Međunarodni aerodrom Sarajevo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Sarajevo International Airport)
Jump to navigation Jump to search
Međunarodni aerodrom Sarajevo
Sarajevo-Airport-3.jpg
IATA: SJJ – ICAO: LQSA
Općenito
Vlasnik/Operator Uprava za civilnu avijaciju Bosne i Hercegovine
Poslužuje grad Sarajevo, BiH
lokacija Butmir, BiH
Visina 521
Koordinate 43°49′29″N, 018°19′53″E
Web-sajt Službena stranica
Pista
Broj Dužina (m) Površina
12/30 2.700 Asfalt
Statistika
Putnika 2017. 957.969[1]
Putnika 2007. 505.269
Putnika 2006. 466.186

Međunarodni aerodrom Sarajevo (engleski: Sarajevo International Airport) (IATA: SJJICAO: LQSA), sa sjedištem u Butmiru, Sarajevo, glavni je i najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini. Po osnivanju aerodrom se zvao Aerodrom Sarajevo-Ilidža.[2] Ujedinjeni narodi su koristili aerodrom za dostavljanje humanitarne pomoći tokom rata.

Sa 957.969[1] prevezenih putnika i 2.956.988 kg cargo tereta, uz obavljenih 12.775 avio operacija u 2017. godini[1], Međunarodni aerodrom Sarajevo je najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini. Mjesečni rekord po broju prevezenih putnika aerodrom je ostvario u julu 2018. godine kada je taj broj iznosio 159.380 putnika i najveći je od osnivanja aerodroma.[3]

Historija[uredi | uredi izvor]

Početak[uredi | uredi izvor]

Prvi službeni letovi za Sarajevo počinju 1930. godine upotrebom piste u naselju Butmir kada domaći avioprevoznik Aeroput otvara redovnu liniju povezujući Beograd i Podgoricu preko Sarajeva.[4] Godinu kasnije, Aeroput otvara novu liniju koja povezuje Beograd i Zagreb preko Sarajeva, Splita i Rijeke. 1935. godine, Aeroput leti tri puta sedmično na relaciji Beograd–Sarajevo, a godinu dana poslije linija je proširena i na Dubrovnik. Godine 1937. postoje redovni letovi Sarajevo–Zagreb, a 1938. Aeroput postaje međunarodan proširenjem linije Dubrovnik–Sarajevo–Zagreb na Beč, Brno i Prag.[4] Aerodrom u Butmiru ostaje u upotrebi do 1969. godine. Potreba za novim aerodromom u Sarajevu sa asfaltiranom pistom prepoznata je sredinom 60-tih kada JAT (Nacionalni avioprevoznik Jugoslavije) počinje nabavljati mlazne avione, a nakon što je odbijen prijedlog da Sokolac (35 km od Sarajeva) dobije aerodrom. Izgradnja novog aerodroma počinje 1966. godine na lokaciji gdje se i danas nalazi, nedaleko od mjesta starog aerodroma.

Aerodrom Sarajevo je otvoren je 2. juna 1969. godine za unutardržavni saobraćaj. Godine 1970. veza sa Frankfurtom postaje prva međunarodna linija. Većinu vremena aerodrom je bio posredna stanica za ukrcavanje putnika koji su išli za Zagreb i Beograd i dalje na međunarodne destinacije. Vremenom, obim saobraćaja je naglo porastao sa 60 000 na 700 000 putnika godišnje. Prvo renoviranje aerodroma došlo je pred Zimske olimpijske igre 1984. godine kada je pista proširena za 200 metara, unaprijeđen navigacijski sistem i izgrađena nova zgrada terminala dizajnirana da primi milion putnika godišnje. Na početku rata u Bosni, aerodrom je držala Jugoslavenska narodna armija (JNA). Kada su obustavljeni regularni letovi, JNA je evakuirala oko 30 000 ljudi, većinom žena i djece, koji su bili supruge, odnosno djeca JNA oficira, sklanjajući ih tako iz opkoljenog Sarajeva. Prve pošiljke humanitarne pomoći, koje su poslale SAD i Francuska, također su stigle u tom periodu.[5] Nakon odlaska JNA, aerodrom je neko vrijeme bio pod kontrolom snaga Bosanskih Srba i u junu 1992. godine ove snage su predale aerodrom UN-u da ga koristi u humanitarne svrhe. U najvećoj humanitarnoj operaciji u historiji UN-a, a koja je uslijedila tokom rata u Bosni, oko 13 000 letova prenijelo je i dostavilo preko 160 000 tona humanitarne pomoći opkoljenom Sarajevu,[5] što je premašilo trajanje zračnog mosta nakon 2. svjetskog rata, kada su saveznici opskrbljivali Zapadni Berlin.[2] Aerodrom je ponovno otvoren za civilni saobraćaj 16. augusta 1996. godine, od tada je renoviran i polahko mu je vraćena prijeratna slava. Od Dejtonskog sporazuma, aerodrom je poslovno napredovao ostvarujući saradnju sa Austrian Airlines, Lufthansa, Air Serbia, Croatia Airlines, Turkish Airlines, Germanwings i drugim.

Razvoj u 2000tim[uredi | uredi izvor]

2004. godine, 397.000 ljudi prošlo je kroz Međunarodni aerodrom Sarajevo. Samo osam godina prije, 1996. godine, ta cifra je iznosila oko 25.000 ljudi.

Dana 18. oktobra 2005. godine, Paddy Ashdown, visoki predstavnik Bosne i Hercegovine, suspendovao je odluku domaćih vlasti da preimenuju aerodrom u Alija Izetbegović International Airport po Aliji Izetbegoviću, prvom predsjedniku Bosne i Hercegovine. Visoki predstavnik podvukao je da takvo preimenovanje aerodroma može podrivati proces pomirenja jer je diskriminirajuće za građane nebošnjačke nacionalnosti.[6] 2005. godine, Evropski ogranak Međunarodnog aerodromskog vijeća dodijelio je nagradu aerodromu u Sarajevu za najbolji aerodrom do milion putnika.[7] Godine 2013. Međunarodni aerodrom Sarajevo je imao 665.638 putnika, što je bilo više nego su imali svi ostali aerodromi u državi zajedno, a za 14,7% više nego u 2012. godini što je bio najveći broj putnika u poslijeratnom periodu. Naredne godine, 26. decembra, Sarajevski aerodrom dočekuje svog sedamstohiljaditog putnika na njegovom putu za Beč preko Austrian Airlinesa, let broj OS758.[8] U maju 2015. počeli su radovi na proširenju aerodroma. Radovi su se odnosili na proširenje kapaciteta za slijetanje aviona i dolaske putnika i to postavljanjem većeg broja štandova za kontrolu pasoša i reorganizacijom cijelog prostora tako da bude komforniji za putnike. Potom slijedi proširenje dijela za ukrcavanje putnika koje će uključivati i tri nova šaltera za prijem, a što će sa već postojećim činiti ukupno 15. Do kraja godine aerodrom će početi sa proširenjem platforme i izgradnjom brzih prilaza aviona na pistu kao i brzog napuštanja piste nakon slijetanja, a završetak radova planiran je sredinom naredne godine. Za 2017-tu godinu je bilo planirano renoviranje piste i prostora za manevrisanje. Sva renoviranja i proširenja aerodrom je finansirao iz vlastitih sredstava. Šestog juna 2015. godine, Sarajevo je posjetio papa Franjo došavši avionom Alitalia Airbus A320-200 sa rimskog aerodroma Fiumicino. Doček za papu Franju održan je na Sarajevskom međunarodnom aerodromu.

Aerodrom je služio i kao baza za domaćeg avioprijevoznika B&H Airlines do juna 2015. kada je ovaj avioprijevoznik prestao sa radom.[9] Tokom decembra 2015. godine u Sarajevu je bilo dosta smoga i vidljivost je bila izrazito loša. Oko 40% letova je otkazano što se odrazilo na broj putnika i uzrokovalo finansijske gubitke za aerodrom. Tog decembra bilo je svega 28.167 putnika od 50 000 planiranih. Jedan od najvećih faktora ograničenja za Međunarodni aerodrom Sarajevo jeste planinski teren koji zahtijeva veliku pristupnu preciznost kao i veliki ugao nagiba u proceduri neuspješnog pristupa i slijetanja. Vlado Jurić, šef Ureda za bezbjednost u avijaciji, istakao je postojanje ovih problema. Za implementaciju ILS (Instrumental landing system) kategorije II ili III, teren ispred piste bi trebao biti oslobođen od fizičkih prepreka u dužini od najmanje 1000 metara. Ovo znači da bi RWY 12 (uzletno-sletnu stazu) trebalo smanjiti za 200 metara, a takvo rješenje je neprihvatljivo. Smanjenje dužine piste u svrhu poboljšanja procedure za slijetanje nije moguće i zato je neophodno tražiti drugo rješenje. Najveći problem za aerodrom u Sarajevu je smog. Glasnogovornik Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Nermin Zijadić, izvijestio je da postoji konkretan plan za rješenje ovog problema. Također je izvjestio o budućim planiranim projektima na aerodromu od kojih je jedan od najvažniji rekonstrukcija sistema za osvjetljenje piste.[10]

U 2016-toj godini Qatar Airways je najavio novu liniju koja će povezivati Dohu i Sarajevo. Prvobitni termin je odložen i letovi na ovoj relaciji počeli su 10. oktobra 2017. godine sa četiri leta sedmično.[11] U decembru 2016. godine aerodrom je poželio dobrodošlicu osamstohiljaditom putniku na letu za Beograd JU113 sa avioprijevoznikom Air Serbia.[12]

Trećeg maja 2017. godine aerodrom je najavio proširenje terminala. Vrijednost najavljenog prijekta je bila 20 miliona i kraj realizacije je zakazan za 2018-tu godinu. Nova zgrada terminala imat će površinu od 9000 m2 i sastojat će se od četiri nivoa i bit će spojena sa postojećom. Nova zgrada terminala će imati kapacitet da primi 2 miliona putnika godišnje i bit će opremljena sa četiri avio-mosta.[13]

U 2017-toj godini Međunarodni aerodrom Sarajevo je ugostio šest novih avioprijevoznika i sedam novih destinacija: Atlas Global (Istanbul), Wizz Air (Budimpešta), Wataniya Airways (Kuvajt), Nesma Airlines (Rijad), TUI fly Belgium (Brisel), Flydubai (Podgorica), Qatar Airways (Doha).[14]

Godine 2017-te, 28. novembra, međunarodni aerodrom Sarajevo imao je svog 900.000tog putnika te godine, što je bio rekordan broj do tad. Već naredne godine 5. decembra aerodrom je po prvi put dočekao milionitog putnika u jednoj godini.[15]

Kompanije i destinacije[uredi | uredi izvor]

Kontrolni toranj aerodroma

Od Dejtonskog sporazuma, Sarajevski aerodrom je postao međunarodni aerodrom. Današnje avio-kompanije, koje lete za Sarajevo, su: Adria Airways, Austrian Airlines, Lufthansa, Jat Airways (danas Air Serbia), Croatia Airlines, Turkish Airlines i ostali.

Stalni letovi[uredi | uredi izvor]

Avio-kompanija Destinacije
Adria Airways Ljubljana
Air Arabia Sharjah (sezonski letovi)
Air Serbia Beograd
AtlasGlobal Antalya
Austrian Airlines Beč
Croatia Airlines Zagreb
FlyBosnia Gassim, Jeddah, Kuwait City, London (od septembra 2019),

Manama, Monastir, Riyadh

flydubai Dubai, Podgorica (sezonski letovi)
Germanwings-Eurowings Köln/Bonn, Stuttgart
Lufthansa München
Nesma Airlines Rijad
Norwegian Air Shuttle Štokholm, Oslo-Gardermoen, Kopenhagen (sezonski letovi)
Pegasus Budimpešta, Istanbul
Swiss Cirih
Turkish Airlines Istanbul-Atatürk, Antalya (sezonski letovi)
Qatar Airways Doha
Wataniya Airways Kuvajt
Wizz Air Budimpešta

Cargo letovi[uredi | uredi izvor]

Avio-kompanija Destinacije
Icar air Ancona
Solinair Beograd, Ljubljana
Air Trade Zagreb

Statistike broja putnika[uredi | uredi izvor]

Ukupan mjesečni broj putnika iznosi:[1]

Godina/Mjesec Januar Februar Mart April Maj Juni Juli August Septembar Oktobar Novembar Decembar Ukupno godišnje Promjena %
2018. 54.147 48.986 65.991 86.995 81.026 92.997 159.380
2017. 43.377 41.122 57.381 79.796 84.137 78.170 140.025 144.166 100.923 80.769 57.887 50.218 957.969[1] + 34,94%
2014. 36.114 35.435 45.789 56.611 71.513 74.976 74.948 88.591 71.168 64.844 46.833 43.079 709.901 +7,36%
2013. 33.437 30.399 44.631 56.918 65.495 72.949 69.699 79.796 66.721 64.387 44.446 36.760 665.638 +14,75%
2012. 33.247 26.278 36.765 49.709 55.107 62.491 69.346 60.787 60.323 52.115 38.612 35.278 580.058 – 3,32%
2011. 30.484 34.148 40.803 49.489 56.812 62.994 81.042 59.042 59.074 52.957 39.785 33.348 599,978 + 6,5%
2010. 31.746 28.850 37.657 39.907 51.398 59.636 72.615 60.475 54.753 51.137 40.912 34.180 563.266 + 6,2%
2009. 28.117 27.266 33.909 41.390 45.921 57.588 67.930 60.746 48.802 46.773 39.494 35.979 533.915[16] + 4,7%
2008. 23.909 27.121 34.896 38.052 46.974 55.391 62.524 61.560 42.752 46.094 34.089 32.913 506.398 + 0,2%
2007. 32.235 28.028 35.168 42.297 43.633 53.281 59.436 57.381 45.113 43.980 31.952 32.735 505.269 + 8,4%
2006. 26.743 24.292 30.484 37.380 44.290 49.987 56.504 54.811 45.394 38.690 28.166 29.287 466.186 -

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e "Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika". http://www.sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 6 Maj 2018. Pristupljeno 14. 8. 2018.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  2. ^ a b "Međunarodni aerodrom Sarajevo - Historijski razvoj aerodroma". http://www.sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 6 Maj 2018. Pristupljeno 14. 8. 2018.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  3. ^ "Međunarodni aerodrom Sarajevo - Rekordan broj opsluženih putnika". http://www.sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 6 Septembar 2018. Pristupljeno 14. 8. 2018.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate= (pomoć)
  4. ^ a b "Drustvo za Vazdusni Saobracaj A D – Aeroput (1927-1948)". European Airlines. Pristupljeno 24. 1. 2019. 
  5. ^ a b "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 31 August 2011. Pristupljeno 2 Februar 2019.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  6. ^ "High Representative Suspends Decision Renaming Sarajevo International Airport". Web.archive.org. 26. 9. 2007. Pristupljeno 24. 1. 2019. 
  7. ^ "Excellence in airport operations : 1st ACI EUROPE Best Airport Awards" (PDF). Web.archive.org. Pristupljeno 24. 1. 2019. 
  8. ^ "Međunarodni aerodrom Sarajevo". Sarajevo-Airport.ba. Pristupljeno 6. 6. 2015. 
  9. ^ "Sarajevo to shut down B&H Airlines citing mounting debts". Ch-aviation.com. Pristupljeno 24. 1. 2019. 
  10. ^ "Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo". Sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 14 Oktobar 2018. Pristupljeno 8 Februar 2019.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  11. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 24 August 2016. Pristupljeno 8 Februar 2019.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  12. ^ "Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo". Sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 15 Decembar 2018. Pristupljeno 8 Februar 2019.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  13. ^ "Pogledajte kako će izgledati novi terminal sarajevskog aerodroma vrijedan 38 miliona KM (FOTO)". Klix.ba. 
  14. ^ "Sarajevo-Airport.ba - Međunarodni aerodrom Sarajevo". Sarajevo-airport.ba. Arhivirano s originala, 15 Decembar 2018. Pristupljeno 8 Februar 2019.  Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |archivedate=, |accessdate= (pomoć)
  15. ^ "Sarajevski aerodrom ispratio milionitog putnika u ovoj godini (FOTO)". Klix.ba. 
  16. ^ "Međunarodni aerodrom Sarajevo - Statistika, arhiva". http://www.sarajevo-airport.ba. Pristupljeno 14. 8. 2018. [mrtav link]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]