Robinov granični uvjet

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

U matematici, Robinov granični uvjet (Granični uvjet treće vrste) jeste vrsta graničnog uslova, koji je dobio naziv po Victoru Gustaveu Robinu (čit. Robenu), koji je predavao matematičku fiziku na Sorbonnei u Parizu, te je radio u područjima termodinamike.[1] Kad se nametne običnoj ili parcijalnoj diferencijalnoj jednačini, to je specifikacija linearne kombinacije vrijednosti funkcije i vrijednosti njene derivacije na granicama domena.

Robinovi granični uvjeti nazivaju se i impedancnim graničnim uvjetima, zbog njihove primjene u rješavanju elektromagnetnih problema.

Ako je domen na kojem se zadana jednačina rješava, a označava njenu granica (topologija)granicu, Robinov granični uvjet jeste

on

za neke konstante i različite od nule, i za datu funkciju definiranu na Ovdje, je nepoznato rješenje definirano na , a označava derivaciju normale na granicama. Općenitije, i mogu biti (zadane) funkcije umjesto da budu konstante.

U jednoj dimenziji, ako je, npr, Robinov granični uvjet postaju uvjeti

(primijetite promjenu znaka ispred člana koji sadrži derivaciju; to je zbog toga što je normala na u usmjerena u negativnom smjeru, dok je u usmjerena u pozitivnom smjeru).

Robinovi granični uvjeti najčešće se koriste za rješavanje Sturm-Liouvilleovih problema, koji se pojavljuju u mnogim kontekstima u nauci i inženjerstvu.

Dodatno, Robinov granični uvjet je opća forma izolativnog graničnog uvjeta za konvekacijsko-difuzione jednačine. Ovdje, suma konvekacijskih i difuzionih protoka jednaka je nuli:

gdje je D difuziona konstanta, u je konvekacijska brzina u granici, a c je koncentracija. Prvi član je rezultat Fickovog zakona difuzije.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ K. Gustafson (1998), "Domain Decomposition, Operator Trigonometry, Robin Condition", Contemporary Mathematics, 218, 432-437.
  • Gustafson, K. i T. Abe, (1998a), (Victor) Gustave Robin: 1855–1897, The Mathematical Intelligencer, 20, 47-53.
  • Gustafson, K. i T. Abe, (1998b), "The third boundary condition - was it Robin's?", The Mathematical Intelligencer, 20, 63-71.
  • Eriksson, K. (2004). Applied mathematics, body and soul. Berlin; New York: Springer. ISBN 3540008896. Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)
  • Atkinson, Kendall E. (2001). Theoretical numerical analysis: a functional analysis framework. New York: Springer. ISBN 0387951423. Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)