Robert Prosinečki

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Robert Prosinečki
Robert Prosinecki 2012-mc.rs.jpg
Lični podaci
Datum rođenja (1969-01-12) 12. januar 1969 (52 godine)
Mjesto rođenjaSchwenningen, Zapadna Njemačka
Visina182 cm
PozicijaSrednji vezni
Omladinski pogoni
1974–1980.
1980–1986.
Stuttgarter Kickers
Dinamo Zagreb
Profesionalni klubovi*
Godine Klub Nastupi (golovi)
1986–1987. Dinamo Zagreb 2 (1)
1987–1991. Crvena zvezda 117 (24)
1991–1994. Real Madrid 55 (10)
1994–1995. Oviedo 30 (5)
1995–1996. Barcelona 19 (2)
1996–1997. Sevilla 20 (4)
1997–2000. Croatia Zagreb 50 (14)
2000. H. Dragovoljac 4 (1)
2001. Standard Liège 21 (4)
2001–2002. Portsmouth 33 (9)
2002–2003. NK Olimpija 23 (3)
2003–2004. NK Zagreb 26 (5)
Nacionalna reprezentacija**
Godine Reprezentacija Nastupi (golovi)
1987.
1989–1991.
1994–2002.
Jugoslavija U-20
Jugoslavija
Hrvatska
5 (1)
15 (4)
49 (10)
Trenirani timovi
2006–2010.
2010–2012.
2012–2013.
2014–2017.
2018–2019.
2019–2020.
2020.
Hrvatska (pomoćnik)
Crvena zvezda
Kayserispor
Azerbejdžan
Bosna i Hercegovina
Kayserispor
Denizlispor

Robert Prosinečki hrvatski je nogometni trener i bivši jugoslavenski i hrvatski nogometni reprezentativac.

Klupska karijera[uredi | uredi izvor]

Nogometnu karijeru počeo je s pet godina u neposrednoj blizini mjesta rođenja u klubu Stuttgarter Kickers. Godine 1979. s porodicom dolazi u Hrvatsku te svoju ljubav prema nogometu nastavlja u Dinamu, čiji je član do 1987. S juniorskom reprezentacijom osvaja Svjetsko prvenstvo u Čileu 1987, gdje je proglašen najboljim igračem i osvaja Zlatnu loptu.

U Dinamu je zapažen kao veliki talenat i već sa 18 godina igra u prvoj postavi. Nakon nesuglasica sa tadašnjim trenerom Miroslavom Ćirom Blaževićem odlazi u Crvenu Zvezdu i 1991. osvaja Kup evropskih šampiona. Karijeru nastavlja u Real Madridu, ali zbog teške povrede izbiva s terena više od godinu dana. S Real Madridom osvaja španski kup i Super kup. Sa Crvenom zvezdom osvojio je 3 naslova državnog prvaka, domaći Kup, Kup evropskih šampiona (1991) i Interkontinentalni kup (1991). Iste godine osvaja i trofej Bravo i zauzima 2. mjesto na svijetu po anketi World Soccera.

U Španiji je još igrao za Real Oviedo, Barcelonu, Sevillu, te se u sezoni 1997/98. vratio u Hrvatsku nogometnu ligu, u Dinamo, gdje je, kao kapiten, predvodio jednu od najboljih generacija Dinama u Ligi prvaka 2 godine zaredom (1998/99. i 1999/00).

Nakon toga igrao je još za NK Hrvatski Dragovoljac, Standard Liege, Portsmouth FC, Olimpiju iz Ljubljane i NK Zagreb, gdje nakon završetka karijere ostaje na mjestu sportskog direktora.

Bio je poznat po izuzetnoj kreativnosti i čarobnim driblinzima, te su ga često nazivali "posljednjim romantičarom".

Reprezentativna karijera[uredi | uredi izvor]

Za Hrvatsku je odigrao 49 utakmica i postigao 10 golova, a za Jugoslaviju 15 utakmica uz 4 gola. 1987. je proglašen najboljim igračem U-21 Svjetskog prvenstva u Čileu, kojeg je Jugoslavija bila pobjednik. Igra za Jugoslaviju na SP 1990., a za Hrvatsku na EP 1996. te SP 1998. (treće mjesto) i SP 2002. Na SP-u 1998. postigao je 2 gola, od toga jedan Holandiji u borbi za treće mjesto.

Dvostruki je dobitnik Državne nagrade za sport "Franjo Bučar", 1997. lično, te 1998. kao član reprezentacije.

Robert Prosinečki jedini je igrač u historiji koji je postigao golove na SP za 2 različite reprezentacije. 1990. je za Jugoslaviju zabio Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a 1998. Jamajci i Holandiji.[1]

Trenerska karijera[uredi | uredi izvor]

Od 2006 do 2010 je radio kao pomoćni trener u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. Zatim je počeo raditi kao trener u Crvenoj Zvezdi. Nakon Crvene Zvezde, Prosinečki nastavlja raditi kao klupski trener u Turskoj za Kayserispor. Trener Berti Vogts dobiva otkaz kod azerbejdžanske nogometne reprezentacije nakon poraza od 6-0 od Hrvatske. Prosinečki je potom postao novi selektor reprezentacije Azerbejdžana, na čijoj je klupi bio od 2014. do 2017. Početkom 2018. izabran je za selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine. Podnio je ostavku 8. septembra 2019. nakon poraza u gostima od Armenije 4:2 u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020.[2] Ipak, dva dana kasnije promijenio je odluku nakon što mu je Izvršni odbor N/FSBiH ukazao povjerenje na sjednici.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.rsssf.com/miscellaneous/prosinecki-intl.html
  2. ^ "Prosinečki podnio ostavku". Al Jazeera Balkans. 8. 9. 2019. Pristupljeno 10. 9. 2019.
  3. ^ "Prosinečki: Ostajem selektor reprezentacije BiH". Al Jazeera Balkans. 10. 9. 2019. Pristupljeno 10. 9. 2019.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]