Sarajevska žičara

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Pogled na Sarajevsku žičaru 2018.

Sarajevska žičara je žičara u Sarajevu koja spaja Stari Grad s planinom Trebević.

Historija[uredi | uredi izvor]

Sarajevska žičara 1960.

Sarajevska žičara prvi je put napravljena 1959, a otvorena za javnost 3. maja iste godine. Imala je kapacitet 400 putnika po satu. Ipak, mnogo godina rada i opravaka uzelo je danak, uzrokovavši ozbiljne probleme, toliko da su relevantne institucije zabranile daljnje popravke. Takvi problemi javili su se 1977, 1982, 1986, 1987, te posebno 18. novembra 1989, kada je daljnje popravke zabranio Institut ZRMK iz Ljubljane.[1]

Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) žičara je u potpunosti uništena.[2]

Ponovno otvaranje 2018.[uredi | uredi izvor]

Nakon finalnog zatvaranja 1989. godine, Sarajevska žičara je nastavila funkcionisati tek 2018.

Sarajevska žičara rekonstruisana je tokom 2017. i 2018. te službeno otvorena 6. aprila 2018.[3] Ukupno 33 moderne korpe čine novi sistem, koje mogu prevesti do 1.200 putnika iz grada na Trebević po satu, s trajanjem vožnje koja u jednom smjeru iznosi oko 9 minuta.[4] Žičara ima 33 gondole, od kojih je pet u bojama olimpijskih krugova – plavoj, crvenoj, žutoj, zelenoj i crnoj, jedna je u boji zastave BiH, dok su ostale crne. Mufid Garibija, sarajevski arhitekta, osmislio je izgled žičare, kao i njene dolazne i polazne stanice.[4] Imenovani je, prilikom predstavljanja nove kabine Trebevićke žičare, istakao da će cijela žičara biti panoramska, te će stanicama i gondolama dominirati staklo, što će doprinijeti užitku posjetilaca u pogledu na Sarajevo. „Gondole će biti u bojama olimpijskih krugova i oslikavat će jedinstvo i multietničnost Sarajeva“,  kazao je Garibija.

Kako bi proslavili ponovno otvaranje žičare, promotivna pjesma "Trebević opet silazi u grad" zvanično je predstavljena 23. marta 2018. Pjesmu su izveli Hari Varešanović, Ismeta Dervoz, Zdravko Čolić i Jasna Gospić, svi prethodni članovi grupe Ambasadori.[5]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]