Saborna crkva svetog Preobraženja u Odesi
| Saborna crkva svetog Preobraženja u Odesi | |
|---|---|
 | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Saborni trg 3 |
| Religija | Pravoslavna |
| Općina | Odesa |
| Regija | Odeska oblast |
| Država | Ukrajina |
| Administracija | Moskovska patrijaršija |
| Godina posvećenja | 25. maj 1808. |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitekt(i) | P. Harlamov, V. Vanrezant, F. Frappoli (hram) G. Frappoli, G. Torricelli (zvonik) |
| Arhitektonski stil | Klasicistički, eklekticistički |
| Dovršeno | 1808. |
| Specifikacije | |
| Kapacitet | 9000 (glavni dio)[1] 3000 (pod zemljom)[1] |
| Dužina | 90,6 m[2] |
| Širina | 46,6 m[2] |
| Visina (maks) | 77 m (zvonik)[3] |
| Materijali | Cigla |
Saborna crkva svetog Preobraženja pravoslavna je crkva u Odesi, posvećena Isusovom preobraženju. Pripada Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi (Moskovska patrijaršija).
Historija
[uredi | uredi izvor]Prvu i najvažniju crkvu u Odesi osnovao je Gavrilo Bănulescu-Bodoni 1794. Izgradnja je kasnila nekoliko godina, a novoimenovani guverner Novorusije Armand-Emmanuel du Plessis de Richelieu angažovao je italijanskog arhitekta Francesca Frappolija da dovrši građevinu.[4]
Godine 1808. proglašena je glavnom crkvom Novorusije. Tokom 19. stoljeća kontinuirano je proširivana. Zvonik je izgrađen između 1825. i 1837, a blagovaonica, koja ga je povezivala s glavnom crkvom, nekoliko godina kasnije. Unutrašnjost je bila obložena višebojnim mramorom, a ikonostas je također bio izrađen od mramora.
Nekoliko crkava u regiji, uključujući Mitropolitansku katedralu rođenja Gospodinova u Kišinjevu, izgrađeno je svjesnim oponašanjem Odeske saborne crkve. Ona je bila mjesto pokopa tauridskih episkopa, uključujući svetog Inoćentija Hersonskog, i kneza Mihaila Voroncova, poznatog guvernera Novorusije.
Izvornu građevinu srušili su Sovjeti 1936. Obnova je počela 1999. Nova Saborna crkva posvećena je 2003. Posmrtni ostaci kneza Voroncova i njegove supruge ponovo su pokopani u njoj. Na Sabornom trgu postavljen je njegov kip. Dana 11. novembra 2023. kipu je ukinut status spomenika radi usklađivanja sa zakonima o derusifikaciji iz 2023.[5]
Zvonima Saborne crkve upravlja elektronički uređaj sposoban reproducirati 99 melodija.
Crkva je 23. jula 2023. teško oštećena u ruskom raketnom napadu.[6][7] UNESCO je oštro osudio ponovljene napade Rusije na mjesta svjetske baštine u Ukrajini, uključujući Sabornu crkvu.[8]
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 "ОДЕССА:СОБОР,ЩО ПРЕОБРАЖАЄ". Risu.Orh.ua (jezik: ukrajinski).
- 1 2 "Прошлое и будущее Одесского Кафедрального Спасо-Преображенского собора". Sobor.Odessa.ua (jezik: ukrajinski). Arhivirano s originala, 27. 11. 2022. Pristupljeno 10. 5. 2025.
- ↑ "Спасо-преображенский кафедральный интернет". Sobor.Odessa.ua (jezik: ukrajinski). Arhivirano s originala, 6. 3. 2012. Pristupljeno 26. 1. 2019.
- ↑ Brumfield, William Craft, ured. (2001). Commerce in Russian urban culture: 1861–1914. Washington, D.C.: Woodrow Wilson Center Press [u.a.] ISBN 0801867509.
- ↑ "The government has adopted a decision that removes the protection status from a number of monuments of the Soviet and imperial era". Istorična pravda (jezik: ukrajinski). 11. 11. 2023. Pristupljeno 15. 11. 2023.
- ↑ "Разрушения колоссальные, половину крыши снесло: последствия удара РФ по собору в Одессе". RBK (jezik: ukrajinski). 23. 7. 2023.
- ↑ "Damage to the Odesa Transfiguration Cathedral (video)". The New York Times (jezik: engleski). 23. 7. 2023.
- ↑ "Odesa: UNESCO strongly condemns repeated attacks against cultural heritage, including World Heritage" (jezik: engleski). Ujedinjene nacije. 23. 7. 2023. Arhivirano s originala, 14. 2. 2025. Pristupljeno 10. 5. 2025.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Službeni sajt Arhivirano 13. 5. 2025. na Wayback Machine