Savez sindikata Jugoslavije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Palača društveno-političkih organizacija (danas PC "Ušće"), sjedište SSJ od 1964-90. godine

Savez sindikata Jugoslavije (SSJ) bila je sindikalna i društveno-politička organizacija koja je okupljala djelovanje svih sindikata u socijalističkoj Jugoslaviji. SSJ je isprva djelovao pod imenom Jedistvenom sindikat radnika i namještenika Jugoslavije (JRSNJ) sve do 1948. godine, kada mu je na Prvom kongresu promijenjeno ime. SSJ je djelovao do 1990. godine.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nakon zamiranja sindikalnog pokreta u Kraljevini Jugoslaviji poslije okupacije 1941. godine, jedini sindikat koji je djelovao u okupiranoj Jugoslaviji bio je "Delavska enotnost", na oslobođenoj teritoriji u Sloveniji.

Na zemaljskoj konferenciji u Beogradu, od 23-25. januara 1945. godine, obnovljena je sindikalna organizacija i stvoreni Jedinstveni sindikati radnika i namještenika Jugoslavije (JSRNJ). JSRNJ je na svom Prvom kongresu, održanom od 24-28. oktobra 1948. godine, promijenio ime u Savez sindikata Jugoslavije (SSJ). Organizirani na načelima dobrovoljnosti, te organizacijske i financijske samostalnosti, sindikati su imali značajnu ulogu u obnovi zemlje, rekonstrukciji industrije i izgradnji socijalizma.

SSJ je po pravilu svake četvrte do pete godine održavao kongres. Posebne etape u razvoju sindikata predstavljali su Treći kongres (1955.), Četvrti kongres (1959.) i Peti kongres (1964).

Uvođenjem radničkog samoupravljanja 1950. godine, te prenošenjem mnogih funkcija države na razne samoupravne organe, sindikalna organizacija je počela djelovati kao društveno-politička organizacija radnog kolektiva koja pruža pomoć radničkom organu upravljanja, te pokreće radnike i službenike na izvršenje zadataka i mjera koje bi donio organ radničkog samoupravljanja.

SSJ je 1957. godine bio glavni nosliac pripreme i organizacije Prvog kongresa radničkih savjeta Jugoslavije.

Godine 1990, Savez sindikata Jugoslavije prestao je djelovati uslijed općeg stanja, a rad republičkih ogranaka nastavili su sindikati pod starim ili novim imenom.

Međunarodne veze[uredi | uredi izvor]

Godine 1945, nakon obnove rada sindikata u Jugoslaviji, uspostavljena je i njihova međunarodna aktivnost. Opštezemaljska sindikalna konferencija podržala je anglo-ruski komitet za stvaranje Međunarodne sindikalne federacije, izabrala delegaciju koja je prisustvovala konferenciji 6-17. februara 1945. u Londonu i osnivačkom kongresu Svjetske sindikalne organizacije (SSF) (27. septembra - 8. oktobra 1945. u Parizu, na kome je u Izvršni odbor SSF bio izabran Đuro Salaj, kao predstavnik sindikata zemalja jugoistočne Europe.

Nakon Rezolucije Informbiroa 1948, SSJ je 1950. godine istupio iz SSF-a uslijed stalnog šikaniranja i diskriminatorskih postupaka od strane SSF i sindikata zemalja istočne Europe. SSJ od tada nije bio član nijedne svjetske sindikalne organizacije, ali je aktivno sudjelovao u radu Međunarodne organizacije rada i UNESCO-a.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Savez sindikata Jugoslavije temeljio se:

  • Na samostalnom postojanju šest sindikata:
    • Sindikat radnika industrije i rudarstva
    • Sindikat građevinskih radnika
    • Sindikat radnika poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije
    • Sindikat radnika uslužnih djelatnosti
    • Sindikat radnika prometa i veza
    • Sindikat radnika društvenih djelatnosti (prosvjetni, kulturno-umjetnički, zdravstveni radnici i bivši državni službenici)
  • Na zajedničkom djelovanju rukovodstva Saveza sindikata od općine preko sreza i republike do federacije, koji obedinjavaju, koordiniraju i usmjeravaju djelatnost sindikata rukovodeći se općim interesima radničke klase.

Rukovodstvo[uredi | uredi izvor]

Za rukovođenje sindikalnim organizacijama, statutom SSJ bila su određena dva organa: kongres i Središnje vijeće. Kongres SSJ sazivao je Središnje vijeće najmanje jednom u četiri godine. Kongres SSJ sačinjavali su delegati, koje su odabrali sindikati na svojim kongresima, odnosno na republičkim ili opštinskim skupštinama.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Mala politička enciklopedija . "Suvremena administracija", Beograd 1966. godina.
  • Enciklopedija Jugoslavije (knjiga sedma). "Leksikografski zavod FNRJ", Zagreb 1968. godina.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]