Razgovor s korisnikom:Hum190319
Hum190319, dobro došli na Wikipediju na bosanskom jeziku – slobodnu enciklopediju!
|
Stranice Pomoć i Najčešća pitanja olakšat će Vam da se snađete nakon registracije. Na njima se nalaze objašnjenja kako koristiti Wikipediju, kako kreirati članke i kako članci trebaju izgledati. Slobodno radite na Wikipediji i razgovarajte s drugima. Više informacija dostupno je na Čaršiji, gdje možete razgovarati s drugim korisnicima. Možete kontaktirati i s nekima od administratora ako imate neko posebno pitanje. Na svoju korisničku stranicu možete staviti odgovarajuće Babel okvire i korisničke šablone, tako da drugi znaju koje jezike poznajete, šta Vas zanima, čime se bavite i tome slično. Kad pišete na stranici za razgovor nekog članka ili na stranicama za razgovor drugih korisnika,
molimo Vas da se obavezno potpišete uz pomoć četiri znaka tilda Radite zajedno s drugim korisnicima, dijelite ideje i rješavajte probleme. S vremena na vrijeme pogledajte nedavne izmjene, gdje možete vidjeti nedavne aktivnosti na Wikipediji. Prilikom postavljanja slika koristite ispravne šablone za licencu i vodite računa o autorskim pravima prilikom pisanja članaka. Članci ili slike koje krše autorska prava bit će obrisani.
|
|
--EdinBot (razgovor) 08:37, 19 mart 2019 (CET)
Skulptura rane renesanse[uredi izvor]
Skulptura u ranoj renesansi se razvija pod djelovanjem nasljeđa antike, te donosi novi preporod antičke umjetnosti. Događaj koji je obilježio početak razvoja renesansne skulpture je konkurs iz 1401. godine za izradu sjevernih bronzanih vrata Baptisterija u Firenci. Na ovom konkursu je pobijedio Lorenzo Ghiberti, koji je pri izradi svog reljefa uglavnom koristio elemente međunarodne gotike sa povremenim javljanjem karakteristika koje se mogu povezati sa klasicizmom firentinskih humanista iz perioda oko 1400. godine. Prva polovina 15. vijeka je herojsko doba za razvoj rane renesanse, te je upravo Firenca bila glavni centar nastajanja novog originalnog stila. Jedan od najznačajnijih skulptora ovog perioda je i Nanni di Banco koji je izradio za jednu od niša spoljašnje strane crkve Orsanmichele figure četiri okrunjena sveca (Quattro Coronati). Ove figure snažno podsjećaju na rimske skulpture po masivnosti i monumentalnosti, ali i po načinu izrade glava drugog i trećeg Coronata koje imaju karakteristike portreta Rimljanina iz III vijeka pr.n.e. Nanni di Banco je izradio i veliki reljef na zabatu iznad drugog sjevernog portala katedrale u Firenci sa prikazom scene Uspenja Bogorodice. Najveći vajar perioda rane renesanse je Donatello. On kroz svoje radove unosi snažan realizam, te pri izradi figura prilagođava njihove proporcije perspektivi i položaju posmatrača. Ove karakteristike se najviše ističu tokom prvih aktivnosti Donatella gdje se posvetio radu na porudžbinama za katedralu i Orsanmichele. Za vanjske niše crkve Orsanmichele Donatello je izradio figure Sv. Marka i Sv. Juraja. Figura Sv. Marka je poznata kao prva figura nakon antike sa klasičnim contrappostom, a draperija ove figure je izrađena kao zaseban element koji se prilagođava oblicima ljudskog tijela. U podnožju niše Sv. Juraja se nalazi i reljef sa prikazom Sv. Juraja i zmaja koji je izrađen novom vrstom fizički plitkog reljefa koji stvara iluziju beskrajne dubine, gdje su figure u prvom planu u visokom reljefu, dok su udaljeniji predmeti niži. Ovaj tip reljefa je nazvan schiacciato („zaravnjen“). Za zvonik firentinske katedrale Donatello je izradio pet figura proroka, a najsnažniji utisak ostavlja realistično izrađena statua neidentifikovanog proroka sa nadimkom Zuccone. Donatello je naučio tehniku vajanja u bronzi radeći u radionici Ghibertija, a u ovoj tehnici je izradio i reljef Herodova gozba sa primjenom geometrijske perspektive oko 1425. godine za krstionicu Sv. Jovana za crkvu S. Giovanni u Sieni. Izradom ovog reljefa dolazi do prvog većeg prodora renesanse izvan Firence. Donatellov bronzani David predstavlja revolucionarno djelo vajarstva rane renesanse. Ova potpuno slobodna statua u prirodnoj veličini je izrađena u uravnoteženom contrappostu, sa anatomskim nesavršenostima, ali uz snažan pečata klasike. Donatello odlazi iz Firence 1443. godine i boravi u Padovi do 1453. godine. Donatellov značajan rad iz ovog perioda je konjanički spomenik Gattamelata na zidanom postolju sa mramornim reljefom, koji je i prvi javni spomenik ove vrste nakon antike i umjetnikovo najveće djelo u bronzi koje slobodno stoji. Drvenu figuru Marije Magdalene Donatello je izradio nakon povratka iz Padove u Firencu, a njena ispijena i staračka fizionomija predstavlja udaljenost od ideala renesanse tog perioda u Firenci. Skulptura rane renesanse u periodu od 1400. do 1450. godine predstavlja početak stvaranja originalnog stila, a novo shvatanje umjetnosti i umjetnika ovog perioda će započeti upravo u Firenci kroz razvoj vajarstva.