniku i godini izdanja (impresum), te podaci o tiskanju. Peta skupina: podaci o veličini (materijalni opis). Šesta skupina: podaci o nakladničkoj cjelini. Sedma skupina: napomene. Osma skupina: međunarodni standardni serijski broj i ključni naslov.
DVOSTRUKA KATALOŽNA JEDINICA
DVOSTRUKA KATALOŽNA JEDINICA (dvostruko uvrštavanje, eng. d-uble entry, duplicate entry) kataložna jedinica koja se u katalogu nalazi pod dvije odrednice, a svaka prikazuje jedan vid nekog dokumenta (jedinstvena odrednica, višestruka kataložna jedinica).
IZVORI
hr.wikipedija.org/katalogizacija (17.1.2012.)
http://www.ifla.org/VII/s13/pubs/ISBD_consolidated_2007.pdf (17.1.2012.)
http://www.ifla.org/VII/s13/garr/garr.pdf (17.1.2012.)
http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/pog4a.htm (18.1.2012.)
http://www.ifap.ru/library/book264.pdf 19.1.2012.)