Rezolucija 981 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija
| Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija Rezolucija 981 | |||||
|---|---|---|---|---|---|
Hrvatska | |||||
| Datum | 31. mart 1995. | ||||
| Sjednica | 3512 | ||||
| Oznaka | S/RES/981 (Dokument) | ||||
| Glasanje | |||||
| |||||
| Tema | Hrvatska | ||||
| Rezultat | usvojeno | ||||
| Sastav Vijeća sigurnosti 1995. | |||||
| Stalne članice | |||||
| Nestalne članice | |||||
Spisak rezolucija iz 1995. | |||||
Rezolucija Vijeća sigurnosti 981 je donesena 31. marta 1995, na 3512. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vijeće je rezoluciju usvojilo jednoglasno, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o situaciji u bivšoj Jugoslaviji, Vijeće je uspostavilo Operaciju Ujedinjenih naroda za vraćanje povjerenja u Hrvatskoj (UNCRO) na period koji završava 30. novembra 1995.[1]
Vijeće sigurnosti je željelo rješenje sukoba u bivšoj Jugoslaviji putem pregovora. Jedan takav sukob bio je u Hrvatskoj sa Srbima u toj zemlji. Još uvijek je trebalo provesti važne dijelove mirovnog plana Ujedinjenih nacija za Hrvatsku, uključujući demobilizaciju u srpskim područjima, povratak svih izbjeglica i uspostavljanje policijskih snaga, uz odredbe rezolucija 871 (1993) i 947 (1994).
Napomenuto je da je 31. marta 1995. istekao trenutni mandat Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) u Hrvatskoj, kao i zahtjev Vlade Hrvatske za uspostavljanje mirovnih snaga u zemlji. Poštivanje ljudskih prava pozivano je na suštinski korak ka miru. Sigurnost i sloboda kretanja UNPROFOR-a je morala biti osigurana.
Radeći prema Poglavlju VII Povelje Ujedinjenih nacija, Vijeće je osnovalo UNCRO sa 7.000 ljudi za period do 30. novembra 1995, sa sljedećim mandatom:[2]
- (a) obavljati funkcije u sporazumu o prekidu vatre između Hrvatske i lokalnih Srba;
- (b) da pomogne u implementaciji ekonomskog sporazuma;
- (c) da pomogne u sprovođenju rezolucija Savjeta bezbjednosti;
- (d) da nadgleda granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske i Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije;
- (e) da pomogne u prijenosu humanitarne pomoći u Bosnu i Hercegovinu preko Hrvatske;
- (f) da prati demobilizaciju poluostrva Prevlaka;
Od Generalnog sekretara Boutrosa Boutrosa Ghalija zatraženo je da najkasnije do 21. aprila 1995. izvijesti o provedbi gore navedenog mandata. Od njega se dalje tražilo da svaka četiri mjeseca izvještava o mandatu i implementaciji sporazuma. UNCRO je morao stvoriti uslove pod kojima bi se sporazum mogao postići, dok su države članice bile ovlaštene da pruže zračnu podršku mirovnoj operaciji. Strane su bile odgovorne za sigurnost osoblja Ujedinjenih nacija i rad na mirnom rješenju njihovog spora.[3]
Konačno, od Hrvatske je zatraženo da potpiše Sporazum o statusu snaga i da osigura odgovarajuće frekvencije za radio i televizijsko emitiranje bez ikakvih troškova za Ujedinjene nacije.
Istog dana Vijeće je Rezolucijom 983 uspostavilo i Snage Ujedinjenih nacija za preventivno raspoređivanje u Makedoniji.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Peacekeeping mission updates (January–March 1995)". International Peacekeeping. 2 (2): 246–251. 1995. doi:10.1080/13533319508413554.
- ↑ Fleitz, Frederick H. (2002). Peacekeeping fiascoes of the 1990s: causes, solutions, and U.S. interests. Greenwood Publishing Group. str. 197. ISBN 978-0-275-97367-4.
- ↑ Klemenčić, Mladen; Schofield, Clive H. (2001). War and peace on the Danube: the evolution of the Croatia-Serbia boundary. IBRU. str. 32. ISBN 978-1-897643-41-9.
