Razgovor s korisnikom:AnToni

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Razgovor s korisnikom:Toni)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Commons-emblem-issue.svg BS: Odgovaram na poruku tamo gdje se i postavi!

Dan Republike Srpske

Zdravo, Antoni! Bi li mogao znati razlog vraćanja izmjena na toj stranici? Čini mi se da je moja izmjena apsolutno valjana – dodani su Al Jazeera Balkans i Deutsche Welle, koji imaju dugu reputaciju pouzdanih izvora, tekst je podijeljen u odjeljke (galerije slika ne bi trebalo stavljati u uvodniku članka). Osim toga, uneseni tekst poprilično je neutralan i činjenično izvještava o službenom stavu Ustavnog suda, značajne ustanove u Bosni i Hercegovini. – Aca (razgovor) 21:10, 14 januar 2022 (CET)[odgovori]

Greškom vraćeno. Sorry!--AnToni(R) 00:14, 15 januar 2022 (CET)[odgovori]
Pretpostavljah. No worries. :) --Aca (razgovor) 17:05, 15 januar 2022 (CET)[odgovori]

Popis stanovništva 2021

Dobar dan, zašto ste vratili ažuriranje i brojevi stanovništva u naseljima? Možete li napisati razlog? Ne znam što je loše u ažuriranju. Nemate ništa protiv što ovdje imate zastarjele podatke? Moson81 (razgovor) 19:15, 18 januar 2022 (CET)[odgovori]

Razlog zašto vraćamo vaše i izmjene ostalih urednika je ovo Arnel (razgovor) 19:21, 18 januar 2022 (CET)[odgovori]
Žao mi je, nisam znao za to. Hvala za obavijest. Moson81 (razgovor) 19:25, 18 januar 2022 (CET)[odgovori]
Nema problema. Hvala vam na doprinosu. Arnel (razgovor) 19:26, 18 januar 2022 (CET)[odgovori]

međunarodna aosocicija atletskih federacija

nerazumijem zašto uklonjena izmjena lp Leonardo novak (razgovor) 15:54, 22 januar 2022 (CET)[odgovori]

MEĐUNARODNA KOŠARKAŠKA FEDERACIJA

NE RAZUMIJEM ŽAŠTO MI JE UKLONJENA IZMJENA , I SABLON Leonardo novak (razgovor) 16:38, 22 januar 2022 (CET)[odgovori]

Mirsad Abdagic Kike

Pozdrav, jucer 22.01.2022. sam dodala dodatne informacije na ovaj clanak, koje su apsolutno ispravne i valjane (ja kao kcerka doticnog bi to trebala znati). Izmjene tj dopune su ponistene, pa me zanima razlog tj da li je moguce ipak dodati informacije koje sam unijela u clanak?

Podaci bez referenci se brišu.--AnToni(R) 17:29, 23 januar 2022 (CET)[odgovori]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018 - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Upit vezan za tačnost i istinitost podataka iz sljedeće dvije rečenice: - “Glasati se moglo samo u Federaciji Bosne i Hercegovine.” (posljednja rečenica u Rezultati / Federacija Bosne i Hercegovine) - “Glasati se moglo samo u Republici Srpskoj.” (posljednja rečenica u Rezultati/Republika Srpska)

Da li su mogli glasati samo birači koji su se fizički nalazili unutar tih područja (tj. nije bilo omogućeno glasanje u odsutstvu) ili su mogli glasati samo građani BiH koji imaju prebivalište na tom području ( tj. moglo se glasati lično i u odsuststvu ali samo za područje u kojem glasač ima prebivalište)? 185.99.3.107 22:04, 25 januar 2022 (CET)[odgovori]

Neumska džamija

Zašto su mi uklonjene izmjene na članak Neumska džamija? Mrjazz123 (razgovor) 15:40, 27 januar 2022 (CET)[odgovori]

A evo ipak si vratio izmjene, hvala. Izvini na smetnji. Mrjazz123 (razgovor) 15:43, 27 januar 2022 (CET)[odgovori]

Feminism and Folklore organiser

Dear organiser,

Thank you for organizing Feminism and Folklore in your local language. Kindly fill in this form as soon as possible so that we can swiftly reach out to you.

(Forms link will be deactivated on 6th February 2022)

Regards Tiven (User:Tiven2240) Chief coordinator Feminism and Folklore

--Tiven2240 (razgovor) 09:33, 4 februar 2022 (CET)[odgovori]

Congrats for organizing Feminism and Folklore 2022 now whats next ?

Dear Organizers,

Congratulations on successfully organizing Feminism and Folklore 2022 on your local Wikipedia language. Here are few things that you need to look around during the contest.Make sure that all submissions follow the set of rules as mentioned below and are related to the theme of the project.

  1. The expanded or new article should have a minimum 3000 bytes or 300 words.
  2. The article should not be purely machine translated.
  3. The article should be expanded or created between 1 February and 31 March.
  4. The article should be within theme feminism or folklore.Articles will be accepted if it either belongs to Folklore or Feminism.
  5. No copyright violations and must have proper reference as per Wikipedia notability guidelines.

Please refer to the set of rules and guidelines from here. During the contest if you face any issue or have queries regarding the project please feel free to reach out on Contact Us page. Feminism and Folklore team will be assisting you throughout the contest duration. We thank you for your numerous efforts which you have put in for making this project successful.

Best wishes

Rockpeterson

MediaWiki message delivery (razgovor) 06:52, 12 februar 2022 (CET)[odgovori]

Wikipedia Asian Month 2021 Postcard

Dear Participants,

Congratulations!

It's Wikipedia Asian Month's honor to have you all participated in Wikipedia Asian Month 2021, the seventh Wikipedia Asian Month. Your achievements were fabulous, and all the articles you created make the world can know more about Asia in different languages! Here we, the Wikipedia Asian Month International team, would like to say thank you for your contribution also cheer for you that you are eligible for the postcard of Wikipedia Asian Month 2021. Please kindly fill the form, let the postcard can send to you asap!

This form will be closed at March 15.

Cheers!

Thank you and best regards,

Wikipedia Asian Month International Team, 2022.02

Mandarinjani

Poštovani administratore postoji li koja mogucnost da ostavite mandarinjane na miru unatoc tome sto je ocita sala. Bio bih vam vrlo zahvalan kada bi ste ostavili mandarinjane na stranici jer nije nesto sto ce ljudi traziti osim ako znaju za salu niti je nesto u sto ce povjerovati ako nekim slucajem slucajno naidu. Svjestan sam da se protivi nekim pravilima wikipedije no bio bih vrlo zahvalan kada bi ste napravili iznimku. 46.188.171.31 18:24, 24 februar 2022 (CET)[odgovori]

Zaboravio sam se prijaviti ali ovu poruku sam napisao ja ista osoba koja je i kreirala stranicu o mandarinjanima Drinky666 (razgovor) 18:33, 24 februar 2022 (CET)[odgovori]

Tekstove takve sadržine možete postaviti na nekom blogu ili nečemu sličnome! Wikipedija nije mjesto za takvo što. Pozdrav!--AnToni(R) 23:15, 24 februar 2022 (CET)[odgovori]

Olovo,poznate ličnosti

Zdravo,zašto ste uklonili poznatog Doktora iz Olova Ibrozzzz5556 (razgovor) 14:29, 3 mart 2022 (CET)[odgovori]

Ukoliko neka osoba nije zastupljena u nekoj istovrijednoj enciklopediji, ne--AnToni(R) 18:13, 3 mart 2022 (CET)bi trebala biti ni na Wikipediji. Osim toga podatak je bez referenci, a i sadržina je nepravilno formatirana (nakon interpunkcije dolazi razmak).[odgovori]

korisnice

Pripazi možda na nove korisnice da ne pretjeraju sa informacijam o sebi. Možda trebate vi admini detalje izbrisati i iz diffova. --Zblace (razgovor) 16:06, 5 mart 2022 (CET)[odgovori]

Zahtjevi za skrivanje sadržaja privatne prirode mogu se podnijeti slanjem e-poruke nekom od administratora. Praktički nije izvodljivo da mi sami procjenjujemo šta je od napisanog "pretjerano", a šta ne u svakoj izmjeni. – Srđan (razgovor) 17:02, 5 mart 2022 (CET)[odgovori]
Hm...onda im bar poslati direktno upozorenje i uputu? Čini mi se da se novi korisnici neće sami orijentirati i snaći. --Zblace (razgovor) 13:59, 8 mart 2022 (CET)[odgovori]
Slobodno možete poslati upozorenje i upustvo u vezi s time kome smatrate da će to biti od koristi ili kome je neophodno, a mi smo svakako uvijek na raspolaganju za skrivanje nehotice otkrivenih ličnih podatka. – Srđan (razgovor) 16:00, 8 mart 2022 (CET)[odgovori]

Gračanica Kula (Cazin)

Pozdrav AnToni!

Kao prvo hvala ti sto si validirao stranicu "Gračanica Kula (Cazin)" i da odgovorim na tvoje pitanje "Ima li u Cazinu još istoinenih kula?", tamo u istoriji clanka ne vidim nigdje opciju da ti odgovorim. U Cazinu inace ima puno srednjovjekovnih tvrdjava i kula, ali nema istoimenih, ovo je jedina koja se zove "Kula Gračanica" a do skoro nije se u siroj javnosti ni znalo za nju. Tek nakon sto sam je spominjao i opisao u clanku "Liskovac (Cazin)" dospijela je informacija o njoj u siru javnost. Tako da je danas cak detaljno opisana u knjizi "STARI SREDNJOVJEKOVNI UTVRĐENI GRADOVI I KULE CAZINSKE KRAJINE" a autor knjige je vrsio ispitivanja na licu mjesta. Inace tvrdjava ili kula se nalazi skoro u svakoj MZ Cazinske opstine kao u Mutniku, Trzcu, Sturlicu, Stijeni, Pecigradu, u samom gradu Cazinu, a najljepsi i najpoznatiji od svih jeste dvorac na Ostrozcu. Inace stari grad (Tvrdjava) u Percigradu bila je rezidencija cuvenog Hasan age Peckog, kojeg sam pronasao cak u starim austrijskim knjigama odnosno u knjizi "Geschichten aus Krajina" (Price iz Krajine) iz 1800 i neke u kojima je imao ulogu beskrupuloznog nasilnika, dok je sa druge strane bio junak epskih pjesama. U ustanku Zmaja od Bosne Hasan aga Pecki je bio najvjerovatnije najvazniji covjek za Husein-kapetana Gradascevica jer je od ukupno nekih 50000 vojnika Hasan aga Pecki doveo oko 20000 iz Krajine. Da je bio jedan od kljucnih ljudi ustanka dokazuje i cinjenica da su jedino on i Husein kapertan Gradascevic odvedeni u Istanbul gdje su zauvjek ostali. Ovako je istorija zapisala njegov kraj u visokoj zivotnoj dobi od 80 i nesto godina: "Ipak, u konačnici se preda poslije čega je upućen u Istanbul, gdje mu u hanu na Atmejdanu odrediše odaju. Svoj život je okončao uz velikog vezira. Naime, jedne prilike vezir ga ugosti, kako bi ga upoznao. Poslije kahve i razgovora, vraćajući se u svoje odaje Hasan aga se sruši i na mjestu ostade mrtav."[1]


Inace zamolio bih te da izbrises slijedecu stranicu jer sada postoje dvije o kuli Gracanici: Kula Gračanica https://bs.wikipedia.org/wiki/Kula_Gra%C4%8Danica

Ispravna verzija koja bi trebala ostati jeste ova: Gračanica Kula (Cazin) https://bs.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%8Danica_Kula_(Cazin)

Zamolio bih te jos na kraju da validiras izmjene koje sam izvrsio na stranici: https://bs.wikipedia.org/wiki/Liskovac_(Cazin)

Na toj stranici cu svakako uskoro morati dodati jos dio o ekononiji odnosno nadelko cuvenom "Liskovackom Kamenu" o kojem su do sad izvjestavali skoro svi mediji u BIH. Bilo je poglavlje o "Ekonomiji" u kojoj je bilo malo informacija o tome ali ga je neko uklonio, cini mi se ti ;). Molim te vrati poglavlje "Ekonomija" nazad, a ja cu ga uskoro preurediti sto bolje budem mogao i navesti svemu izvore.

I na kraju jos jednom hvala za trud!

Edit: Ovo nisam do sad bio vidio sorry! Liskovac_(Cazin) - "trenpreth 12:13, 8 mart 2022‎ AnToni razgovor doprinosi‎ 7.582 bajta −1.511‎ →‎Historija: već je napisano u članu o Kuli poništizahvali se [čeka pregled]"

Reference

Alhamijado knjizevnost

Sto si mi uklonio izmjene? Dodao sam linkove samo Mrjazz123 (razgovor) 19:09, 17 mart 2022 (CET)[odgovori]

Za historijske i književne teme, blogovi ili stranice neprovjerenog kvaliteta nisu relevantan izvor! Osim toga u ovoj izmjeni nisu navedeni nikakvi linkovi. Reference se inače navode, ako su podaci uzeti s tog izvora. Wikipedija nije skladište linkova.--AnToni(R) 10:12, 18 mart 2022 (CET)[odgovori]

Onda ako se ne mogu praviti izmjene na toj stranici, pa makar dodani samo linkovi, onda je izbriši. Ne znam sto mi citiras tu stranicu, nemam na nikakve veze s tim. Mrjazz123 (razgovor) 12:47, 18 mart 2022 (CET)[odgovori]

Greška! Promjena je vraćena zbog dodavanja dijelova koji nisu enciklopedijski! Dodavanja titula ili počasnih obilježja ne pripada enciklopediji.--AnToni(R) 13:06, 18 mart 2022 (CET)[odgovori]

Mogu li se dodavati linkovi ako vec postoje članci o nekim osobama, da ne stoje crveni linkovi? To sam i htio... Mrjazz123 (razgovor) 16:40, 18 mart 2022 (CET)[odgovori]

Feminism and Folklore 2022 ends soon

Feminism and Folklore 2022 logo.svg

Feminism and Folklore 2022 which is an international writing contest organized at Wikipedia ends soon that is on 31 March 2022 11:59 UTC. This is the last chance of the year to write about feminism, women biographies and gender-focused topics such as folk festivals, folk dances, folk music, folk activities, folk games, folk cuisine, folk wear, fairy tales, folk plays, folk arts, folk religion, mythology, folk artists, folk dancers, folk singers, folk musicians, folk game athletes, women in mythology, women warriors in folklore, witches and witch hunting, fairy tales and more

Keep an eye on the project page for declaration of Winners.

We look forward for your immense co-operation.

Thanks Wiki Loves Folklore international Team MediaWiki message delivery (razgovor) 15:28, 26 mart 2022 (CET)[odgovori]

Jakov Baltić

Dobar dan Antoni. Zašto mi uklanjas izmjene sa članka o Jakovu Baltiću vezano za njegovo porijeklo? Citirao sam njegove riječi u kojima se on jasno izjašnjavao kao Bošnjak. Nema tu nekog spora. Mrjazz123 (razgovor) 13:02, 29 mart 2022 (CEST)[odgovori]


БС Дискорд

Поздрав АнТони. Пријавио сам се на бс. Дискорд, али ми је ограничен приступ каналима. Шта треба да урадим да би био пуноправни члан?--Soundwaweserb (razgovor) 17:09, 29 mart 2022 (CEST)[odgovori]

Слаб сам с Дискордом! Мислим да на Вики имаш потпуни приступ.--AnToni(R) 17:15, 29 mart 2022 (CEST)[odgovori]
Хвала ти на одговору. Имам овде пун приступ.--Soundwaweserb (razgovor) 17:19, 29 mart 2022 (CEST)[odgovori]

Martin Nedić

AnToni, zašto si mi uklonio izmjene o Nedićevoj bošnjačkoj ideologiji sa moga članka? Citirao sam šest knjiga za taj podatak što je sasvim dovoljno. Istu si mi stvar uradio i sa prethodnim člankom o Jakovu Baltiću. Sve izmjene ja citiram vjerodostojnim izvorima, uglavnom knjigama. Mrjazz123 (razgovor) 15:24, 1 april 2022 (CEST)[odgovori]

Kao što sam ranije objasnio, stvaranje nacija na Balkanu započelo je krajem 19. vijeka. Neki bosanski (a ne bošnjački) franjevci u svojim tekstovima nazivaju Bosance, stanovnike Bosne, Bošnjacima, što s današnjim pojmom "Bošnjak" nema nikakve povezanosti. Bošnjaci su narod koji je pod imenom Muslimani u SRBIH bio jedan od tri naroda, a u SFRJ jedan od šest naroda. Dalji slijed uvođenja imena Bošnjak je poznat, te ga nemam potrebe objašnjavati. Nadalje šta je to "bošnjačka ideologija"? Franjevci su svećenici i religija nema veze s ideologijom, bilo kog tipa. Bavili su se i prosvetiteljstvom, književnošću, a ne nekom bošnjačkom ideologijom. Kako je izgleda tendencija da se zamjenom teza, ovim pojmom definišu bosanski franjevci, radi se ovdje o sličnom ili istom pokušaju promicanja teza tzv. "Historijske klix grupe" koja svoje teze, ponovo na mala vrata, želi uvesti na Wikipediju. Ukoliko se pravila Wikipedije ne poštuju, te se ne pokazuje tendencija pisanja po enciklopedijskim pravilima, mislim da je diskusija nepotrebna, jer tih nekoliko bosanskih franjevaca tematski imaju mnogo više sadržaja, o kojima se može pisati, a ne tražiti mjesto i "podvaljivati" iste teze. Ukoliko je to cilj autora, mislim da je jasno čemu to vodi.--AnToni(R) 19:22, 1 april 2022 (CEST)[odgovori]
Pod pojmom bošnjačka ideologija misli se na promoviranje bošnjačkog imena i identiteta u Bosni koje je bilo prisutno među bosanskim franjevcima u 19. vijeku. To sam citirao mnogim vjerodostojnim referencama koje vi uporno ignorišete. O ovoj temi se mnogo pisalo u bošnjačkoj i hrvatskoj historiografiji. Očigledno da je stvaranje Bošnjačkog identiteta počelo još u srednjem vijeku kada se spominju dobri Bošnjani u mnogim poveljama kao stanovnici Bosne. Drugi pripadnici franjevačkog reda još od 17. vijeka prihvatali ideju bošnjaštva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. vijeku. Mrjazz123 (razgovor) 11:23, 2 april 2022 (CEST)[odgovori]
U slijedećim knjigama[1][2][3][4][5][6][7][8][9][10][11] nema spomena o nekoj bošnjačkoj ideologiji, o nacionalnoj pripadnosti autora ili spomenutih osoba, a kao jezik se uglavnom spominje "narodni jezik" ili u nekim slučajevima hrvatski jezik. Sličnu listu mogu postaviti i s literaturom na njemačkom jeziku, gdje su prevodi kao i navedenim knjigama koje su izlistane, s razlikom da se zbog odlika njemačkog jezika, rijetko koristi izraz "narodni jezik" koji čitaocima njemačkog govornog područja ne znači mnogo. Zato navodim kao reference ove knjige, koje su jedna od osnova bosanskih franjevaca i njihove historije u Bosni i Hercegovini.--AnToni(R) 12:53, 2 april 2022 (CEST)[odgovori]
"Bošnjaštvo tj. bošnjačku tradiciju zajedništva naših naroda moguće je uočiti kod mnogih franjevaca i to ne samo iz njihovih spisa nego i njihovog osobnog angažana u promoviranju i zašivljavanju ove ideologije na našim prostorima. Najbrojmo samo neke franjevce zanese ovom ideologijom: Matija Divković, Stjepan Matijević, Mijo Radnić, Filip Laštrić, Martin Nedić, Ivan Franjo Jukić i Antun Knežević. Za ovu dvojicu posljednjih bošnjaci su bili bosanskohercegovački katolici, pravoslavni i muslimani". - Pejić, Marko, (2004), Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine, str. 182, Fojnica
"Vaša preuzvišenost! Sila može svašta učiniti, ali sila silniku nigda nikakvo pravo ne daje; zato Bošnjaci nigda dopustiti neće, da se tako od njih i od njihove dične Kraljevine učini, to će se boriti za svoja prava, dok jedan živ bude! Mi bolnim srcem gledamo u dvoličnost naše visoke Vlade, koja naš jezik zove Zemaljskim i dopušta da se njeki zovu Srbi a njeki Hrvati umjesto da pravedno, i iskreno rekne zemlja Bosna, žitelji Bošnjaci, a njihov jezik bosanski. A zar ćemo dopustiti da se spomen nas, i naše kraljevine uništi! Nigda! To nigda dopustiti nećemo! Nek se naš Sbor sazove, i na njem će Bošnjaci slobodnom svojom voljom izjaviti šta žele, i s kim hoće da budu; uvijek prije osiguravši prava svoja, i svoje Kraljevine." - Fra Antun Knežević, 1885
„... mnogo nam je žalije na njeku – čast i poštenje pravednim! – jednokrvnu bratju Srbe i Hrvate. Od ovih jedni nam razciepiše Bosnu i Bošnjake te rekoše da je Bosna do Vrbasa Srbija, a Bošnjaci Srbi; od Vrbasa pako Hrvatska i Hrvati; drugi da su u cieloj Bosni svi Srbikoji pišu ćirilicom, a Hrvati koji pišu latinicom; treći da su u ovoj Bosni sami Srbi; dočim četvrti proglasiše da su zgoljni Hrvati. Ovako dakle Bosna ponosna i Bošnjaci na glasu junaci kod ovakvih sama su prazna imena, izmišljena od nekih zanešenjakah.“  - Fra Antun Knežević, Pad Bosne (1463); u Hadžijahić 1974, str. 35
"Bošnjak"...Ja pod ovim imenom razumijems sve Bošnjake u svoj Bosni, Hercegovini, Krajini, Posavini, Podrinju i Prekodrinju, mi smo svi Bošnjaci, ova cijepanja nas i jesu do ništa dotjerala. Pod ovim imenom razumije se kod nas u Bosni i kršćani grčkog vjerozakona. Rišćani i Kršćani, to je svak vidi sve jednog korijena samo što se drukčije izgovara". - Fra Ivan Franjo Jukić, Putopisi i istorisko-etnografski radovi, str. 214
"složeno uiezik Bosanski, aliti Ilirički" - Matija Divković, Nauk krstjanski, 1611 (Do jučer je u sarajevskoj Vijećnici bila izložba starih knjiga i dokumenata i jedna od njih je Divkovićeva knjiga na kojoj se može vidjeti ovaj citati)
"Nu još jednom, Bosanski franjevci, većinom rodjeni Bošnjaci, polazili su škole izvan svoje domovine." - Klaić, Vjekoslav, (1878), Bosna: podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i Hercegovine, Opseg 1, str. 98, Zagreb
"Dva bosanska historika, fra Ivan Frano Jukić i fra Antun Knežević, nazivaju sebe Bošnjacima. Stari naraštaj bosanskoh franjevaca, uzgojen prije austrijske okupacije BiH, zvali su svoje jezik 'naški', 'bosanski' i 'ilirski. " - Gavranović, Berislav, (1935), Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine: prilog političkoj historiji Austro-Ugarske monarhije na Balkanu, str. 33
"Prvi od bošnjaka pojavi se u kolu Gajevu dični starina fra Martin Nedić..." - Novi prijatelj Bosne: Za hrvatsko citateljstvo uredio Bozic fra. Josip-Dobroslav, Potocanac, Opseg 1, str. 21, 1888
"Nedić, Martin fra (Bošnjak)" - Šidak, Jaroslav, (1979), Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49, str. 387
"Neki povijesni procesi su se dogodili koji su ne povrativi. U povijesti sve što se dogodi, to se više ne može vratiti. Mi znamo kako su se nekad i katolici u Bosni pisali kao Bošnjaci, Ivan Franjo Jukić i ostali" - Fra Mile Babić, intervju 28.4.2014.
"Do sredine 19. vijeka u Bosni nije bilo ni Srba ni Hrvata ni nikoga, svi su bili Bošnjaci" - Novak Kilibarda (https://www.youtube.com/watch?v=e5UiS4kiiNY) Mrjazz123 (razgovor) 14:03, 2 april 2022 (CEST)[odgovori]
Lista
  • Valjan, Velimir; Zirdum, Andrija (2010). Franjevački samostan u Gučoj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150, obljetnice samostana u Gučoj Gori (jezik: hrvatski). Guča Gora, Sarajevo: Franjevački samostan Guča Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. ISBN 978-9958-9026-2-8.
  • Gavran, Ignacije (1998). Putovi i putokazi (III) - Niz članaka o našoj prošlosti (jezik: hrvatski). Zagreb, Sarajevo: Svijetlo riječi.
  • Gavran, Ignacije (1988). Putovi i putokazi (I) (jezik: hrvatski). Sarajevo: Svijetlo riječi.
  • Gavran, Ignacije (2003). Putovi i putokazi (IV) (jezik: hrvatski). Sarajevo: Svijetlo riječi.
  • Gavran, Ignacije (2003). Putovi i putokazi (II) (jezik: hrvatski). Livno: Svijetlo riječi.
  • Gavran, Ignacije (2010). Suputnici bosanske povijesti (jezik: hrvatski). Zagreb, Sarajevo: Svijetlo riječi.
  • Jako, Baltić (2003). Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754-1882. Sarajevo, Zagreb: Synopsis. ISBN 978-99-58967-29-0.
  • Nikola, Lašvanin (2003). Ljetopis. Sarajevo, Zagreb: Synopsis. ISBN 978-99-58967-26-9.
  • Bono, Benić (2003). Ljetopis sutješkog samostana. Sarajevo, Zagreb: Synopsis. ISBN 978-99-58967-28-3.
  • Filip, Lastrić (2003). Pregled starina Bosanske provincije. Sarajevo, Zagreb: Synopsis. ISBN 978-99-58967-00-9.
  • Marijan, Bogdanović (2003). Ljetopis kreševskog samostana. Sarajevo, Zagreb: Synopsis. ISBN 978-99-58967-27-6.

Reference

Feminism and Folklore 2022 has ended, What's Next?

Pomozite pri prevođenju na Vaš jezik
Feminism and Folklore 2022 logo.svg

Dear AnToni,

Feminism and Folklore 2022 writing competition has ended. We thank you for organizing it on your local Wikipedia and help in document folk cultures and women in folklore in different regions of the world on Wikipedia. What's next?

  1. Please complete the jury on or before 25th April 2022.
  2. Email us on wikilovesfolklore@gmail.com the Wiki usernames of top three users with most accepted articles in local contest.
  3. You can also put the names of the winners on your local project page.
  4. We will be contacting the winners in phased manner for distribution of prizes.

Feel free to contact us via mail or talkpage if you need any help, clarification or assistance.

Thanks and regards

International Team
Feminism and Folklore

--MediaWiki message delivery (razgovor) 18:19, 6 april 2022 (CEST)[odgovori]

Requesting you to provide above information so we can start prize distribution.
Please get in touch with me if you need and help or clarifications.
Tiven2240 (razgovor) 13:52, 16 maj 2022 (CEST)[odgovori]

Datumi

Formati datuma u referencama se ne trebaju mijenjati jer to svakako Srđanov bot automatski ispravlja. Kažem da se ne patiš bezveze :). Pozdrav. Arnel (razgovor) 13:17, 23 april 2022 (CEST)[odgovori]

Zlatko Dinko Pavić

Poštovani Admine AnToni ne vidim razlog za brisanje članka Zlatko Dinko Pavić. Na članku Sukošan je dodan kao poznata osoba od strane bs wikipedije i ja sam dodao u reference koje pokazuju opravdanost članka. Ne zamjeram brisanje ali mislim da bi bilo u redu opravdat brisanje argumentima. Pitanje, zašto se članak koji se briše ne daje na raspravu o brisanju ili da ide na provijeru kao ostali članci koje sam odradio. Ovo mi djeluje kao samovolja iskreno. oprosti nisam niššta loše mislio samo mi nije jasno zašto članci ćekaju toliko čekaju provijeru pojedini a poneki idu odmah u javnost. Pozdrav--GRGINOV ŠIME 13:09, 26 april 2022 (CEST)[odgovori]

Radi se o relevantnosti. Postoji li o njemu neki prilog u nekoj istovrijednoj enciklopediji. Nije dovoljno da je neko učitelj i pjesnik da bi bio na Wikipediji. Osim toga dio članka je bio uklonjen jer nije bio enciklopedijski napisan. AnToni(R) 16:19, 26 april 2022 (CEST)[odgovori]

Ivica Osim

Zanima me zašto su promjene poništene? Vedran-Bajnice (razgovor) 16:29, 4 maj 2022 (CEST)[odgovori]

Brisanje stranice ESOLAR d.o.o.

Pozdrav Antoni,

Zašto je stranica obrisana, iako je imala uredno sve reference? Hvala Markonixbg (razgovor) 14:43, 6 maj 2022 (CEST)[odgovori]

Relevantnost!--AnToni(R) 14:44, 6 maj 2022 (CEST)[odgovori]