Idi na sadržaj

Referendum o nezavisnosti Kosova

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Referendum o nezavisnosti Kosova

(1991-09-26) (1991-09-30)

26–30. septembar 1991.


Rezultati
Izbor
Glasovi %
Da 913.705 99,98%
Ne 164 0,02%
Važeći glasovi 913.869 99,90%
Nevažeći ili prazni glasovi 933 0,10%
Ukupno glasova 914.802 100,00%
Registrovani glasači 1.051.357 87,01%

Referendum o nezavisnosti održan je na Kosovu, tada de jure Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo (pokrajina u sastavu SR Srbije, SFR Jugoslavija), od 26. do 30. septembra 1991, iako je Skupština Kosova još 22. septembra 1991. proglasila državu Republiku Kosovo.[1] Preko 99% birača glasalo je za nezavisnost, a izlaznost je bila 87%. Referendum su bojkotovali Kosovski Srbi koji žive u regiji, a koji su činili oko 10% stanovništva.[2]

Da bi referendum prošao, bila je potrebna izlaznost od najmanje 66,7% i najmanje polovina onih koji su glasali za.[3]

Pozadina

[uredi | uredi izvor]

Krajem juna 1990. albanski članovi pokrajinske skupštine predložili su glasanje o tome da li da se formira nezavisna republika; predsjednik skupštine, etnički Srbin, odmah ju je zatvorio i obećao da će ponovo otvoriti skupštinu 2. jula, što je kasnije odloženo.

Dana 2. jula, velika većina albanskih članova pokrajinske skupštine vratila se u Skupštinu, ali je ona bila zaključana; pa su na ulici ispred glasali da se Kosovo proglasi Republikom u okviru jugoslavenske federacije.[4] Vlada Srbije je odgovorila raspuštanjem Skupštine i Vlade Kosova, ukidajući preostalu autonomiju. Također je tada usvojila još jedan zakon o radnim odnosima kojim je otpušteno oko 80.000 albanskih radnika.

Etnički Albanci, članovi sada zvanično raspuštene Skupštine Kosova sastali su se u tajnosti u Kačaniku 7. septembra i proglasili Republiku Kosovo, u kojoj će zakoni iz SR Jugoslavije važiti samo ako su u skladu sa ustavom Republike. Skupština je 22. septembra 1991. proglasila Republiku Kosovo državom,[1] a ovu deklaraciju je par dana kasnije podržalo 99% birača refernedumu.[2]

Jedina država koja je priznala Republiku Kosovo bila je Albanija, a rezolucija o priznavanju države usvojena je u Parlamentu Albanije 21. oktobra 1991.[5]

Rezultati

[uredi | uredi izvor]
Glasova Nevažeći

glasova

Ukupno

glasova

Registrovanih

glasača

Izlaznost Rezultat
Za % Protiv %
913.705 99,98 164 0,02 933 914,.802 1.051.357 87,01% bez okvira

Posljedice

[uredi | uredi izvor]

Kosovski Albanci su organizovali pokret otpora, stvarajući niz paralelnih struktura u obrazovanju, medicinskoj njezi i oporezivanju.[6][potrebna stranica] Otvorene su nove škole, a kuće su pretvorene u objekte za škole, uključujući srednje škole i univerzitete. A na paralelnim izborima izabrani su novi lideri, formirajući novu državu u zemlji. Zbog represije, nova vlada je bila u egzilu. Postojala je paralelna nogometna liga, sve dok nisu svi sportisti bivali protjerivani sa stadiona i sportskih objekata.[7][8]

Od 1995. pa nadalje, tenzije u regionu su eskalirale što je dovelo do rata na Kosovu koji je počeo u februaru 1998.[9][10][11] koji se vodio između Savezne Republike Jugoslavije i gerilskih snaga Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).[12] Kampanja koju je predvodila OVK nastavila se u januaru 1999. i privukla je pažnju svjetskih medija masakrom u Račku, masovnim ubistvom oko 45 Albanaca (uključujući 9 pobunjenika OVK)[13] od strane srpskih snaga sigurnosti.[14] Kasnije tog proljeća u Rambujeu u Francuskoj održana je međunarodna konferencija koja je rezultirala predloženim mirovnim sporazumom (Sporazum iz Rambujea) koji je prihvatila albanska strana, ali ga je odbacila jugoslavenska strana.[15]

Neuspijeh pregovora u Rambujeu rezultirao je vazdušnom kampanjom NATO-a protiv Savezne Republike Jugoslavije koja je trajala od 24. marta do 11. juna, kada su jugoslavenske vlasti potpisale vojno-tehnički sporazum kojim je mirovnim snagama NATO-a (KFOR) i međunarodnoj civilnoj misiji (UNMIK) omogućen ulazak na Kosovo.

UNMIK je službeno preuzeo kontrolu nad Kosovom. Privremene institucije samouprave su uspostavljene kako bi se omogućilo kosovskim političkim liderima i liderima zajednica da budu zastupljeni u odlukama. OVK je raspuštena i zamenjena Kosovskim zaštitnim korpusom, lako naoružanom civilnom organizacijom za hitne slučajeve.

Iako referendum nije imao neposredan pravni efekat, smatra se važnim korakom u procesu koji je doveo do kasnijeg jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova 17. februara 2008. Također, referendum je učvrstio težnje većinskog albanskog stanovništva ka nezavisnosti i poslužio kao izraz njihove političke volje, uprkos tome što nije bio prihvaćen od strane tadašnjih vlasti i međunarodne zajednice.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Vidmar, Jure (2021). "International Legal Responses to Kosovo's Declaration of Independence". Vanderbilt Law Review. 42 (3): 779. Pristupljeno 17. 1. 2023.
  2. 1 2 Müller, Beat. "Kosovo (Jugoslawien), 30 September 1991: Unabhängigkeit". sudd.ch (jezik: njemački). Pristupljeno 17. 1. 2023.
  3. 1991 Referendum - Report. albanian.com (Report). Arhivirano s originala, 6. 3. 2012.
  4. Malcolm, Noel (1999). Kosovo: a short history. New York: HarperPerennial. str. 346. ISBN 9780060977757.
  5. "Statement of Prime Minister of Albania Mr. Sali Berisha on Recognition of Independence of Kosova". Republic of Albania Council of Ministers. 18. 2. 2008. Arhivirano s originala, 20. 4. 2012.
  6. Clark, Howard (2000). Civil Resistance in Kosovo. London: Pluto Press. ISBN 0745315690.
  7. Demi, Agron (19. 4. 2018). "How to build a parallel state". prishtinainsight.com. Pristupljeno 17. 1. 2023.
  8. Pula, Besnik (1. 1. 2004). "The emergence of the Kosovo "parallel state," 1988–1992". Nationalities Papers. 32 (4): 797–826. doi:10.1080/0090599042000296131. Pristupljeno 17. 1. 2023.
  9. Independent International Commission on Kosovo (2000). The Kosovo Report (PDF). Oxford: Oxford University Press. str. 2. ISBN 9780199243099.
  10. Quackenbush, Stephen L. (2015). International Conflict: Logic and Evidence. Los Angeles: Sage. str. 202. ISBN 9781452240985.
  11. Association of the United States Army (juni 1999). "Roots of the Insurgency in Kosovo" (PDF). Pristupljeno 17. 1. 2023.
  12. Glenny, Misha (2012). The Balkans. USA: Penguin Books. str. 652. ISBN 9780142422564.
  13. Judah 2000, p. 193
  14. Strauss, Julius (30. 6. 2001). "Massacre that started long haul to justice". Telegraph.co.uk. Pristupljeno 17. 1. 2023.
  15. Suy, Eric (2000). "NATO's Intervention in the Federal Republic of Yugoslavia". Leiden Journal of International Law. 13: 193–205. doi:10.1017/S0922156500000133. Pristupljeno 17. 1. 2023.