Sanica (Ključ)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Koordinate: 44°37′10″N 16°39′21″E / 44.61931°N 16.65596°E / 44.61931; 16.65596
Sanica
(naselje)
Sanica1.jpg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Una-Sana.svg Unsko-sanski
Općina Ključ
Koordinate 44°37′10″N 16°39′21″E / 44.61931°N 16.65596°E / 44.61931; 16.65596
Stanovništvo
 - Naselje 2.241 (1991)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 37
Matični broj 126497[1]
Matični broj općine 11509
Sanica u Bosni i Hercegovini

Sanica je naseljeno mjesto u sastavu općine Ključ, Bosna i Hercegovina.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Na sjeverozapadu od Ključa je područje kojim protiče rijeka Sanica i koje je poznato kao Sanička dolina. Tu se nalaze tri naselja: Sanica Gornja, Sanica Donja i Sanica. Naziv Sanica potiče od izraza Mala Sana koji se odnosi na lijevu pritoku Sane čije je ušće na 12 km od Ključa. Rijeka izvire na Grmeču, iz dva vrela.

Historija[uredi | uredi izvor]

U Gornjoj Sanici iznad polja Plećina na lokalitetu Crkvena glavica ustanovljena je pra-historijska gradina iz vremena kada su na ovim prostorima živjeli Iliri iz plemena Mezeji.[3] Dolinom Sanice, dolazeći iz Bravskog polja sa južne strane Grmeča, prolazio je rimski put (Klaudijeva cesta) koji je iz Salone u Dalmaciji išao za Sisak u Panoniji. O tome svjedoči i rimski miljokaz nađen kod Donje Sanice, na željezničkoj stanici. [4]

Uz ovu cestu razvila su se dva napredna rimska naselja, jedno, veće na Dvorištu, zaseok Pantoši, u Gornjoj Sanici, drugo u Biljanima (Sanica), ispod antičke utvrde Grad.[5]

Srednji vijek[uredi | uredi izvor]

Područje Sanice je kao dio zemlje Donji Kraji u sastav bosanske države ušlo početkom 14. vijeka kada je ove krajeve i vlastelu iz roda Hrvatinići povratio ban Stjepan II Kotromanić. Uglavnom kao baštinski posjed roda Hrvatinići i u sastavu župe Banica saničko područje će ostati do pada srednjovjekovne Bosne 1463. godine. Šezdesetih i osamdesetih godina 14. vijeka dio župe Banice nalazio se u sastavu Ugarskog kraljevstva, ali je vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić to povratio u posjed Hrvatinića. Nakon Hrvojeve smrti Sanica je pripala njegovom bratancu Ivanišu Dragišiću, te će do pada pod osmanlijsku vlast ostati u posjedu njegovih potomaka. Nakon osvajanja ugarskog kralja Matije Korvina Sanica je ušla u sastav Jajačke banovine i u tom administrativnom svojstvu će ostati do posljednje decenije 15.vijeka kada je ponovo prisajedinjena Osmanlijskom carstvu. [6]

Historija novog vijeka[uredi | uredi izvor]

Po nekim izvorima Sanica je najvjerovatnije dobila ime po begovskom rodu Saničića koji su u ovo mjesto došli iz Anadolije (Turska) na početku osmanlijskog osvajanja Bosne. Saničići su se razgranali na više porodica: Alibegoviće, Bećirbegoviće, Alagiće, Šećerkadiće, Karabegoviće, i Memiševiće, piše u knjizi „Sanička župa“.

Sanička dolina upamćena je i po Prvoj omladinskoj poljoprivrednoj radnoj akciji u periodu 1942.

Do sredine prošlog stoljeća bila je Sanica posebno općinsko mjesto. Neobičan događaj zadesio je ovo naselje 2013. kada je došlo do misterioznog nestanka malog jezera, a na njegovom mjestu ostao je krater dubok 10 m. Nakon nekoliko dana voda se vratila. Utvrđeno je da su jezero i okolne kuće smješteni na kraškom zemljištu, ispod kojeg se nalazi duboka razdjelina, te nije isključeno da se ponovo pojave krateri.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Sanica prepoznatljiva je kao prvo turističko selo još i u bivšoj Jugoslaviji. Stanovništvo ima smještajne kapacitete, domaću radinost, proizvodnju zdrave hrane, proizvodnju i uzgoj potočne pastrmke, te tradicionalne manifestacije koje upotpunjuju turističku ponudu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Sanica
2013.[7]1991.[7]1981.[8]1971.[9]
Osoba1 943 (100,0%)2 241 (100,0%)2 253 (100,0%)2 114 (100,0%)
Bošnjaci1 1 526 (68,09%)1 1 439 (63,87%)1 1 495 (70,72%)
Srbi641 (28,60%)542 (24,06%)587 (27,77%)
Jugoslaveni50 (2,231%)261 (11,58%)2 (0,095%)
Ostali20 (0,892%)6 (0,266%)7 (0,331%)
Hrvati4 (0,178%)4 (0,178%)16 (0,757%)
Slovenci1 (0,044%)
Albanci7 (0,331%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Arhivirano s originala, 9 Maj 2016. Pristupljeno 1. 9. 2015.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ "Općina Ključ". nasbih.com. Pristupljeno 1. 9. 2015. 
  3. ^ Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine. Arheološka nalazišta regija 1-13, Tom 2, Sarajevo,1988, 142
  4. ^ Ivo Bojanovski, Sarajevo 1974 -DOLABELIN SISTEM CESTA U RIMSKOJ PROVINCIJI DALMACIJI
  5. ^ Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
  6. ^ Enes Dedić, Institut za Historiju - UDK UDK 94 (497.6 Sanica) “04/14” –Sanica u srednjem vijeku
  7. ^ a b "Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i Hercegovine, naselje Sanica". nasbih.com. Pristupljeno 1. 9. 2015. 
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015. 
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Enes Dedić, Sanica u srednjem vijeku, Godišnjak BZK Preporod, Sarajevo 2014, 353-362. [1]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]