Sandžak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Sandžak (oblast))
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja, pogledajte Sandžak (čvor).
Mapa Sandžaka

Sandžak (osmanski: ‏سنجاق‎ Sancak, „zastava, barjak“) je kulturno-historijska regija između Srbije i Crne Gore, a graniči sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Ukupna teritorija iznosi 8.691 km2[1][2] sa 390.737 stanovnika koji su većinom Bošnjaci.[3][4]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sandžak se dijeli na sjeverni odnosno srpski dio i južni odnosno crnogorski dio. U sjevernom dijelu sandžaka žive prema popisu 2011. godine 238.787 (61,1 %) osoba na području od 4.504 km2 (51,8 %), a u južnom dijelu 151.950 (38,9 %) osoba na području od 4.188 km2 (48,2 %). U srpskom dijelu pripadaju grad Novi Pazar i općina Tutin Raškom okrugu, a općine Nova Varoš, Priboj, Prijepolje i Sjenica Zlatiborskom okrugu. Kulturno-historijski, Sandžaku pripada i dio teritorije općine Kosovska Mitrovica, koja se danas nalazi na Kosovu.

Općine i Gradovi u Srbiji i Crnoj Gori na području sandžaka prema 2011. godine
općina ili grad dio površina[1][2] stanovnika[3][4]
grad Novi Pazar sjeverni 742 km2 100.410
općina Bijelo Polje južni 924 km2 46.051
općina Prijepolje sjeverni 827 km2 37.059
općina Berane južni 717 km2 33.970
općina Tutin sjeverni 742 km2 31.155
općina Pljevlja južni 1.346 km2 30.786
općina Priboj sjeverni 553 km2 27.133
općina Sjenica sjeverni 1.059 km2 26.392
općina Rožaje južni 432 km2 22.964
općina Nova Varoš sjeverni 581 km2 16.638
općina Plav južni 486 km2 13.108
općina Andrijevica južni 283 km2 5.071
Ukupno 8.691 km2 390.737

Historija[uredi | uredi izvor]

Novopazarski sandžak 1910. godine
Glavni članak: Novopazarski sandžak

Sandžak je bio dio Bosanskog ejaleta sve do austrougarske okupacije. Onda do 1912. je ostao dio Osmanskog Carstva dok ga nisu osvojili Srbija i Crna Gora tokom balkanskih ratova. Historijski centar Sandžaka je grad Novi Pazar, koji je osnovao Isa-beg Ishaković koji je i osnivač Sarajeva.

Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Sandžački region bio je za vrijeme Drugog svjetskog rata pod upravom Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka, koje je osnovano u Pljevljima 20. novembra 1943. Na zasjedanju u Novom Pazaru 29. marta 1945. ZAVNO Sandžaka zaključilo je da se područje Sandžaka priključi jednim dijelom Crnoj Gori, a dijelom Srbiji, i time raspusti taj organ uprave. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka poslužilo je svrsi rasplamsavanja narodnooslobodilačke borbe i širenja narodnooslobodilačkog pokreta, ali nije uspjelo da se afirmiše u federalnu jedinicu Nove Jugoslavije. Odluka o podjeli Sandžaka donijeta od Predsjedništva AVNOJ-a bez konsultovanja naroda,[5] suprotno volji dijela političkog rukovodstva ove oblasti,[5] utjecala je da jedan dio vodećih ljudi Sandžaka ne učestvuje u njenoj primjeni.[5] Za dio manjine radilo se o »političkoj grešci«.[5] Sreten Vukosavljević,[5] predsjednik i Mirko Ćuković, treći potpredsjednik ZAVNO Sandžaka, odbili su da prisustvuju poslijednjem zasjedanju ZAVNO Sandžaka.[5] Oni nisu ni potpisali odluku od 29. marta 1945., već su to uradili prvi potpredsjednik Murat Ševarović i drugi potpredsjednik Dušan Ivković.[5]

Autonomija[uredi | uredi izvor]

Na referendumu koji je organizovan od strane bošnjačkih predstavnika 1991., a na kojem je učestvovalo 69% glasača, 98% su glasali za autonomiju. Аžuriranje biračkih spiskova је bilo neadekvatno i protuzakonito.[potreban citat]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalni grb Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori

Bošnjaci čine apsolutnu većinu u općinama Tutin, Sjenica, Rožaje, Plav i u gradu Novi Pazar, a relativnu u općini Bijelo Polje. U općinama Prijepolje, Priboj, Nova Varoš, Berane, Plevlja i Andrijevica su Srbi apsolutna većina. Općine Bijelo Polje, Berane i Pljevlja imaju znatne crnogorske manjine u kojima žive ukupno 25.140 Crnogoraca, 88,76 % svih Crnogoraca Sandžaka. U općinama Rožaje i Plav postoje dvije znatne albanske manjine sa ukupno 3.633 stanovnika (89,44 % svih Albanaca).

Sastav stanovništva – regija Sandžak
2011.[3][4] 1991.[6] 1981.[7]
Osoba 390 737 (100,0%) 440 640 (100,0%) 435 483 (100,0%)
Bošnjaci 213 086 (54,53%) 1 228 463 (51,85%) 1 202 678 (46,54%)
Srbi 132 335 (33,87%) 113 511 (25,76%) 106 005 (24,34%)
Crnogorci 28 323 (7,249%) 84 800 (19,24%) 108 486 (24,91%)
Ostali 12 931 (3,309%) 8 445 (1,917%) 12 645 (2,904%)
Albanci 4 062 (1,040%) 5 421 (1,230%) 5 669 (1,302%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Etničke mape[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b РЕПУБЛИКАСРБИЈА - Републички завод за статистику. ОПШТИНЕ У СРБИЈИ 2008. Beograd, 2008.
  2. ^ a b Crna Gora - Zavod za statistiku. Predlog statističkih regiona Crne Gore u skladu sa nuts klasifikacijom. Podgorica, 2010.
  3. ^ a b c Zvanični rezultati popisa na službenoj stranici Republičkog zavoda za statistiku Srbije
  4. ^ a b c Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  5. ^ a b c d e f g Petranović, Branko; Zečević, Momčilo. Jugoslovenski federalizam : ideje i stvarnost : tematska zbirka dokumenata, T. 2 : 1943–1986, Prosveta, Beograd, 1987, str. 167, ISBN 86-07-00187-6
  6. ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1991.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 11. 3. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]