Ritam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ritam je niz tonova i stanki različitih trajanja u muzičkom djelu. Postoje razne ritmičke figure, a neke od njih su: triola, sinkopa,itd.

Ritam u likovnoj umjetnosti[uredi | uredi izvor]

Osobina svakog likovnog djela je da ima sastavne dijelove koji su jednoliki ili raznoliki, te da se ti dijelovi redaju u ravnomjernim ili nejednakim razmacima. Taj redoslijed elemenata i njihov međusobni odnos nazivamo ritam. Ritam se u likovnoj umjetnosti primjenjuje od najvećeg urbanističkog planiranja do najsitnijeg detalja na nekom ukrasu.

Ritam u crtežu je ostvaren kroz redanje linija u kontrastu s plohom. U slikarstvu postoji više ritmova (boja, oblika, itd.). Ritam je najlakše objasniti na arhitekturi, jer je strogo ravnomjeran ritmični odnos među dijelovima temeljno osobina arhitektonskog djela. Ritam čine dva člana: puno-prazno. Npr. na fasadi grčki grčkog hrama ravnomjerno se redaju volumeni kamenih stubova jednake debljine s jednakim razmacima praznog prostora. Tako se mogu posmatrati i arkade u rimskoj arhitekturi, prozorčići na romaničkom zvoniku, mase i šupljine fasada savremenih stambenih višespratnica, itd. Ritmički se mogu redati i cijele građevine (slavonski šor, ili kućice u američkim predgrađima).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]