Idi na sadržaj

Rezolucija 771 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija
Rezolucija 771
Izbjeglice u Bosni i Hercegovini
Datum13. august 1992.
Sjednica3106
OznakaS/RES/771 (Dokument)
Glasanje
Za: 15Protiv: 0
Suzdržani: 0Odsutni: 0
Temabivša Jugoslavija
Rezultatusvojeno
Sastav Vijeća sigurnosti 1992.
Stalne članice
Nestalne članice
 770
772 

Spisak rezolucija iz 1992.

Rezolucija Vijeća sigurnosti 771 je donesena 13. augusta 1992, na 3106. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Usvojena je jednoglasno, nakon potvrđivanja rezolucija 713 (1991), 721 (1991), 724 (1991), 727 (1992), 740 (1992), 743 (1992), 749 (1992), 752 (1992), 757 (1992), 758 (1992), 760 (1992), 761 (1992), 762 (1992), 764 (1992), 769 (1992) i 770 (1992), Vijeće je izrazilo zabrinutost i osudilo široko rasprostranjena kršenja međunarodnog humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije, a posebno u Bosni i Hercegovini. U rezoluciji su navedeni slučajevi "masovnog prisilnog protjerivanja" i deportacije civila, zlostavljanja u pritvorskim centrima, namjernih napada na neborce, bolnice i kola hitne pomoći koji su ometali dostavu humanitarne pomoći pogođenim područjima. Vijeće je oštro osudilo kršenja, uključujući i etničko čišćenje (prva takva rezolucija koja je to učinila),[1] zahtijevajući od svih strana da prestanu i odustanu od kršenja međunarodnog prava. Nadalje je zahtijevalo da se međunarodnim organizacijama, posebno Međunarodnom komitetu Crvenog krsta, omogući hitan i neograničen pristup logorima, zatvorima i pritvorskim centrima.

Rezolucija 771 zatim je pozvala države članice i međunarodne organizacije da prikupljaju informacije o kršenjima humanitarnog prava i Ženevskih konvencija i da ih stave na raspolaganje Vijeću.[2] Zatražila je od generalnog sekretara Boutrosa Boutrosa-Ghalija da prikupi i sažme informacije u izvještaj koji bi također dao preporuke koje bi mogle biti odgovarajući odgovor na informacije.

Konačno, postupajući u skladu s Poglavljem VII, čime je ono postalo pravno provedivo, Vijeće je zahtijevalo od svih strana i vojnih snaga prisutnih u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini da se pridržavaju uslova iz važeće rezolucije, u suprotnom će Vijeće razmotriti daljnje mjere koje bi moglo poduzeti. Rezolucijom 780 osnovana je komisija stručnjaka za procjenu prikupljenih informacija.[3]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Malanczuk, Peter; Akehurst, Michael Barton (1997). Akehurst's modern introduction to international law (7th izd.). Routledge. str. 411. ISBN 978-0-415-11120-1.
  2. Aksar, Yusuf (2004). Implementing international humanitarian law: from the ad hoc tribunals to a permanent International Criminal Court. Routledge. str. 17. ISBN 978-0-7146-8470-3.
  3. Williams, Paul R.; Scharf, Michael P. (2002). Peace with justice?: war crimes and accountability in the former Yugoslavia. Rowman & Littlefield. str. 94. ISBN 978-0-7425-1856-8.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]