Salih Safvet Bašić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
NotCommons-emblem-copyrighted.svg Sporno je da li ovaj članak poštuje autorska prava
u skladu s politikom Wikipedije u vezi s radovima u javnom domenu i GFDL licencom. Za više informacija pogledajte stranicu za razgovor.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Salih Safvet Bašić
Rođenje 1886.
Duvno, Austro-Ugarska
Smrt 1948. (62 god.)
Duvno, SFRJ
Nacionalnost Bošnjak
Titula Reisul-ulema
Vrijeme držanja titule 1942–1947.
Prethodnik Fehim Spaho
Nasljednik Ibrahim Fejić
Religija Islam

Salih Safvet Bašić (1886-1948) jeste bivši pedagog, naib, imam, reisu-l-ulema.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Salih Safvet Bašić rođen je u Duvnu 1886. godine, gdje je i umro 1948. Zvanično nikada nije bio reisu-l-ulema, ali se u dva navrata nalazio na čelu Islamske zajednice Jugoslavije. Prvi put kao naib (zamjenik) reisa u periodu od 1936. do 1938. godine a drugi put kao vršilac dužnosti reisu-l-uleme u periodu od 1942. do 1947. godine. Nakon donošenja novog Ustava za Islamsku zajednicu 1936. postavljen je za prvog naiba vjerskog starješinstva sa sjedištem u Beogradu. Na toj dužnosti ostao je sve do 1938. godine odnosno do izbora Fehima ef. Spahe za reisu-l-ulemu. Smrću reisu-l-uleme 1942. godine postavljen je za vršioca dužnosti reisa i ostao na tom položaju sve do ustoličenja reisu-l-uleme Hadži Ibrahim ef. Fejića 1947. godine. Salih Safvet Bašić potječe iz trgovačke porodice. Osnovnu školu i mekteb završio je u rodnom mjestu, a srednju školu i Filozofski fakultet u Istanbulu. U vrijeme školovanja Saliha Safveta Bašića u Istanbulu, bio je veliki broj đaka iz Bosne i Hercegovine u srednjim i visokim školama, tako da su mogli osnovati i svoj klub, koji je imao osim kulturno-prosvjetnog i političko značenje. Klub je okupljao đake, studente i naše iseljenike. U aktivnostima ovoga kluba, značajno mjesto pripadalo je i mladom Salihu Safvetu Bašiću. On se u ovom klubu isticao svojim naprednim stavovima u političkom pogledu, svojom nepomirljivošću prema okupaciji Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske. Po završetku studija jedno vrijeme radio je kao profesor u srednjim školama u Turskoj, a u zavičaj se vraća 1910. godine. S obzirom na stavove koje je imao prema Austrougarskoj, nije tražio nikakvu službu, nego je živio kod svoje kuće u Duvnu baveći se trgovinom. Nastupom prvog svjetskog rata 1914. godine, bio je prisiljen da se primi profesionalnog mjesta na Šerijatskoj školi u Sarajevu, jer bi inače bio mobilisan u austrijsku vojsku. Salih Safvet Bašić je bio poznavalac orijentalnih jezika, književnosti i historije. Bio je predavač i pedagog. Izuzetne zasluge pripadaju njemu da nikada na snagu nije stupio Ustav Islamske zajednice skrojen od strane ustaške vlade u Zagrebu. Njegovo mišljenje je bilo da rat treba da se završi pa da onda dođe do primjene naturenog Ustava i novih izbora u organe Islamske zajednice. Hrabro je odbio zahtjev Pavelića 1945. godine da Vrhovno Islamsko starješinstvo potpiše poslanicu protiv narodnooslobodilačkog pokreta. Na čelu Islamske vjerske zajednice ostao je do iza oslobođenja, donošenja novog Ustava i izbora Ibrahima ef. Fejića za reisu-l-ulemu 1947. godine. Nakon toga povukao se u mirovinu i vratio u svoje rodno mjesto Duvno gdje je ubrzo 1948. godine umro.[1][2]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ferhat Šeta, Reisu-l-uleme u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, Sarajevo 1990.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ A. Kadribegović (16. 12. 2015). "Poznajemo li lik i djelo Saliha Safveta Bašića". Preporod. Pristupljeno 17. 8. 2018. 
  2. ^ "Biografije dosadašnjih reisu-l-ulema". Preporod. 15. 12. 2015. Pristupljeno 17. 8. 2018.