Rihard Jakopič

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Rihard Jakopič
Rihard Jakopič 1905-10.jpg
Rihard Jakopič 1905.
Rođenje12. april 1869.
Ljubljana
Smrt21. april 1943.
Ljubljana
NacionalnostAustro-Ugarska
Jugoslavija
Periodimpresionizam
Vrsta umjetnostislikarstvo

Rihard Jakopič (12. april 1869 – 21. april 1943) bio je slovenski slikar i centralna figura slovenskog slikarstva u prvoj polovini 20. stoljeća. Bio je vodeći slovenski impresionistički slikar, umjetnički pokrovitelj i teoretičar. Pored njega, impresionistički stil slikanja oblikovali su i savremenici Matej Sternen, Matija Jama i Ivan Grohar. Godine 1900. bio je suorganizator prve slovenske umjetničke izložbe, a tri godine kasnije suosnivač umjetničkog društva "Sava", u okviru kojeg je sa svojim kolegama impresionistima pripremio izložbu u Beču. Smatra se pionirom slovenskog impresionističkog slikarstva.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rihard Jakopič rođen je u Krakovu, tadašnjem prigradskom naselju u blizini Ljubljane. Njegov otac, Franc Jakopič bio je bogati trgovac usjevima. Rihard je bio najmlađi od osmero djece.[1] Od 1879. do 1887. godine pohađao je srednju školu, koju nikada nije završio, a zatim je išao na predavanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču i na akademiji u Minhenu.

Godine 1900, „mladi slovenski slikari impresionisti“ pridružili su se prvoj slovenačkoj umjetničkoj izložbi u gradskoj vijećnici. Njihova djela su dobro prihvaćena, posebno Groharova, ali optuženi su za nepotpuna djela (zbog upotrebe impresionističkog stila). Godine 1902. bili su na još jednoj slovenačkoj umjetničkoj izložbi, ali ovaj put publika ih nije dobro prihvatila.

Dobili su veliko priznanje u Beču 1904. godine kada su bili u prodajnoj galeriji Miethke. Bečka ih je publika lijepo prihvatila, ali glas o izložbi slovenskim su medijima donijeli Ivan Cankar i Oton Župančič.

Jakopič, koji je bio na čelu grupe SaVA, pokušao je da učestvuje u inostranstvu (posebno u umjetničkim centrima Berlin, Beč, Minhen, Pariz, London), ali je bio uspešniji u istočnoj Evropi (Beograd, Zagreb, Sofija).

Nakon povratka u domovinu 1907. godine zajedno s Matejem Sternenom otvara privatnu školu slikanja i crtanja, a 1908. godine po planovima Maksa Fabianija, te o svom trošku, gradi prvu slovenačku izložbenu galeriju, Jakopičev paviljon, koji je srušen 1961. godine zbog urbanih intervencija i izgradnje željezničke pruge. Bio je inicijator stvaranja Narodne galerije Slovenije.

Od djetinjstva je bolovao od epilepsije.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Godine 1965. osnovna škola na Jami u Šiški nazvana je po Rihardu Jakopiču. Prikazan je bio i na novčanici od 100 tolara.[2] Po njemu su nazvane nagrade i priznanja Udruženja likovnih umjetnika Slovenije (nagrada Riharda Jakopiča). Na mjestu gdje je nekad stajao Paviljon, danas stoji Jakopičov spomenik.

Djela[uredi | uredi izvor]

  • Sončni breg (Sunčani brijeg) (1903), Narodna galerija Ljubljana
  • Breze v jeseni (Breze u jeseni) (1903), Narodna galerija Ljubljana
  • Kamnitnik v snegu (Kamnitik u snijegu) (1903), Narodna galerija Ljubljana
  • Zima (1904), Narodna galerija Ljubljana
  • Pri svetilki (Kod lampe) (1904), Narodna galerija Ljubljana
  • Študija sonca (Studija sunca) (1905), Narodna galerija Ljubljana
  • Križanke (1909), Narodna galerija Ljubljana
  • Spomini (Sjećanja) (1912), Narodna galerija Ljubljana
  • Zeleni pajčolan (Zeleni veo) (1915), Narodna galerija Ljubljana
  • Večer na Savi (1926), Narodna galerija Ljubljana
  • Slepec (Sljepac) (1926), Narodna galerija Ljubljana

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cankar, Izidor (2009). "Jakopič Rihard". u Vide Ogrin, Petra (ured.). Slovenski biografski leksikon (jezik: slovenski). ISBN 978-961-268-001-5.[mrtav link]
  2. ^ Šiška, Marko (januar 2012). "Twenty Years of National Currency". Www.ukom.gov.si. Government Communication Office, Republic of Slovenia. Arhivirano s originala, 22. 10. 2013. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]