Savinja

Savinja
Savinja
	Savinja u Celju, prije skretanja na jug prema Laškom
Dužina	101,8 km
Izvor	Rinka
Ušće	Sava
Sliv	1848 km²

Ušće Savinje u Savu kod Zidanog Mosta, gdje Savinju premošćuju tri mosta. Fotografija iz 1914. godine.

Savinja je rijeka u sjeveroistočnoj Sloveniji koja teče uglavnom kroz Gornju i Donju Savinjsku dolinu (slovenski: Zgornja in Spodnja Savinjska dolina) te kroz gradove Celje i Laško. Savinja je glavna rijeka Savinjskih Alpa. Ulijeva se u rijeku Savu kod mjesta Zidani Most. Rijeka je često plavila, kao što je to bio slučaj 1960-ih, 1990. i 1995. godine. Savinja ima dužinu od 101,75 km i površinu sliva od 1.847,7 km².^[1]

Izvori

Potok nastaje iz vodopada Rinka, koji teče regulisanim koritom do donjeg kraja Logarske doline, gdje se ulijeva u potok Jezera, od koje tačke postaje rijeka Savinja. Ovaj izvor je proglašen objektom prirodne baštine. Vodopad Rinka je najviši vodopad od 20 vodopada u Logarskoj dolini i posjećuje se tokom cijele godine. Zimi je popularan za penjače po ledu. Najbolji pogled na vodopad pruža se sa Kamniškog sedla.

Pritoke

Glavne pritoke Savinje su Jušef i Klobaša kod Solčave, Lučnica kod Luča, Ljubnica kod Ljubna, Dreta kod Nazarja, Paka kod Šmartna ob Paki, te Ložnica i Voglajna sa Hudinjom kod Celja.

Kvalitet vode

Kvalitet vode je prve klase do mjesta Radmirje, zatim opada na drugu klasu, a kasnije na treću.

Hidronim i etimologija

Ime Savinja (posvjedočeno u pisanim izvorima 980. godine kao Sovuina) potiče od *Savьn′a, što je zauzvrat izvedeno iz hidronima Sava, čija je ona pritoka. Njemačko ime Sann zabilježeno je kasnije. U lokalnom dijalektu rijeka je poznata kao Sáu̯ńe. Oblik *Savьn′a trebao je dati Savnja kao sadašnji slovenski naziv, ali je preoblikovan prema modelu rijeke Hudinje. Vjeruje se da ime ultimativno nije slavenskog porijekla, već starijeg predslavenskog porijekla.^[2]

Njemačko ime Sann se koristilo i u nekim starijim izvorima na engleskom jeziku; na primjer, u devetom izdanju Encyclopædia Britannica iz 1911. godine.

Neki drugi nazivi za rijeku uključuju:

fluvius Sana (9. vijek)^[3]
Souina (980)^[3]
inter fluenta Souuuę et Sounę (1016)^[3]
Seuna (1016)^[3]
Souna (1025, 1028)^[3]
inter fluenta Souuuae et Sounae (1028)^[3]
Sounital (1042)^[3]

Keltska boginja Adsaluta, čiji su oltari pronađeni na području naselja Sava, dugo je poistovjećivana sa Savinjom.^[4] Moderni naučnici su tu povezanost odbacili.^[5]

Život uz rijeku

Splavari iz Ljubna putovali su rijekom sve do 1950-ih. U znak sjećanja na njih, na lijevoj obali rijeke u Celju stoji bronzana skulptura splavara (Splavar), koju je 1961. godine izradio Boris Kalin.^[6]

Reference

↑ https://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%C4%8Dila/bilanca6190_2_BESEDILO.pdf
↑ Snoj, Marko. 2009. Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen. Ljubljana: Modrijan and Založba ZRC, p. 368.
1 2 3 4 5 6 7 Udolph, Jürgen (2003–2004). "Alteuropa in Kroatien: der Name der Sava/Save" (PDF). Folia onomastica Croatica (jezik: njemački). Pristupljeno 2009-04-19.
↑ Turner, Patricia; Coulter, Charles Russell (2001). Patricia Turner and Charles Russel Coulter. Dictionary of ancient deities. Oxford University Press, 2000. ISBN 978-0-19-514504-5.
↑ Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo - Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity]. u Barachini, Jožef (ured.). Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe [The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories] (PDF) (jezik: slovenski i engleski). Sevnica: Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti. str. 42–50 (44–46). ISBN 978-961-92735-0-0. Arhivirano s originala (PDF), 2016-03-04.
↑ "22. maja 1975 je umrl Boris Kalin, slovenski kipar" (jezik: slovenski). Pristupljeno 2026-05-03.

Vanjski linkovi

Savinja na Wikimedia Commonsu

Stanje Savinje na nekoliko lokacija (od gornjeg do donjeg toka):
- Nazarje^{[mrtav link]} – grafikoni vodostaja i protoka (ARSO)
- Letuš Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine – grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO)
- Laško Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine – grafikoni vodostaja, protoka i temperature (ARSO)

[1] ttps://www.arso.gov.si/vode/publikacije%20in%20poro%C4%8Dila/bilanca6190_2_BESEDILO.pdf

[2] Snoj, Marko. 2009. Etimološki slovar slovenskih zemljepisnih imen. Ljubljana: Modrijan and Založba ZRC, p. 368.

[udolph-3] 1 2 3 4 5 6 7 Udolph, Jürgen (2003–2004). "Alteuropa in Kroatien: der Name der Sava/Save" (PDF). Folia onomastica Croatica (jezik: njemački). Pristupljeno 2009-04-19.

[4] Turner, Patricia; Coulter, Charles Russell (2001). Patricia Turner and Charles Russel Coulter. Dictionary of ancient deities. Oxford University Press, 2000. ISBN 978-0-19-514504-5.

[5] Šašel Kos, Marjeta (2009). "Reka kot božanstvo - Sava v antiki" [River as a Deity – The Sava in Antiquity]. u Barachini, Jožef (ured.). Ukročena lepotica: Sava in njene zgodbe [The Tamed Beauty: The Sava and Its Stories] (PDF) (jezik: slovenski i engleski). Sevnica: Javni zavod za kulturo, šport, turizem in mladinske dejavnosti. str. 42–50 (44–46). ISBN 978-961-92735-0-0. Arhivirano s originala (PDF), 2016-03-04.

[6] "22. maja 1975 je umrl Boris Kalin, slovenski kipar" (jezik: slovenski). Pristupljeno 2026-05-03.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]