Rezolucija 947 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija
| Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija Rezolucija 947 | |||||
|---|---|---|---|---|---|
Raspored snaga u Hrvatskoj 1995. | |||||
| Datum | 30. septembar 1994. | ||||
| Sjednica | 3434 | ||||
| Oznaka | S/RES/947 (Dokument) | ||||
| Glasanje | |||||
| |||||
| Tema | Hrvatska | ||||
| Rezultat | usvojeno | ||||
| Sastav Vijeća sigurnosti 1994. | |||||
| Stalne članice | |||||
| Nestalne članice | |||||
Spisak rezolucija iz 1994. | |||||
Rezolucija Vijeća sigurnosti 947 je donesena 30. septembra 1994, na 3434. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o situaciji u bivšoj Jugoslaviji, uključujući Rezoluciju 908 (1994), Vijeće je raspravljalo o situaciji u Hrvatskoj i produžilo mandat Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija do 31. marta 1995.[1]
Vijeće sigurnosti željelo je pregovaračko rješenje sukoba u bivšoj Jugoslaviji i naglašeno je međusobno poštovanje međunarodnih granica između zemalja u regiji. Ključni aspekti mirovnog plana Ujedinjenih nacija, a posebno Rezolucija 871 (1993), još nisu bili provedeni. U međuvremenu, UNPROFOR je odigrao važnu ulogu u sprječavanju neprijateljstava i stvaranju uvjeta za sveukupno mirovno rješenje.
Djelujući u skladu s Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, Vijeće je produžilo mandat UNPROFOR-a do 31. marta 1995. i pozvalo sve strane da sarađuju s mirovnim snagama i osiguraju im slobodu kretanja. Generalni sekretar Boutros Boutros-Ghali je zamoljen da do 20. januara 1995. podnese izvještaj Vijeću o stanju mirovnog plana Ujedinjenih nacija za Hrvatsku i u tom smislu bi njegov mandat bio preispitan. Također je morao podnijeti izvještaj o napretku postignutom u otvaranju puteva i željeznica prema zaštićenim područjima Ujedinjenih nacija i ostatku Hrvatske, snabdijevanju vodom i električnom energijom, te otvaranju naftovoda Adria.
Potvrđeno je pravo svih raseljenih osoba na povratak svojim domovima, uz pomoć međunarodne zajednice. Sve izjave i obaveze date pod prisilom, posebno u vezi s teritorijom, bile su nevažeće. Izražena je zabrinutost da Sporazumi o statusu snaga nisu finalizirani između Hrvatske, Makedonije i Savezne Republike Jugoslavije, te su svi pozvani da bez odlaganja zaključe sporazume.
Bosanski Srbi su pozvani da poštuju teritorijalni integritet Hrvatske i da se obnova vlasti u ružičastim zonama mora završiti pod nadzorom UNPROFOR-a kako bi se izbjegla daljnja destabilizacija regije.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Woodward, Susan L. (1995). Balkan tragedy: chaos and dissolution after the Cold War. Brookings Institution Press. str. 422. ISBN 978-0-8157-9513-1.
- ↑ Bianchini, Stefano; Nation, R. Craig (1998). The Yugoslav conflict and its implications for international relations. Longo. str. 95. ISBN 978-88-8063-155-2.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 1994.
- 1994. u Hrvatskoj
- 1994. u SR Jugoslaviji
- Vanjski odnosi SR Jugoslavije
- Vanjski odnosi Hrvatske
- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Hrvatskoj
- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o SR Jugoslaviji
- Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o ratovima u bivšoj Jugoslaviji
