Sarajevsko primirje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Sarajevsko primirje potpisali su u Sarajevu 2. januara 1992. godine s hrvatske strane ministar odbrane Gojko Šušak, a u ime JNA general-pukovnik Andrija Rašeta, uz prisutnost posebnog izaslanika glavnog sekretara UN-a Cyrusa Vancea. Sporazum je stupio na snagu sljedećeg dana, 3. janauara, u 18 sati.[1] Obje zaraćene strane obvezale su se ostati na dosegnutim položajima.[2]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

To primirje bilo je preduvjet za početak mirovne operacije UN-a u Hrvatskoj (Vanceov plan). U Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a broj 727. od 8. januara 1992. se: "...pozdravlja potpisivanje[...] sporazuma o primjeni u Sarajevu 2. janauara 1992. o modalitetima provođenja bezuvjetnog prekida vatre o čemu su obje strane postigle Sporazum 23. novembra 1991. u Ženevi.".[3][4]

Posljedice[uredi | uredi izvor]

Ciljevi Srbije u Hrvatskoj djelomično su ostvareni ratom 1991, a Sarajevskim mirom i dovođenjem UNPROFOR-a trebalo je političkim sredstvima te malim pomacima (zajednički zračni promet, zajednička valuta i kreditno-monetarni sustav itd.) iskoristiti povoljnu priliku za ujedinjenje srpskih krajina u Hrvatskoj sa SFRJ.[2] Stupanjem na snagu Sarajevskog primirja okončana je prva, sveobuhvatna faza rata u Hrvatskoj, i nastupila je faza "ni rata ni mira", odnosno sukoba niskog intenziteta,[5] koja će potrajati do kraja 1994, odnosno 1995. godine.[6]

Sarajevsko primirje došlo je u trenutku kad je značajno oslabila inicijativa srpskih snaga, a kad je Hrvatska vojska ojačala brojčano i organizacijski, te u naoružanju i opremi. Sukladno Vanceovom planu, snage JNA izvučene su u Bosnu i Hercegovinu s kompletnim naoružanjem i zalihama, a primirje u Hrvatskoj omogućilo je srpskim snagama vrijeme za pregrupiranje i slijedeću etapu rata u Bosni i Hercegovini, koja je započela početkom apila 1992., s dalekosežnim posljedicama i za Republiku Hrvatsku.[5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hrvatski spomenar
  2. ^ a b Dokumenti (knjiga 4), www.centardomovinskograta.hr
  3. ^ Rezolucija VS UN 727
  4. ^ Miroslav Međimorec: "Opće vojno-političko stanje nakon sarajevskog primirja", National security and the future, Vol.4 No.1-4. Ožujak 2003.
  5. ^ a b Dokumenti (knjiga 3), www.centardomovinskograta.hr
  6. ^ Z. Radelić, D. Marijan, N. Barić, A. Bing, D. Živić: "Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat"

Vidi također[uredi | uredi izvor]