Idi na sadržaj

Rezolucija 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija
Rezolucija 827
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju
Datum25. maj 1993.
Sjednica3217
OznakaS/RES/827 (Dokument)
Glasanje
Za: 15Protiv: 0
Suzdržani: 0Odsutni: 0
TemaTribunal (bivša Jugoslavija)
Rezultatusvojeno
Sastav Vijeća sigurnosti 1993.
Stalne članice
Nestalne članice
 826
828 

Spisak rezolucija iz 1993.

Rezolucija Vijeća sigurnosti 827 je donesena 25. maja 1993, na 3217. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon ponovnog potvrđivanja Rezolucije 713 (1991) i svih naknadnih rezolucija o temi bivše Jugoslavije, odobrila je izvještaj S/25704 Generalnog sekretara Boutrosa Boutrosa-Ghalija, sa Statutom Međunarodnog suda kao aneksom, o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).[1]

Još uvijek uznemirena kršenjima međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji, a posebno u Bosni i Hercegovini, uključujući masovna ubistva, sistematsko pritvaranje i silovanje žena i etničko čišćenje, rezolucija je utvrdila da situacija i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, te dodatno objavila svoju namjeru da okonča takve zločine i osigura pravdu za žrtve.[2] Vijeće je odlučilo da će osnivanje suda i krivično gonjenje odgovornih osoba riješiti takva kršenja, potvrđujući svoju odluku u Rezoluciji 808 (1993).

Djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, Vijeće je osnovalo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije između 1. januara 1991. i datuma koji će Vijeće odrediti nakon uspostavljanja mira u regiji. Do imenovanja tužioca, dokaze će nastaviti prikupljati Komisija stručnjaka osnovana Rezolucijom 780 (1992).

Vijeće je zatim zatražilo od generalnog sekretara da sudijama u tribunalu dostavi prijedloge primljene od zemalja u vezi s pravilima postupka i dokazima iz člana 15. Statuta Međunarodnog suda. Također je odlučeno da će sve države članice sarađivati ​​s MKSJ-om i njegovim organima u skladu sa Statutom Međunarodnog suda. Istovremeno, pozvan je doprinos država, međuvladinih i nevladinih organizacija tribunalu.

Rezolucija je odlučila da određivanje sjedišta Međunarodnog suda zavisi od sklapanja odgovarajućih aranžmana između Ujedinjenih nacija i Nizozemske, uz napomenu da on sjedište može biti i negdje drugdje ako se to smatra potrebnim, te da rad tribunala neće utjecati na pravo žrtava na odštetu. Konačno, zatražilo je da Boutros Boutros-Ghali odmah provede važeću rezoluciju i osigura efikasno funkcioniranje tribunala.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Martínez, Magdalena M. Martín (1996). National sovereignty and international organizations. Martinus Nijhoff Publishers. str. 279. ISBN 978-90-411-0200-3.
  2. Cryer, Robert (2007). An introduction to international criminal law and procedure. Cambridge University Press. str. 103. ISBN 978-0-521-87609-4.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]