Idi na sadržaj

Rudo

Koordinate: 43°37′N 19°22′E / 43.617°N 19.367°E / 43.617; 19.367
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Rudo
Općina i naseljeno mjesto
Opština Rudo
Općina Rudo u Bosni i Hercegovini
Općina Rudo u Bosni i Hercegovini
Rudo nalazi se u Bosna i Hercegovina
Rudo
Rudo
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°37′N 19°22′E / 43.617°N 19.367°E / 43.617; 19.367
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikDragoljub Bogdanović[1] (SNSD)
Površina
 • Općina347,68 km2
 • Naseljeno mjesto1,36 km2
Nadmorska visina390 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina7.963
 • Općina (gustoća)22,9 /km2
 • Naseljeno mjesto1.760
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.294,12 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj73 260
Pozivni broj(+387) 58
Matični broj221562[2]
Matični broj općine20524
Veb-sajtwww.opstinarudo.com

Rudo je naseljeno mjesto i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Srbijom.

Riječ Rudo je keltskog porijekla i znači "mjesto gdje je nešto izgorjelo“.

Poznato je historijsko mjesto iz NOB-a, gdje je 22. decembra 1941. osnovana Prva proleterska brigada NOP-a.

Historija

Tragovi života na području Rudog su iz doba neolita, a tragovi prvih naseobina potiču iz ilirskog i rimskog doba, o čemu svjedoče brojni toponimi ilirskog i rimskog porijekla, ali i materijalni ostaci na području Rudog i njegovoj bližoj okolini. U doba rimskih careva iz dinastija Flavijevaca i Svera (I-III vijek) naselje u području Rudog ili njegovoj bližoj okolini imalo je status slobodnog grada.

O naseljenosti područja opštine Rudo još u ranom srednjem vijeku svjedoči veliki broj toponima, lokaliteta sa ostacima materijalne kulture, zidina utvrđenja i veliki broj nadgrobnih spomenika stećaka: Crkvina u Obrvenoj, Brijeg u Gaočićima, Ravni Gaj iznad Pleme, Bijelo Brdo na crkvenoj glavici, Štrpci na kosi Kondovina, Budimlija u Mramorinama, Crvište iznad Biševića, Omačina-Barice, Grivin, Pazalje, Strgačina i Šahdani.

Staro Rudo, osnovano je 1555. godine kao zadužbina Mustafa Paše Sokolovića, koji je inače bratić nadaleko čuvenijeg i poznatijeg Mehmed paše Sokolovića, koji također potiče iz ovog kraja - sela po imenu Sokolovići. O tome svjedoči najznačajniji sačuvan izvor povelja - vakufnama o osnivanju Rudog iz te godine. Naselje je iz temelja urađeno po načelima orijentalnog urbanizma, s više džamija, medresa i mekteba, puteva, mostova, hanova i zanatskih radnji. Ovaj ktitor Lim je premostio ćuprijom s pet okana, a kasaba je ubrzo izrasla u varoš s oko 400-500 kuća. O životu Rudog u ovom periodu govore dva izvora – jedan je biografija Mustafe Sokolovića, a drugi putopisi Evlije Čelebije (1662- 1664).

Prema pisanju Evlije Čelebije: “Ova kasaba je divno naselje na obali rijeke Lima na prostranom i zelenilom obraslom mjestu s vinogradima i baštama, koja ima četiri mahale s četiri islamske bogomolje. Mjesto broji četiri stotine tvrdo građenih kuća, prizemnih i na sprat, s vinogradima i baščama, a sve su pokrivene šindrom. To su lijepi i otmjeni dvori s kućnim kupatilima. U tom krasnom mjestu sve su kuće oslobođene divanskih nameta i svih teških tereta. Ima tri osnovne škole, dvije derviške tekije, dva svratišta (hana), jedno udobno javno kupatilo i pedeset dućana.“[3]

Pod turskom vladavinom Rudo je bilo punih 412 godina. Veliki događaj koji je značajan za nastanak novog Rudog je Veliki povodanj iz 1896. godine. U noći 10/11. novembar 1896. nabujali Lim je poplavio Rudo pričinivši pri tom veliku materijalnu štetu. Od 110 kuća u naselju Lim je odnio 60, a ostale su zasute muljem i bile praktično neupotrebljive. Zemaljska vlada u Sarajevu hitno je reagovala i na desnoj obali Lima, u predjelu Rosulja, koji je tada bio pod šumom, utemeljeno je novo Rudo. Austrijski inženjeri uradili su urbanistički plan novog naselja, tako da je Rudo prvo naselje u Bosni i Hercegovini koje je podizano po savremenom europskom urbanističkom planu. Za nepuna dva mjeseca većem broju stradalnika osiguran je krov nad glavom.

Uskotračna pruga Sarajevo - Međeđa- Uvac i Međeđa - Vardište ovim krajem prolazi 1906. godine, a odmah naredne godine osniva se i jedna od prvih zadruga u BiH. 21 decembra 1942. godine u Rudom se osniva Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada. Proslava ovog dana je najznačajniji događaj iz perioda nakon drugog svjetskog rata.

Kultura

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Rudo se nalaze sljedeći spomenici:

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Rudo

Sastav stanovništva – općina Rudo
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]1961.[9]
Osoba7 963 (100,0%)11 571 (100,0%)13 601 (100,0%)15 982 (100,0%)15 535 (100,0%)
Srbi7 241 (90,93%)8 150 (70,43%)8 699 (63,96%)10 155 (63,54%)9 875 (63,57%)
Bošnjaci677 (8,502%)3 130 (27,05%)14 382 (32,22%)15 532 (34,61%)15 179 (33,34%)1
Muslimani16 (0,201%)
Hrvati9 (0,113%)5 (0,043%)24 (0,176%)18 (0,113%)21 (0,135%)
Nisu se izjasnili6 (0,075%)
Crnogorci5 (0,063%)121 (0,890%)94 (0,588%)80 (0,515%)
Bosanci3 (0,038%)
Nepoznato3 (0,038%)
Ostali3 (0,038%)180 (1,556%)48 (0,353%)53 (0,332%)28 (0,180%)
Jugoslaveni106 (0,916%)312 (2,294%)80 (0,501%)342 (2,201%)
Makedonci7 (0,051%)14 (0,088%)1 (0,006%)
Albanci5 (0,037%)33 (0,206%)7 (0,045%)
Slovenci3 (0,022%)
Mađari3 (0,019%)2 (0,013%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Rudo

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Rudo
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]1961.[9]
Osoba1 760 (100,0%)2 077 (100,0%)1 760 (100,0%)1 258 (100,0%)772 (100,0%)
Srbi1 727 (98,13%)1 203 (57,92%)987 (56,08%)677 (53,82%)444 (57,51%)
Bošnjaci22 (1,250%)731 (35,19%)1554 (31,48%)1488 (38,79%)1190 (24,61%)1
Crnogorci3 (0,170%)58 (3,295%)58 (4,610%)37 (4,793%)
Hrvati2 (0,114%)2 (0,096%)10 (0,568%)6 (0,477%)2 (0,259%)
Muslimani2 (0,114%)
Nisu se izjasnili2 (0,114%)
Bosanci1 (0,057%)
Ostali1 (0,057%)73 (3,515%)6 (0,341%)3 (0,238%)1 (0,130%)
Jugoslaveni68 (3,274%)136 (7,727%)22 (1,749%)91 (11,79%)
Makedonci5 (0,284%)2 (0,159%)
Albanci4 (0,227%)2 (0,159%)6 (0,777%)
Mađari1 (0,130%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Rekli su o Rudom

Ćamil Sijarić piše:

Okrenuto dolini pod sobom, Limu u njoj i poljani gdje je bilo Staro Rudo, Novo Rudo je – ovdje na brijegu, na visini, na vidiku, bilo kao na kakvom čardaku sa kojeg gleda na sve strane...

...I vidio je daleko ovaj grad – i ne samo očima, nego i duhom. Naime, bio je jedan od prvih gradova na Limu i Drini koji je vidio pozorišne predstave, osnovao škole, otvorio biblioteke i čitaonice, i nad sve to – još prije 80 godina, stao da se nadnosi svojim duhom što i nije čudo, jer Ruđani su, bar u većini, jedan u pravom smislu građanski svijet i bogatstva koja se duha ljudskog tiče, nisu mu strane.

Spomenici i zanimljivosti

Spomenici

U općini Rudo postoji spomenik "Prve proleterske narodno-oslobodilačke brigade" koji se nalazi na Trgu slobode. Zatim spomenik "Palih boraca" u zadnjem ratu i spomen kuća istim. Osim toga nalazi se i Partizansko groblje na sjećanje palih boraca u Drugom svjetskom ratu.

Zanimljivosti

Rijeka Lim koja sve više i više privlači zaljubljenike prirode a u planu je izgradnja evropskog sela i Vodenog Ćire kao nove turističke atrakcije. Uz to kroz Rudo protiče najkraća rijeka Evrope[nedostaje referenca] "Krupica".

Općini Rudo pripada eksklava Sastavci, koja je u potpunosti okružena teritorijem Republike Srbije. O teritoriju se vode pregovori.[10] Bosna i Hercegovina insistira na svom pravu da su Sastavci, koje se naselje naziva i Međurječje, spojeni s matičnim teritorijem[10] dok Srbija insistira na pravu spajanja jugozapadnih dijelova općine Priboj sa općinskim središtem.[10]. Postoji i kuća koja je podijeljna granicom[11].

Reference

  1. ^ "Rudo". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama, Evlija Čelebi, Sarajevo Publishing, POINT knjižara, on-line trgovina". www.knjiga.ba. Pristupljeno 6. 7. 2023.
  4. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Rudo)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 20. 1. 2016.[mrtav link]
  5. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 19. 11. 2015.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 11. 2015.
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 19. 11. 2015.
  9. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  10. ^ a b c "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 18. 6. 2007. Pristupljeno 19. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 25. 8. 2007. Pristupljeno 19. 4. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi