Roditelj
| Dio članaka o |
| Genetici |
|---|
 |
| Ključne komponente |
| Historija i teme |
| Istraživanje |
| Personalizovana medicina |
| Personalizovana medicina |
Roditelj je staratelj potomstva u njihovoj vlastitoj vrsti. Kod ljudi, roditelj je skrbnik djeteta (gdje se "dijete" odnosi na potomstvo, ne nužno na starost). Biološki roditelj je osoba čiji je gamet rezultirao djetetom, muškarca putem spermatozoida, a žene preko jajne ćelije. Biološki roditelji su srodnici u prvom stepenu i imaju 50% genetičkog srodstva. Žena također može postati roditelj putem surogat-majčinstva. Neki roditelji mogu biti usvojiteljski roditelji, koji njeguju i podižu potomstvo, ali nisu biološki povezani sa djetetom. Siročad bez usvojitelja mogu odgajati njihovi djed i baka ili drugi član porodice.
Roditelj se također može elaborirati kao predak njegove prve generacije. Sa nedavnim medicinskim napretkom, moguće je imati više od dva biološka roditelja.[1][2][3] Primjeri trećih bioloških roditelja obuhvataju slučajeve koji uključuju surogat majčinstva ili treću osobu koja je dala uzorke DNK tokom postupka potpomognute reprodukcije koji je promijenio genetički materijal primatelja.[4]
Najčešći tipovi roditelja su majke, očevi, očuhovi i bake i djedovi. Majka je „žena u odnosu na dijete ili djecu koje je rodila."[5] Stepen do kojeg je društveno prihvatljivo da roditelj bude uključen u život svog potomstva razlikuje se od kulture do kulture, međutim, ponekad se kaže da onaj koji pokazuje premalo uključenosti pokazuje zanemarivanje djece,[6] dok se za onog koji je previše umiješan ponekad kaže da je previše zaštitnički, draži, preradoznao ili nametljiv.[7]
Tipovi[uredi | uredi izvor]
Biološki[uredi | uredi izvor]
Biološki roditelji su osobe od kojih pojedinac nasljeđuje svoje gene. Termin se obično koristi samo ako postoji potreba da se razlikuju nečiji roditelji od njihovih bioloških roditelja, naprimjer, osoba čiji se otac ponovno oženio može zvati očevu novu suprugu svojom maćehom i nastaviti da se odnosi na svoju majku normalno , iako neko ko je imao malo ili nimalo kontakta sa svojom biološkom majkom može oslovljavati svog hranitelja kao svoju majku, a svoju biološku majku kao takvu, ili možda njenim imenom.
Majka[uredi | uredi izvor]
Majka je žena koja ima majčinsku vezu sa drugom osobom, bilo da je nastala začećem, tako što da je porodila ili odgaja nekoga u ulozi roditelj.[8] Više od jedne žene može imati takve veze sa jednom osobom. Zbog složenosti i razlika majčinih društvenih, kulturnih i religijskih definicija i uloga, izazovno je definirati majku kako bi odgovarala univerzalno prihvaćenoj definiciji. Korištenje surogat-majke može rezultirati objašnjenjem da postoje dvije biološke majke.[9]
Otac[uredi | uredi izvor]
Otac je muški roditelj bilo kojeg tipa potomstva.[10] To može biti osoba koja učestvuje u podizanju djeteta ili koja je obezbijedila biološki materijal, spermu, koji rezultira rođenjem djeteta.
Djed i baka[uredi | uredi izvor]
Baka i djed/dedo i nena/did i eba su roditelji vlastitog roditelja osobe, bilo da je to otac ili majka. Svako seksualno reproduktivno stvorenje koje nije genetička himera ima najviše četiri genetička bake i djeda, osam genetičkih pradjedova, šesnaest genetičkih pra-pra-pra-pradjedova i tako dalje . Rijetko, kao u slučaju brata i sestre ili polubrata i sestara incest, ovi brojevi su manji.
Pitanja očinstva[uredi | uredi izvor]
Test očinstva se radi da bi se dokazalo očinstvo, odnosno da li je muškarac biološki otac druge osobe. Ovo može biti relevantno s obzirom na prava i dužnosti oca. Slično, može se provesti i test materinstva. Ovo je manje uobičajeno, jer barem tokom porođaja i trudnoće, osim u slučaju trudnoće koja uključuje transfer embriona ili doniranje jajnih ćelija, očigledno je ko je majka . Međutim, koristi se u brojnim slučajevima kao što su pravni slučajevi u kojima je materinstvo osobe osporavano, kada je majka nesigurna jer nije vidjela svoje dijete duži vremenski period ili kada je potrebno identifikovati preminule osobe.
Iako ne predstavljaju potpuno pouzdan dokaz, nekoliko kongenitalnih osobina kao što su pričvršćene ušne resice, hudovicin špic, ili rascjepka brade, može poslužiti kao privremeni pokazatelji (ne-) roditeljstva jer su lahko uočljivi i naslijeđeni putem autosomno-dominantnih gena.
Pouzdaniji način da se utvrdi roditeljstvo je analiza DNK (poznata kao genetički otisak prsta pojedinaca), iako su stariji metodi uključivali ABO tipizaciju krvne grupe, analizu raznih drugih proteina i enzima ili korištenjem ljudskih leukocitnih antigena. Sadašnje tehnike za testiranje očinstva koriste lančanu reakciju polimeraze i polimorfizam dužine restrikcionog fragmenta. Uglavnom, međutim, genetički otisak prstiju je gotovo preuzeo sve druge oblike testiranja.
Uloge i odgovornosti[uredi | uredi izvor]
Starateljstvo[uredi | uredi izvor]
Zakonski staratelj je lice koje ima zakonsko ovlaštenje (i odgovarajuću dužnost) da se brine o ličnim i imovinskim interesima drugog lica, koje se zove štićenik. Staratelji se obično koriste u tri situacije: starateljstvo nad nesposobnim starijim osobama (zbog starosti ili slabosti), starateljstvo nad maloljetnim licem i starateljstvo za odrasle u razvoju odraslih osoba.
Većina zemalja i država ima zakone koji predviđaju da su roditelji maloljetnog djeteta zakonski staratelji tog djeteta i da roditelji mogu odrediti ko će postati zakonski staratelj djeteta u slučaju smrti, uz odobrenje suda. Neke jurisdikcije dozvoljavaju roditelju djeteta da vrši ovlaštenje zakonskog staratelja bez formalnog sudskog imenovanja. U takvim okolnostima roditelj koji djeluje u tom svojstvu naziva se prirodnim starateljem djeteta tog roditelja.
Roditeljstvo[uredi | uredi izvor]
Roditeljstvo ili odgoj djece je proces promoviranja i podržavanja fizičke, emocionalnog, društvenog, finansijskog i intelektualnog razvoja djeteta] od djetinjstva do odraslih osoba. Roditeljstvo se odnosi na aspekte odgoja djeteta osim na biološki odnos.[11]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
- Batemanov princip
- Zlostavljanje djece
- Efekt Pepeljuge
- Jaja i donacija sperme
- Hraniteljstvo
- Dojenče
- Mrtvorođenče
- Čedomorstvo
- Narcisoidni roditelj
- Događaj bez očinstva
- Roditeljsko zlostavljanje od strane djece
- Roditeljsko maltretiranje djece
- Roditeljsko ulaganje
- Roditeljsko narcisoidno zlostavljanje
- Roditeljsko maltretiranje nastavnika
- Očinska veza
- Očinstvo (pravo)
- Recipročna socijalizacija
- Maćeha
- Zamjenska majka
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Gallagher, James (28. 6. 2013). "UK government backs three-person IVF". BBC News. Pristupljeno 30. 6. 2013.
- ^ Nadine Taub; Beth Anne Wolfson; Carla M. Palumbo. The Law of Sex Discrimination. str. 374.
- ^ Browne C. Lewis (2012). Papa's Baby: Paternity and Artificial Insemination. str. 136.
- ^ Louise I. Gerdes (2009). Reproductive Technologies. str. 25.
- ^ "mother definition". www.oxforddictionaries.com. Oxford Dictionaries. Arhivirano s originala, 10. 10. 2012.
- ^ Marian S Harris (2014). Racial Disproportionality in Child Welfare. str. 2.
- ^ Bernard Roberts (2005). Evidence in the Psychological Therapies: A Critical Guidance for Practitioners. str. 149.
- ^ "Definition from". Allwords.com. 14. 9. 2007. Pristupljeno 4. 11. 2011.
- ^ Bromham, David (1990). Philosophical Ethics in Reproductive Medicine. str. 57.
- ^ "TheFreeDictionary". Pristupljeno 7. 10. 2014.
- ^ Davies, Martin (2000). The Blackwell encyclopedia of social work. Wiley-Blackwell. str. 245. ISBN 978-0-631-21451-9.
Vnjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Roditelj |
 |
Potražite parent na Wikirječniku, slobodnom rječniku. |
- National Educational Network, Inc. (NENI) – free online resources for parent education, curriculum. They also have a parent blog with information about child care, after-school, trends in education, tutoring, college, grants, etc.
- Šablon:CathEncy – A Roman Catholic view of the position of parents.
