Regalna prava

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Regalna prava (regalije) (latinski ius regalia – kraljevska prava) su određena prava koja je koristio vladar.

Regalna prava mogla bi se posmatrati kao veća i manja. U veća regalna prava spadaju dodjeljivanje visokih zvanja i odlikovanja. U manja regalna prava spadaju izvori prihoda kojima je vladar dopunjavao svoje finansije. To su razni opći porezi i dažbine (drumarina, mostarina, kovanje novca, korištenje rudnika, carine i drugo). Države novog vijeka su od regalnih prava razvile državni monopol (isključivo pravo države da prodaje određene artikle kao što su so, šibice i sl).

U srednjovjekovnoj Bosni krajem 14. i početkom 15. vijeka vladar je bio prinuđen da dio regalnih prava ustupi velmožama. Tako su neke ranije vladareve carine pripale velmožama.