Rezolucija 998 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija
| Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija Rezolucija 998 | |||||
|---|---|---|---|---|---|
 Uništena zgrada Oslobođenja | |||||
| Datum | 16. juni 1995. | ||||
| Sjednica | 3543 | ||||
| Oznaka | S/RES/998 (Dokument) | ||||
| Glasanje | |||||
| |||||
| Tema | Bosna i Hercegovina | ||||
| Rezultat | usvojeno | ||||
| Sastav Vijeća sigurnosti 1995. | |||||
| Stalne članice | |||||
| Nestalne članice | |||||
Spisak rezolucija iz 1995. | |||||
Rezolucija Vijeća sigurnosti 998 je donesena 16. juni 1995, na 3543. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Vijeće je rezoluciju usvojilo, nakon što je potvrdilo sve rezolucije o situaciji u bivšoj Jugoslaviji, a posebno rezolucije 982 (1994), Vijeće je uspostavilo snage za brzo reagovanje do 12.500 pripadnika u okviru Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini nakon ukupnog napada na njih.[1]
Pismo primljeno od Generalnog sekretara Boutrosa Boutrosa-Ghalija 9. juna 1995. uključivalo je prijedloge Francuske, Nizozemske i Ujedinjenog Kraljevstva da se UNPROFOR ojača stvaranjem snaga za brzo reagovanje unutar njega.[2] Snage za brzo reagovanje bile bi sastavni dio postojeće mirovne operacije i UNPROFOR bi ostao nepristrasan.[3] Vijeće je bilo zabrinuto zbog nastavka oružanih neprijateljstava u Bosni i Hercegovini i što nije dogovoreno daljnje primirje. Osuđeni su napadi snaga bosanskih Srba na UNPROFOR i civile.
Postupajući u skladu sa Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija, Vijeće je zahtijevalo da snage bosanskih Srba oslobode svo zatočeno osoblje UNPROFOR-a i da sve strane poštuju sigurnost UNPROFOR-a. Sukob se neće riješiti vojnim sredstvima i morali su započeti pregovori, uz ponavljanje da strana bosanskih Srba prihvata mirovni plan Kontakt grupe kao polaznu tačku. Zatražen je potpuni prekid vatre, prekid neprijateljstava i nesmetan pristup humanitarnim organizacijama, posebno sigurnim zonama i Sarajevu. Rezolucijom su strane pozvane da poštuju sigurnost civila i status sigurnih zona.
Tada je odlučeno da se poveća broj UNPROFOR-a za dodatnih 12.500 ljudi, što je povećanje od preko 50%, kako je predviđeno u pismu Generalnog sekretara.[4] Sve dalje promjene trebale bi uzeti u obzir sigurnost snaga i smanjiti opasnost kojoj su bile izložene.
Kina i Rusija su se uzdržale od glasanja o Rezoluciji 998 nakon što su izrazile zabrinutost da UNPROFOR treba da ostane striktno mirovne snage, što su odobrili i ostali članovi Vijeća.[5]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Fenton, Neil (2004). Understanding the UN Security Council: coercion or consent?. Ashgate Publishing, Ltd. str. 172. ISBN 978-0-7546-4092-9.
- ↑ S/1995/470 Letter dated 9 June 1995 from the Secretary-General addressed to the President of the Security Council.
- ↑ Burg, Steven L.; Shoup, Paul (1999). The war in Bosnia-Herzegovina: ethnic conflict and international intervention. M.E. Sharpe. str. 461. ISBN 978-1-56324-308-0.
- ↑ Weiss, Thomas George (2005). Military-civilian interactions: humanitarian crises and the responsibility to protect (2nd izd.). Rowman & Littlefield. str. 88. ISBN 978-0-7425-3017-1.
- ↑ Kovačević, Slobodanka; Dajić, Putnik (1998). Chronology of the Yugoslav crisis, Volume 3. Institute for European Studies. str. 127. ISBN 978-86-82057-09-3.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
|  | |