Rezolucija 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija
| Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija Rezolucija 827 | |||||
|---|---|---|---|---|---|
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju | |||||
| Datum | 25. maj 1993. | ||||
| Sjednica | 3217 | ||||
| Oznaka | S/RES/827 (Dokument) | ||||
| Glasanje | |||||
| |||||
| Tema | Tribunal (bivša Jugoslavija) | ||||
| Rezultat | usvojeno | ||||
| Sastav Vijeća sigurnosti 1993. | |||||
| Stalne članice | |||||
| Nestalne članice | |||||
Spisak rezolucija iz 1993. | |||||
Rezolucija Vijeća sigurnosti 827 je donesena 25. maja 1993, na 3217. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon ponovnog potvrđivanja Rezolucije 713 (1991) i svih naknadnih rezolucija o temi bivše Jugoslavije, odobrila je izvještaj S/25704 Generalnog sekretara Boutrosa Boutrosa-Ghalija, sa Statutom Međunarodnog suda kao aneksom, o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).[1]
Još uvijek uznemirena kršenjima međunarodnog humanitarnog prava u bivšoj Jugoslaviji, a posebno u Bosni i Hercegovini, uključujući masovna ubistva, sistematsko pritvaranje i silovanje žena i etničko čišćenje, rezolucija je utvrdila da situacija i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti, te dodatno objavila svoju namjeru da okonča takve zločine i osigura pravdu za žrtve.[2] Vijeće je odlučilo da će osnivanje suda i krivično gonjenje odgovornih osoba riješiti takva kršenja, potvrđujući svoju odluku u Rezoluciji 808 (1993).
Djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, Vijeće je osnovalo Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju za zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije između 1. januara 1991. i datuma koji će Vijeće odrediti nakon uspostavljanja mira u regiji. Do imenovanja tužioca, dokaze će nastaviti prikupljati Komisija stručnjaka osnovana Rezolucijom 780 (1992).
Vijeće je zatim zatražilo od generalnog sekretara da sudijama u tribunalu dostavi prijedloge primljene od zemalja u vezi s pravilima postupka i dokazima iz člana 15. Statuta Međunarodnog suda. Također je odlučeno da će sve države članice sarađivati s MKSJ-om i njegovim organima u skladu sa Statutom Međunarodnog suda. Istovremeno, pozvan je doprinos država, međuvladinih i nevladinih organizacija tribunalu.
Rezolucija je odlučila da određivanje sjedišta Međunarodnog suda zavisi od sklapanja odgovarajućih aranžmana između Ujedinjenih nacija i Nizozemske, uz napomenu da on sjedište može biti i negdje drugdje ako se to smatra potrebnim, te da rad tribunala neće utjecati na pravo žrtava na odštetu. Konačno, zatražilo je da Boutros Boutros-Ghali odmah provede važeću rezoluciju i osigura efikasno funkcioniranje tribunala.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Martínez, Magdalena M. Martín (1996). National sovereignty and international organizations. Martinus Nijhoff Publishers. str. 279. ISBN 978-90-411-0200-3.
- ↑ Cryer, Robert (2007). An introduction to international criminal law and procedure. Cambridge University Press. str. 103. ISBN 978-0-521-87609-4.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 1993.
- 1993. u SR Jugoslaviji
- 1993. u Bosni i Hercegovini
- 1993. u Hrvatskoj
- Vanjski odnosi SR Jugoslavije
- Vanjski odnosi Bosne i Hercegovine
- Vanjski odnosi Hrvatske
- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji
- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini
- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj
- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji
- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju
