Rudolf Tenies

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Rudolf Tenies bio je arhitekta, rođen 1869 u Ljubljani, a umro 1929. godine. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti, Arhitektonski odsjek. Bio je član je Društvo inžinjera i arhitekata u Slavoniji i Hrvatskoj 1897. Nakon toga dolazi u Sarajevo i postaje član Tehničkog kluba u Sarajevu. Od 1904. Radio je u građevinskom odjeljenju Zemaljske vlade u Sarajevu. Za civilnog arhitektu za Bosnu i Hercegovinu postavljen je 1910. Od 1918 seli se u Ljubljanu gdje je sa bratom osnovao građevinsku firmu Obnova.

Svoja najbolja djela Tenies ostvario je u duhu secesije. Gotovo sve njegove građevine karakteriše statična i simetrična kompozicija masa, a ritmizaciju pročelja postiže koncentracijom dekorativne plastike. Repertoar dekorativnih elemenata je raznolik – od geometrijske stilizacije do baroknih kartuša. Rađen je različitim materijalima i tehnikama. U odnosu na druge, Tenies je kao arhitekt svojim djelima uvijek davao nešto od skulpturalnosti i plastičnosti ujedinjenih sa konstruktivno prostornim i funkcionalnim sadržajima. Njegova djela se ističu i prepoznaju po snažnijoj arhitektonskoj artikulaciji pročelja zgrade, po bogatijoj profilaciji krovnih dijelova koji kod njega zaslužuju naziv pete fasade. Više nego iko iz njegove generacije arhitekata on je skulptor i pjesnik u arhitekturi. Njegovi kasniji radovi oslobođeni su u potpunosti historicizma.

U njegovoj arhitekturi iz dvadesetih godina XX stoljeća, primarni činilac postaje funkcija, te se po tome može smatrati jednim od začetnika rane moderne arhitekture u Bosni i Hercegovini. [1]

Ostvarenja[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila, strana 318". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
  2. ^ "Sanja Zadro MOSTARSKA ARHITEKTURA OD 1850. DO DRUGOGA SVJETSKOG RATA -DOKTORSKI RAD" (PDF). Sveučilište u Zagrebu - Filozofski fakultet, 2017. Pristupljeno 13. 9. 2016.
  3. ^ "Salomova palata u Sarajevu". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
  4. ^ "Zgrada Banke na Obali". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]