Riječni saobraćaj u Bosni i Hercegovini

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Riječni saobraćaj u Bosni i Hercegovini vodi porijeklo još iz Ilirskog perioda kada se saobraćaj ponajviše razvijao zbog trgovine. Danas u BiH plovne rijeke su Una, Sava, Vrbas, Drina i Neretva. Samo je Sava plovna cijelom njenom dužinom kroz BiH. U Jasenovcu širina plovnog puta iznosi 50 m, a u Šamcu 75 m, sa dubinom od oko 2,20 m. Pristaništa na bosanskoj obali su: Brčko (najopremljenije), Orašje, Šamac, Brod (naftna luka), Gradiška. Savom je moguć prolazak brodova i do 1000 t nosivosti. Drina i Una su značajne zbog prevoza drveta (splavarenje). Zabilježeno je da se Drinom prevozilo oko 180.000 neobrađenih trupaca godišnje. Neretva je plovna na našoj teritoriji oko 4 km (uzvodno od Metkovića, nizvodno od Čapljine). Neretva je plovna zahvaljujući eksploataciji šljunka koja se vrši prekomjerno pa se za godinu nemože nataložiti šljunka koliko se eksploatiše, pa se time povećava dubina i plovnost rijeke. Drina i Bosna na ušću prave plićake zbog akumulacionih procesa pa je otežan transport i veza sa Savom (Račanski i Šamački sektor).


AB-AS-grün.svg Nedovršeni članak Riječni saobraćaj u Bosni i Hercegovini koji govori o saobraćaju treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.