Rezolucija 900 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija
| Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija Rezolucija 900 | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| Datum | 4. mart 1994. | ||||
| Sjednica | 3344 | ||||
| Oznaka | S/RES/900 (Dokument) | ||||
| Glasanje | |||||
| |||||
| Tema | Bosna i Hercegovina | ||||
| Rezultat | usvojeno | ||||
| Sastav Vijeća sigurnosti 1994. | |||||
| Stalne članice | |||||
| Nestalne članice | |||||
Spisak rezolucija iz 1994. | |||||
Rezolucija Vijeća sigurnosti 900 je donesena 4. marta 1994, na 3344. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vijeće je rezoluciju jednoglasno usvojilo, nakon potvrđivanja svih rezolucija o situaciji u Bosni i Hercegovini, Vijeće je raspravljalo o ponovnom uspostavljanju osnovnih javnih službi i normalnog života u i oko glavnog grada Sarajeva.[1]
Vijeće sigurnosti je primijetilo pozitivan razvoj događaja oko Sarajeva kao prvi korak ka ponovnom uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini. Postojao je sporazum između Bosne i Hercegovine, bosanskih Srba i specijalnog predstavnika Generalnog sekretara o prekidu vatre i teškom naoružanju, što je pozdravljeno, s obzirom na mjere poduzete u rezolucijama 824 (1993) i 836 (1993). Bilo je ključno da se građani i humanitarna pomoć mogu slobodno kretati i da se normalan život može nastaviti. Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države su stoga poslale zajedničku misiju u Sarajevo kako bi procijenile proces obnove. Vijeće je izjavilo da je grad Sarajevo važan kao glavni grad Bosne i Hercegovine i kao multikulturalni, multietnički i vjerski centar.
Nadalje, rezolucija je pozdravila rotaciju osoblja Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija u Srebrenici i ponovno otvaranje Međunarodnog aerodroma u Tuzli. Također je izražena zabrinutost zbog pogoršanja situacije u Maglaju, Mostaru i Vitezu. Vijeće je također naglasilo važnost poštivanja međunarodnog humanitarnog prava.
Sve strane su pozvane da sarađuju s UNPROFOR-om u vezi s prekidom vatre oko Sarajeva i da rade na pomoći u obnavljanju normalnog života u gradu. Generalni sekretar Boutros Boutros-Ghali je zamoljen da imenuje visokog civilnog zvaničnika koji će izraditi akcioni plan za obnovu javnih usluga na području Sarajeva, isključujući Pale.[2] Također je zatraženo da uspostavi dobrovoljni fond za koji bi zemlje mogle doprinijeti. U roku od sedmice trebao je podnijeti izvještaj o načinima postizanja gore navedenih ciljeva i troškovima, te da u roku od 10 dana podnese izvještaj o razvoju događaja u vezi sa zaštitom Maglaja, Mostara i Viteza.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Kumar, Radha (1999). Divide and fall?: Bosnia in the annals of partition. Verso. str. 178. ISBN 978-1-85984-183-9.
- ↑ Woodward, Susan L. (1995). Balkan tragedy: chaos and dissolution after the Cold War. Brookings Institution Press. str. 419. ISBN 978-0-8157-9513-1.
