Salakovačko jezero
| Salakovačko jezero | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Hercegovačko-neretvanski kanton, Bosna i Hercegovina |
| Vrsta | Vještačko jezero |
| Primarni prilivi | Neretva |
| Primarni odlivi | Neretva |
| Maks. dužina | oko 20 km |
| Površina | oko 314 km2 |
 Interaktivna karta: Salakovačko jezero | |
Salakovačko jezero jest vještačko jezero na Neretvi u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, uzvodno od Mostara, i čini akumulaciju Hidroelektrane Salakovac. Nastalo je izgradnjom betonske brane na Neretvi, u okviru hidroenergetskog sistema srednjeg toka rijeke.
Nastanak i hidroenergetska upotreba
[uredi | uredi izvor]Akumulacija je povezana s izgradnjom Hidroelektrane Salakovac, čija je gradnja trajala od početka 1977. do decembra 1981, a elektrana je puštena u pogon 1982. Objekat se nalazi oko 15 km uzvodno od Mostara i pripada sistemu hidroelektrana na Neretvi kojim upravlja Elektroprivreda Bosne i Hercegovine.[1]
Brana Salakovac je gravitaciona betonska brana visoka 70 m. Ukupna zapremina akumulacije iznosi 68,1 hm³. Hidroelektrana ima instaliranu snagu 208,50 MW, s tri Kaplanove turbine od po 69,5 MW, a prosječna godišnja proizvodnja procjenjuje se na 356,6 GWh na osnovu hidrološkog niza 1989–2018. i 70% vjerovatnoće pojave dotoka.[1]
Osobine
[uredi | uredi izvor]Jezero je izdužena hidroakumulacija u dolini Neretve. Maksimalna dužina iznosi oko 20 km, površina oko 314 ha, a najveća dubina oko 40 m. Oscilacije vodostaja iznose približno 5 m, što je posljedica regulacije protoka za potrebe hidroenergetske proizvodnje.[2]
Zbog položaja u kanjonskom i prikanjonskom dijelu toka Neretve, jezero ima usko i izduženo korito. Uz obale su smještena naselja i lokaliteti sjeverno od Mostara, a uz akumulaciju prolaze komunikacije koje povezuju Mostar s naseljima u pravcu Jablanice.
Živi svijet i ribolov
[uredi | uredi izvor]Salakovačko jezero koristi se i kao ribolovno područje. Istraživanja ihtiofaune navode prisustvo vrsta iz porodica Salmonidae i Cyprinidae, među kojima su potočna pastrmka, neretvanska mekousna pastrmka, glavatica, kalifornijska pastrmka, jezerska zlatovčica, strugač, bijeli klijen, šaran i ukljeva.[2]
Promjene u sastavu ribljeg fonda povezane su s pretvaranjem riječnog toka u akumulacioni ekosistem, poribljavanjem i uticajem ribogojilišta u slivu. Jezero je zato važno i za upravljanje ribljim fondom na srednjoj Neretvi, posebno zbog prisustva autohtonih salmonidnih vrsta.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 "Hidroelektrane na Neretvi". JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 5. 2026.
- 1 2 "Jezero Salakovac". Bistro Bosno i Hercegovino. Pristupljeno 18. 5. 2026.