Robert Prosinečki

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Robert Prosinečki
Robert Prosinečki.jpg
Lični podaci
Datum rođenja 12. januar 1969.
Mjesto rođenja Schwenningen, Zapadna Njemačka
Visina 182 cm
Pozicija Srednji vezni
Omladinski pogoni
1974–1980.
1980–1986.
Stuttgarter Kickers
Dinamo Zagreb
Profesionalni klubovi*
Godine Klub Nastupi (golovi)
1986–1987. Dinamo Zagreb 2 (1)
1987–1991. Crvena zvezda 117 (24)
1991–1994. Real Madrid 55 (10)
1994–1995. Oviedo 30 (5)
1995–1996. Barcelona 19 (2)
1996–1997. Sevilla 20 (4)
1997–2000. Croatia Zagreb 50 (14)
2000. H. Dragovoljac 4 (1)
2001. Standard Liège 21 (4)
2001–2002. Portsmouth 33 (9)
2002–2003. NK Olimpija 23 (3)
2003–2004. NK Zagreb 26 (5)
Nacionalna reprezentacija**
Godine Reprezentacija Nastupi (golovi)
1987.
1989–1991.
1994–2002.
Jugoslavija U-20
Jugoslavija
Hrvatska
5 (1)
15 (4)
49 (10)
Trenirani timovi
2006–2010.
2010–2012.
2012–2013.
2014–2017.
2018–
Hrvatska (pomoćnik)
Crvena zvezda
Kayserispor
Azerbejdžan
Bosna i Hercegovina
* Nastupi i golovi u profesionalnim klubovima broje se samo za ligu iz koje je klub.
* Posljednji put ažurirano: 4. 1. 2018.

Robert Prosinečki hrvatski je nogometni trener i bivši jugoslavenski i hrvatski nogometni reprezentativac.

Klupska karijera[uredi | uredi izvor]

Nogometnu karijeru započeo je s 5 godina u neposrednoj blizini mjesta rođenja u klubu Stuttgarter Kickers. 1979. s porodicom dolazi u Hrvatsku te svoju ljubav prema nogometu nastavlja u Dinamu, čiji je član do 1987. S juniorskom reprezentacijom osvaja Svjetsko prvenstvo u Čileu 1987, gdje je proglašen najboljim igračem i osvaja Zlatnu loptu.

U Dinamu je zapažen kao veliki talenat i već sa 18 godina igra u prvoj postavi. Nakon nesuglasica sa tadašnjim trenerom Miroslavom Ćirom Blaževićem odlazi u Crvenu Zvezdu i 1991. osvaja Kup evropskih šampiona. Karijeru nastavlja u Real Madridu, ali zbog teške povrede izbiva s terena više od godinu dana. S Real Madridom osvaja španski kup i Super kup. Sa Crvenom zvezdom osvojio je 3 naslova državnog prvaka, domaći Kup, Kup evropskih šampiona (1991) i Interkontinentalni kup (1991). Iste godine osvaja i trofej Bravo i zauzima 2. mjesto na svijetu po anketi World Soccera.

U Španiji je još igrao za Real Oviedo, Barcelonu, Sevillu, te se u sezoni 1997/98. vratio u Hrvatsku nogometnu ligu, u Dinamo, gdje je, kao kapiten, predvodio jednu od najboljih generacija Dinama u Ligi prvaka 2 godine zaredom (1998/99. i 1999/00).

Nakon toga igrao je još za NK Hrvatski Dragovoljac, Standard Liege, Portsmouth FC, Olimpiju iz Ljubljane i NK Zagreb, gdje nakon završetka karijere ostaje na mjestu sportskog direktora.

Bio je poznat po izuzetnoj kreativnosti i čarobnim driblinzima, te su ga često nazivali "posljednjim romantičarom".

Reprezentativna karijera[uredi | uredi izvor]

Za Hrvatsku je odigrao 49 utakmica i postigao 10 golova, a za Jugoslaviju 15 utakmica uz 4 gola. 1987. je proglašen najboljim igračem U-21 Svjetskog prvenstva u Čileu, kojeg je Jugoslavija bila pobjednik. Igra za Jugoslaviju na SP 1990., a za Hrvatsku na EP 1996. te SP 1998. (treće mjesto) i SP 2002. Na SP-u 1998. postigao je 2 gola, od toga jedan Holandiji u borbi za treće mjesto.

Dvostruki je dobitnik Državne nagrade za sport "Franjo Bučar", 1997. lično, te 1998. kao član reprezentacije.

Robert Prosinečki jedini je igrač u historiji koji je postigao golove na SP za 2 različite reprezentacije. 1990. je za Jugoslaviju zabio Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a 1998. Jamajci i Holandiji.[1]

Trenerska karijera[uredi | uredi izvor]

Od 2006 do 2010 je radio kao pomoćni trener u hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. Zatim je počeo raditi kao trener u Crvenoj Zvezdi. Nakon Crvene Zvezde, Prosinečki nastavlja raditi kao klupski trener u Turskoj za Kayserispor. Trener Berti Vogts dobiva otkaz kod azerbejdžanske nogometne reprezentacije nakon poraza od 6-0 od Hrvatske. Prosinečki je potom postao novi selektor reprezentacije Azerbejdžana, na čijoj je klupi bio od 2014. do 2017. godine. Početkom 2018. izabran je za selektora reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]