Reksizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Zastava reksista.

Reksizam je bio fašistički pokret aktivan u Belgiji u prvoj polovini XX vijeka. Iako svoje korijene vuče još od kraja Prvog svjetskog rata, pokret je politički okupljen 1930. u Parti Rexiste koju je osnovao Leon Degrelle. Stranka je u početku zagovarala konzervativne katoličke vrijednosti, ali se s vremenom približila nacizmu; većina članova, uključujući i samog Degrellea, je za vrijeme okupacije sarađivala s Nijemcima.

Naziv pokreta proizlazi iz slogana Christus Rex (Krist Kralj) koji označava zagovaranje katoličkih vrijednosti i velikog uticaja Crkve u organizaciji države; u ondašnjoj Belgiji su postojale i konzervativne novine naziva Christus Rex za koje je Degrelle radio dok nije pokrenuo vlastite Éditions de Rex. Osim isticanja tradicionalnih katoličkih vrijednosti, stranka je zagovarala ukidanje demokratije, uvođenje korporativističke organizacije, elemente nacionalizma, socijalnu jednakost, ali i žestoki antikomunizam. Konačni cilj političke djelatnosti trebao je biti uspostavljanje klerofašističke diktature u zemlji.

Parti Rexiste je potporu imala pretežno u frankofonom, valonskom dijelu Belgije, dok je među Flamancima bila popularnija Flamanska nacionalna unija. Na izborima 1936. reksisti su dobili 21 mjesto u Senatu i 12 mjesta u Predstavničkom domu, dok su tri godine kasnije imali samo po četiri mjesta.

Nakon uspona NSDAP-a u Njemačkoj, stranka je počela svoje ideje prilagođavati nacističkima usvajajući antisemitizam i sekularne stavove. Od Nijemaca su dobijali i finansijsku pomoć, ali istodobno su slabile veze sa Crkvom, uglavnom zbog nezadovoljstva biskupa novom politikom. Nakon njemačke invazije na Belgiju 1940. godine jedan dio reksista se uključio u pokret otpora nezadovoljan nacističkom antiklerikalnom i antisemitskom politikom, no većina je sarađivala s okupatorom kojeg je vidjela kao saveznika u borbi protiv komunizma. U uskoj vezi s reksizmom bile su i belgijske SS-formacije Wallonien i Langemarck koje su početkom Operacije Barbarossa poslale 25.000 i 15.000 dobrovoljaca na Istočni front.

Books[uredi | uredi izvor]

  • Baland Lionel, Léon Degrelle et la presse rexiste, Paris, Éditions Déterna, 2009 (ISBN 978-2-913044-86-9)
  • Streel José, La révolution du XXème siècle (réédition du livre paru en 1942 à la NSE à Bruxelles), préface de Lionel Baland, Déterna, Paris, 2010.