Razgovor s korisnikom:Senadturkovic

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Senadturkovic, dobro došli na Wikipediju na bosanskom jeziku – slobodnu enciklopediju!


Stranice Pomoć i Najčešća pitanja olakšat će Vam da se snađete nakon registracije. Na njima se nalaze objašnjenja kako koristiti Wikipediju, kako kreirati članke i kako članci trebaju izgledati. Slobodno radite na Wikipediji i razgovarajte s drugima.

Više informacija dostupno je na Čaršiji, gdje možete razgovarati s drugim korisnicima. Možete kontaktirati i s nekima od administratora ako imate neko posebno pitanje.

Na svoju korisničku stranicu možete staviti odgovarajuće Babel okvire i korisničke šablone, tako da drugi znaju koje jezike poznajete, šta Vas zanima, čime se bavite i tome slično.

Kad pišete na stranici za razgovor nekog članka ili na stranicama za razgovor drugih korisnika, molimo Vas da se obavezno potpišete uz pomoć četiri znaka tilda ~~~~ ili tako što ćete kliknuti na znak za potpis na vrhu prozora za uređivanje. Također preporučujemo da za provjeru izgleda članka koristite opciju "Prikaži izgled". Učestalim korištenjem opcije "Sačuvaj članak" opterećujete stranicu nedavne izmjene i historiju članka.

Radite zajedno s drugim korisnicima, dijelite ideje i rješavajte probleme.

S vremena na vrijeme pogledajte nedavne izmjene, gdje možete vidjeti nedavne aktivnosti na Wikipediji.

Prilikom postavljanja slika koristite ispravne šablone za licencu i vodite računa o autorskim pravima prilikom pisanja članaka. Članci ili slike koje krše autorska prava bit će obrisani. CER@ 07:29, 28 april 2009 (CEST)[odgovori]



Don't speak Bosnian? Bs-0?
Talk to us via our Village Pump in English
P. S: Imate li primjedbe ili komentare na ovu poruku?
Kliknite ovdje.
Prvi koraci
Pogledaj

Uvod u Wikipediju

Senad Turković[uredi izvor]

Dr.sci. Senad Turković je rođen 1968.godine. Osnovnu, srednju školu, fakultet i poslijediplomski studij završio je u Sarajevu. Doktorsku disertaciju je odbranio u Prištini (2005) i stekao zvanje doktora društvenih nauka.

            Od 2006.godine radi u  zvanju docent na nastavnim predmetima Teorija sporta;  Informatika u sportu. Prije izbora u zvanje docenta radio kao asistent i viši asistent na istim predmetima.

Na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja već sedam godina aktivno učestvuje u procesima evaluacije nastavnih i drugih aktivnosti Fakulteta, te izradama modela usaglašavanja opterećenja na diplomskim studijima Fakulteta. Kao predavač učestvovao je na mnogim seminarima, okruglim stolovima, konferencijama, kongresima i sl. Također, imao istaknuta predavanja iz oblasti rehabilitacije lica sa tjelesnim onemogućenjima kroz programske sadržaje APA-e.(Lleida - Španija, Mostar, i sl.)

         Napisao je 38 naučnih i stručnih radova, koautor je u dva udžbenika, a učestvovao je u izradi pet stručnih i naučnih  publikacija. 

Učestvovao je u realizaciji pet projekata vezanih za proces rehabilitacije i resocijalizacije lica sa tjelesnim onemogućenjima, te u stručnim projektima praćenja i testiranja učenika osnovnih i srednjih škola Sarajevskog kantona, kao i drugim projektima dosavljenim u kartonu aktivnosti.

        Predjsednik je Skupštine sportskog saveza Kantona Sarajevo i od 2010. godine izabran je  za eksperta za akreditaciju visokošlkolskih ustanova.

Inicijator je i realizator mnogih projekata koji se tiču popularizacije sporta lica sa tjelesnim onemogućenjima. Za svoj rad nagrađivan je sa više priznanja, plaketa i drugih nagrada za afirmaciju sporta u Bosni i Hercegovini. Oženjen, otac troje djece. Podaci o stručnom i naučnom napredovanju dostavljeni su u Karton sa CV podacima. Magistarski rad pod naslovom “Utjecaj kondenziranog programiranog nastavnog procesa na uspješnost izvođenja plivačkih tehnika” kandidat je uspješno odbranio javnom odbranom u maju, 2001.godine.Mentor rada je bio prof.dr Izet Rađo. U svom radu kandidat utvrđuje mogućnost realizacije nastavnog predmeta plivanje (praktičnog dijela) u kondenzovanom obliku- za vrijeme 10-todnevnog boravka na moru. Eksperimentalnom metodom realizira program plivanja u trajanju od 10 dana na uzorku od 90 ispitanika. Utvrđuje statistički značajne razlike u pogledu kvaliteta izvođenja plivačkih tehnika prije i nakon realiziranog programa nastave. Kao dodatak radu, kandidat utvrđuje funkcionalne sposobnosti i antropometrijske dimenzije ispitanika i istražuje statistički značajne veze između prediktorskog seta antropoloških karakteristika (funkcionalne sposobnosti i antropometrijske dimenzije), sa kriterijem- uspjehom u izvođenju plivačkih tehnika. Doktorska disertacija pod naslovom “Utvrđivanje strukture i relacija antropomorfnog, biomotoričkog statusa i mišljenja o sportu sa uspjehom u nastavi studenata fizičke kulture” se sastoji od deset poglavlja i to: Uvod, Dosadašnja istraživanja, Predmet, problem, cilj i zadaci istraživanja, Hipoteze, Metodologija rada, Sažetak, Rezultati i diskusija, Zaključak, Literatura i Prilozi. U poglavlju Rezultati i diskusija na osnovu rezultata faktorske analize morfoloških odlika postavljena hipoteza se može u potpunosti prihvatiti jer su pretpostavke u potpunosti ostvarene, odnosno u ovom prostoru su izolovana četiri latentne dimenzije: longitudinalna dimenzionalnost, transferzalna dimenzionalnost, obim i masa tijela i potkožno masno tkivo. Zaključak koji se nameće nakon kompletnog prikaza rezultata, primjenom faktorske analize istraživanih motoričkih varijabli, kao u nekim istraživanjima, izolovana su tri faktora: faktor brzine ekscitatornih procesa u regulaciji kretanja, faktor eksplozivne snage i faktor ravnoteže, čime se djelimično prihvata hipoteza. Nije došlo do izoliranja faktora za procjenu repetativne snage, koordinacije i segmentarne brzine pokreta, te su varijable za procjenu ravnoteže ostvarile niske vrijednosti paralelnih projekcija na treći faktor. Značaj teme ovog istraživanja Komisija koja je ocjenjivala doktorsku disertaciju vidi u mogućnostima unapređenja nastavnog procesa, mogućnosti kvalitetnije selekcije budućih studenata, te uopšte stvaranja osnovnih informacija o antropološkom statusu studenata Fakulteta za fizičku kulturu. Istraživanjem se došlo do pokazatelja koji mogu teorijski definirati stereotip poželjnog studenta na Fakultetu za fizičku kulturu. Novina ove doktorske disertacije je da se uspjeh u nastavi istražuje dvostruko: kao uspjeh u praktičnom dijelu ispita i kao uspjeh u teorijskom dijelu ispita.


www.opstateorija.ucoz.com