Razvoj svjetskog rekorda na 800 m
Sljedeća tabela prikazuje razvoj svjetskog rekorda na 800 m onako kako je priznato od strane IAAF-a.[1]
Razvoj[uredi | uredi izvor]
Muškarci[uredi | uredi izvor]
Prvi svjetski rekord na 800 m za muškarce priznat je od IAAF-a 1912. Do 21. juna 2011. ratificirana su 23 svjetska rekorda u ovoj disciplini.[2]
| Vrijeme | Elektroničko vrijeme |
Takmičar | Datum | Mjesto |
|---|---|---|---|---|
| 1:51.9 + |  Ted Meredith (SAD) |
8. 7. 1912. | Stockholm[1] | |
| 1:51.6 j |  Otto Peltzer (NJE) |
3. 7. 1926. | London[1] | |
| 1:50.6 |  Séra Martin (FRA) |
14. 7. 1928. | Pariz[1] | |
| 1:49.8 | 1.49.70 |  Tommy Hampson (UK) |
2. 8. 1932. | Los Angeles[1] |
| 1:49.8 j | Ben Eastman (SAD) |
16. 6. 1934. | Princeton[1] | |
| 1:49.7 | Glenn Cunningham (SAD) |
20. 8. 1936. | Stockholm[1] | |
| 1:49.6 j | Elroy Robinson (SAD) |
11. 7. 1937. | New York[1] | |
| 1:48.4 + | Sydney Wooderson (UK) |
20. 8. 1938. | Motspur Park[1] | |
| 1:46.6 |  Rudolf Harbig (NJE) |
15. 7. 1939. | Milano[1] | |
| 1:45.7 |  Roger Moens (BEL) |
3. 8. 1955. | Oslo[1] | |
| 1:44.3 + |  Peter Snell (NZL) |
2. 2. 1962. | Christchurch[1] | |
| 1:44.3 | 1:44.40 |  Ralph Doubell (AUS) |
15. 10. 1968. | Mexico City[1] |
| 1:44.3 | Dave Wottle (SAD) |
1. 7. 1972. | Eugene[1] | |
| 1:43.7 |  Marcello Fiasconaro (ITA) |
27. 6. 1973. | Milano[1] | |
| 1:43.5 | 1:43.50 |  Alberto Juantorena (KUB) |
16. 7. 1976. | Montréal[1] |
| 1:43.4 | 1:43.44 | Alberto Juantorena (KUB) |
21. 8. 1977. | Sofija[1] |
| 1:42.4 | 1:42.33 | Sebastian Coe (UK) |
5. 7. 1979. | Oslo[1] |
| 1:41.73 | Sebastian Coe (UK) |
10. 6. 1981. | Firenca[1] | |
| 1:41.73 |  Wilson Kipketer (DAN) |
7. 7. 1997. | Stockholm[1] | |
| 1:41.24 | Wilson Kipketer (DAN) |
13. 8. 1997. | Zürich[1] | |
| 1:41.11 | Wilson Kipketer (DAN) |
24. 8. 1997. | Köln[1] | |
| 1:41.09 |  David Rudisha (KEN) |
22. 8. 2010. | Berlin[2] | |
| 1:41.01 | David Rudisha (KEN) |
29. 8. 2010. | Rieti[2] | |
| 1:40.91 | David Rudisha (KEN) |
9. 8. 2012. | London[3] |
j – vrijeme postignuto na 880 jardi i ratificirano kao rekord na 800 m
+ – vrijeme izmjereno u okviru duže utrke
Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za sve discipline do 10.000 m (uključujući i nju).[1] Stoga je rekord Sebastiana Coea 1:42.4 iz te godine prilagođen na 1:42.33.
Žene[uredi | uredi izvor]
Prvi svjetski rekord na 800 m za žene priznat je od Svjetske federacije ženskih sportova (FSFI) 1922.[4] Ova federacija je 1936. ušla u sastav IAAF-a i prestala postojati kao samostalna organizacija.
Do 21. juna 2009. ratificirano je 29 svjetskih rekorda u ovoj disciplini.[4]
| Vrijeme | Elektroničko vrijeme |
Takmičarka | Datum | Mjesto |
|---|---|---|---|---|
| 2:30.4 + | Georgette Lenoir (FRA) |
20. 8. 1922. | Pariz[4] | |
| 2:26.6 j | Mary Lines (UK) |
30. 8. 1922. | London[4] | |
| 2:23.8 | Lina Radke (NJE) |
7. 8. 1927. | Wrocław[4] | |
| 2:20.4 |  Inga Gentzel (ŠVE) |
16. 6. 1928. | Stockholm[4] | |
| 2:19.6 | Lina Radke (NJE) |
1. 7. 1928. | Brzeg[4] | |
| 2:16.8 | Lina Radke (NJE) |
2. 8. 1928. | Amsterdam[4] | |
| 2:15.9 | Anna Larsson (ŠVE) |
28. 8. 1944. | Stockholm[4] | |
| 2:14.8 | Anna Larsson (ŠVE) |
19. 8. 1945. | Helsingborg[4] | |
| 2:13.8 | Anna Larsson (ŠVE) |
30. 8. 1945. | Stockholm[4] | |
| 2:13.0 |  Jevdokija Vasiljeva (SSSR) |
17. 7. 1950. | Moskva[4] | |
| 2:12.2 | Valentina Pomogajeva (SSSR) |
26. 7. 1951. | Moskva[4] | |
| 2:12.0 | Nina Otkaljenko (SSSR) |
26. 8. 1951. | Minsk[4] | |
| 2:08.5 | Nina Otkaljenko (SSSR) |
15. 6. 1952. | Kijev[4] | |
| 2:07.3 | Nina Otkaljenko (SSSR) |
27. 8. 1953. | Moskva[4] | |
| 2:06.6 | Nina Otkaljenko (SSSR) |
16. 9. 1954. | Kijev[4] | |
| 2:05.0 | Nina Otkaljenko (SSSR) |
24. 9. 1955. | Zagreb[4] | |
| 2:04.3 | Ljudmila Ševcova (SSSR) |
3. 7. 1960. | Moskva[4] | |
| 2:04.3 | 2:04.50 | Ljudmila Ševcova (SSSR) |
7. 9. 1960. | Rim[4] |
| 2:01.2 + | Dixie Willis (AUS) |
3. 3. 1962. | Perth[4] | |
| 2:01.1 | Ann Packer (UK) |
20. 10. 1964. | Tokyo[4] | |
| 2:01.0 | Judy Pollock (AUS) |
28. 6. 1967. | Helsinki[4] | |
| 2:00.5 |  Vera Nikolić (JUG) |
20. 7. 1968. | London[4] | |
| 1:58.5 | 1:58.45 | Hildegard Falck (Z NJE) |
11. 7. 1971. | Stuttgart[4] |
| 1:57.5 | 1:57.48 |  Svetla Zlateva (BUG) |
24. 8. 1973. | Atina[4] |
| 1:56.0 | Valentina Gerasimova (SSSR) |
12. 6. 1976. | Kijev[4] | |
| 1:54.9 | 1:54.94 | Tatjana Kazankina (SSSR) |
26. 7. 1976. | Montréal[4] |
| 1:54.9 | 1:54.85 | Nadežda Olizarenko (SSSR) |
12. 6. 1980. | Moskva[4] |
| 1:53.5 | 1:53.43 | Nadežda Olizarenko (SSSR) |
27. 7. 1980. | Moskva[4] |
| 1:53.28 |  Jarmila Kratochvílová (ČSSR) |
26. 7. 1983. | München[4] |
j – vrijeme postignuto na 880 jardi i ratificirano kao rekord na 800 m
+ – vrijeme izmjereno u okviru duže utrke
Od 1981. IAAF je prihvatio elektroničko mjerenje vremena do stotinke sekunde za sve discipline do 10.000 m (uključujući i nju).[4] Stoga je rekord Nadežde Olizarenko 1:53.5 iz te godine prilagođen na 1:53.43.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w "12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook, Berlin, 2009" (pdf). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 546, 548. Arhivirano (PDF) s originala, 29. 6. 2011. Pristupljeno 9. 8. 2009.
- ^ a b c "IAAF World Championships: IAAF Statistics Handbook, Daegu, 2011" (PDF). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2011. str. 595, 597. Arhivirano (PDF) s originala, 1. 10. 2012. Pristupljeno 3. 8. 2011.
- ^ "IAAF 800 Metres Records". IAAF. Pristupljeno 3. 1. 2013.
- ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae af "12th IAAF World Championships In Athletics: IAAF Statistics Handbook. Berlin 2009" (PDF). Monte Carlo: IAAF Media & Public Relations Department. 2009. str. 546, 641–2. Arhivirano s originala (pdf), 29. 6. 2011. Pristupljeno 9. 8. 2009.