Idi na sadržaj

Referendum o nezavisnosti Kosova

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Referendum o nezavisnosti Kosova

26 - 30. septembar 1991.

Rezultati
Izbor
Glasovi %
Da 913.705 99,98%
Ne 164 0,02%
Važeći glasovi 913.869 99,90%
Nevažeći ili prazni glasovi 933 0,10%
Ukupno glasova 914.802 100,00%
Registrovani glasači 1.051.357 87,01%

Referendum o nezavisnosti održan je na Kosovu, tada de jure Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo (pokrajina u sastavu SR Srbije, SFR Jugoslavija), od 26. do 30. septembra 1991, iako je Skupština Kosova još 22. septembra 1991. proglasila državu Republiku Kosovo.[1] Preko 99% birača glasalo je za nezavisnost, a izlaznost je bila 87%. Referendum su bojkotovali Kosovski Srbi koji žive u regiji, a koji su činili oko 10% stanovništva.[2]

Da bi referendum prošao, bila je potrebna izlaznost od najmanje 66,7% i najmanje polovina onih koji su glasali za.[3]

Pozadina

[uredi | uredi izvor]

Krajem juna 1990. albanski članovi pokrajinske skupštine predložili su glasanje o tome da li da se formira nezavisna republika; predsjednik skupštine, etnički Srbin, odmah ju je zatvorio i obećao da će ponovo otvoriti skupštinu 2. jula, što je kasnije odloženo.

Dana 2. jula, velika većina albanskih članova pokrajinske skupštine vratila se u Skupštinu, ali je ona bila zaključana; pa su na ulici ispred glasali da se Kosovo proglasi Republikom u okviru jugoslavenske federacije.[4] Vlada Srbije je odgovorila raspuštanjem Skupštine i Vlade Kosova, ukidajući preostalu autonomiju. Također je tada usvojila još jedan zakon o radnim odnosima kojim je otpušteno oko 80.000 albanskih radnika.

Etnički Albanci, članovi sada zvanično raspuštene Skupštine Kosova sastali su se u tajnosti u Kačaniku 7. septembra i proglasili Republiku Kosovo, u kojoj će zakoni iz SR Jugoslavije važiti samo ako su u skladu sa ustavom Republike. Skupština je 22. septembra 1991. proglasila Republiku Kosovo državom,[1] a ovu deklaraciju je par dana kasnije podržalo 99% birača refernedumu.[2]

Jedina država koja je priznala Republiku Kosovo bila je Albanija, a rezolucija o priznavanju države usvojena je u Parlamentu Albanije 21. oktobra 1991.[5]

Rezultati

[uredi | uredi izvor]
Glasova Nevažeći

glasova

Ukupno

glasova

Registrovanih

glasača

Izlaznost Rezultat
Za % Protiv %
913.705 99,98 164 0,02 933 914,.802 1.051.357 87,01% bez okvira

Posljedice

[uredi | uredi izvor]

Kosovski Albanci su organizovali pokret otpora, stvarajući niz paralelnih struktura u obrazovanju, medicinskoj njezi i oporezivanju.[6][potrebna stranica] Otvorene su nove škole, a kuće su pretvorene u objekte za škole, uključujući srednje škole i univerzitete. A na paralelnim izborima izabrani su novi lideri, formirajući novu državu u zemlji. Zbog represije, nova vlada je bila u egzilu. Postojala je paralelna nogometna liga, sve dok nisu svi sportisti bivali protjerivani sa stadiona i sportskih objekata.[7][8]

Od 1995. pa nadalje, tenzije u regionu su eskalirale što je dovelo do rata na Kosovu koji je počeo u februaru 1998.[9][10][11] koji se vodio između Savezne Republike Jugoslavije i gerilskih snaga Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).[12] Kampanja koju je predvodila OVK nastavila se u januaru 1999. i privukla je pažnju svjetskih medija masakrom u Račku, masovnim ubistvom oko 45 Albanaca (uključujući 9 pobunjenika OVK)[13] od strane srpskih snaga sigurnosti.[14] Kasnije tog proljeća u Rambujeu u Francuskoj održana je međunarodna konferencija koja je rezultirala predloženim mirovnim sporazumom (Sporazum iz Rambujea) koji je prihvatila albanska strana, ali ga je odbacila jugoslavenska strana.[15]

Neuspijeh pregovora u Rambujeu rezultirao je vazdušnom kampanjom NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije koja je trajala od 24. marta do 11. juna, kada su jugoslavenske vlasti potpisale vojno-tehnički sporazum kojim je mirovnim snagama NATO-a (KFOR) i međunarodnoj civilnoj misiji (UNMIK) omogućen ulazak na Kosovo.

UNMIK je službeno preuzeo kontrolu nad Kosovom. Privremene institucije samouprave su uspostavljene kako bi se omogućilo kosovskim političkim liderima i liderima zajednica da budu zastupljeni u odlukama. OVK je raspuštena i zamenjena Kosovskim zaštitnim korpusom, lako naoružanom civilnom organizacijom za hitne slučajeve.

Iako referendum nije imao neposredan pravni efekat, smatra se važnim korakom u procesu koji je doveo do kasnijeg jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova 17. februara 2008. Također, referendum je učvrstio težnje većinskog albanskog stanovništva ka nezavisnosti i poslužio kao izraz njihove političke volje, uprkos tome što nije bio prihvaćen od strane tadašnjih vlasti i međunarodne zajednice.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b Vidmar, Jure (2021). "International Legal Responses to Kosovo's Declaration of Independence". Vanderbilt Law Review. 42 (3): 779. Pristupljeno 17. 1. 2023.
  2. ^ a b Müller, Beat. "Kosovo (Jugoslawien), 30 September 1991: Unabhängigkeit". sudd.ch (jezik: njemački). Pristupljeno 17. 1. 2023.
  3. ^ 1991 Referendum - Report. albanian.com (Report). Arhivirano s originala, 2012-03-06.
  4. ^ Malcolm, Noel (1999). Kosovo: a short history. New York: HarperPerennial. str. 346. ISBN 9780060977757.
  5. ^ "Statement of Prime Minister of Albania Mr. Sali Berisha on Recognition of Independence of Kosova". Republic of Albania Council of Ministers. 2008-02-18. Arhivirano s originala, 2012-04-20.
  6. ^ Clark, Howard (2000). Civil Resistance in Kosovo. London: Pluto Press. ISBN 0745315690.
  7. ^ Demi, Agron (19. 4. 2018). "How to build a parallel state". prishtinainsight.com. Pristupljeno 17. 1. 2023.
  8. ^ Pula, Besnik (1. 1. 2004). "The emergence of the Kosovo "parallel state," 1988–1992". Nationalities Papers. 32 (4): 797–826. doi:10.1080/0090599042000296131. Pristupljeno 17. 1. 2023.
  9. ^ Independent International Commission on Kosovo (2000). The Kosovo Report (PDF). Oxford: Oxford University Press. str. 2. ISBN 9780199243099.
  10. ^ Quackenbush, Stephen L. (2015). International Conflict: Logic and Evidence. Los Angeles: Sage. str. 202. ISBN 9781452240985.
  11. ^ Association of the United States Army (juni 1999). "Roots of the Insurgency in Kosovo" (PDF). Pristupljeno 17. 1. 2023.
  12. ^ Glenny, Misha (2012). The Balkans. USA: Penguin Books. str. 652. ISBN 9780142422564.
  13. ^ Judah 2000, p. 193
  14. ^ Strauss, Julius (30. 6. 2001). "Massacre that started long haul to justice". Telegraph.co.uk. Pristupljeno 17. 1. 2023.
  15. ^ Suy, Eric (2000). "NATO's Intervention in the Federal Republic of Yugoslavia". Leiden Journal of International Law. 13: 193–205. doi:10.1017/S0922156500000133. Pristupljeno 17. 1. 2023.