Idi na sadržaj

Rezolucija 900 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija
Rezolucija 900
Datum4. mart 1994.
Sjednica3344
OznakaS/RES/900 (Dokument)
Glasanje
Za: 15Protiv: 0
Suzdržani: 0Odsutni: 0
TemaBosna i Hercegovina
Rezultatusvojeno
Sastav Vijeća sigurnosti 1994.
Stalne članice
Nestalne članice
 899
901 

Spisak rezolucija iz 1994.

Rezolucija Vijeća sigurnosti 900 je donesena 4. marta 1994, na 3344. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vijeće je rezoluciju jednoglasno usvojilo, nakon potvrđivanja svih rezolucija o situaciji u Bosni i Hercegovini, Vijeće je raspravljalo o ponovnom uspostavljanju osnovnih javnih službi i normalnog života u i oko glavnog grada Sarajeva.[1]

Vijeće sigurnosti je primijetilo pozitivan razvoj događaja oko Sarajeva kao prvi korak ka ponovnom uspostavljanju mira u Bosni i Hercegovini. Postojao je sporazum između Bosne i Hercegovine, bosanskih Srba i specijalnog predstavnika Generalnog sekretara o prekidu vatre i teškom naoružanju, što je pozdravljeno, s obzirom na mjere poduzete u rezolucijama 824 (1993) i 836 (1993). Bilo je ključno da se građani i humanitarna pomoć mogu slobodno kretati i da se normalan život može nastaviti. Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države su stoga poslale zajedničku misiju u Sarajevo kako bi procijenile proces obnove. Vijeće je izjavilo da je grad Sarajevo važan kao glavni grad Bosne i Hercegovine i kao multikulturalni, multietnički i vjerski centar.

Nadalje, rezolucija je pozdravila rotaciju osoblja Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija u Srebrenici i ponovno otvaranje Međunarodnog aerodroma u Tuzli. Također je izražena zabrinutost zbog pogoršanja situacije u Maglaju, Mostaru i Vitezu. Vijeće je također naglasilo važnost poštivanja međunarodnog humanitarnog prava.

Sve strane su pozvane da sarađuju s UNPROFOR-om u vezi s prekidom vatre oko Sarajeva i da rade na pomoći u obnavljanju normalnog života u gradu. Generalni sekretar Boutros Boutros-Ghali je zamoljen da imenuje visokog civilnog zvaničnika koji će izraditi akcioni plan za obnovu javnih usluga na području Sarajeva, isključujući Pale.[2] Također je zatraženo da uspostavi dobrovoljni fond za koji bi zemlje mogle doprinijeti. U roku od sedmice trebao je podnijeti izvještaj o načinima postizanja gore navedenih ciljeva i troškovima, te da u roku od 10 dana podnese izvještaj o razvoju događaja u vezi sa zaštitom Maglaja, Mostara i Viteza.

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Kumar, Radha (1999). Divide and fall?: Bosnia in the annals of partition. Verso. str. 178. ISBN 978-1-85984-183-9.
  2. Woodward, Susan L. (1995). Balkan tragedy: chaos and dissolution after the Cold War. Brookings Institution Press. str. 419. ISBN 978-0-8157-9513-1.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]