Scena Amadeo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Translation Latin Alphabet-cs.svg Ovom članku je neophodan prijevod na bosanski jezik.
Ovaj članak je napisan na nekom drugom jeziku, umjesto na bosanskom. Ako je članak bio predviđen za čitaoce Wikipedije na tom jeziku, premjestite ga na odgovarajući projekt. Pogledajte i spisak Wikipedijinih jezičkih projekata.

Klupska pozorišno-muzička scena Amadeo započela je s radom u ljeto 2000. godine u prostoru atrija Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja na zagrebačkom Gornjem gradu, u kojem je od 1797. do 1834. godine djelovalo prvo zagrebačko javno pozorište pod nazivom Amadeov teatar nazvano po njegovom osnivaču mađarskom grofu Antonu Amadeu de Varkonyu, velikom županu zagrebačkom. Od 2006. godine do 2009. Scena je djelovala u Muzeju za umjetnost i obrt. U ljeto 2010. godine Scena Amadeo se vraća u atrij Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.

Scena Amadeo već godinama je jedina zagrebačka ljetna polivalentna Scena čiji program traje tokom jula, augusta i septembra. U prosjeku, tokom ljeta na Sceni Amadeo se izvede pedesetak pozorišnih predstava, koncerata i filmskih događanja uz sudjelovanje više od dvjesto renomiranih hrvatskih i inozemnih umjetnika.

Program[uredi | uredi izvor]

Program Scene Amadeo sastoji se od muzičkog i pozorišnog dijela. U muzičkom dijelu programa Scena Amadeo izvodi koncerte klasične muzike s posebnim naglaskom na nastupe mladih talentiranih muzičara, jazz koncerte s afirmiranim hrvatskim i inostranim muzičarima te koncerte etno i popularne muzike. U pozorišnom dijelu programa to su premijerne i reprizne komorne pozorišne i baletne predstave, monodrame te stand-up teatar hrvatskih i inozemnih autora.

Pored osnovnog programa na Sceni Amadeo odvija se i pozorišni program za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta pod nazivom Mali Amadeo te alternativna pozornica posvećena nekonvencionalnim i amaterskim oblicima izvedbenih umjetnosti pod nazivom Amadeoff Festival.

Mali Amadeo[uredi | uredi izvor]

U sezoni 2011. ponovo se aktivira Scena Mali Amadeo na kojoj se vikendom održava raznolik pozorišni program za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta. Nakon predstave posjetioci mogu besplatno razgledati muzejske zbirke Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja.

Ostali programi[uredi | uredi izvor]

U sezonama 2002. – 2005. na Sceni Amadeo izvedene su premijere 12 djela suvremenih hrvatskih kompozitora.

U sezoni 2005. Scena Amadeo prikazuje pozorišni program za djecu predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta pod nazivom Mali Amadeo.

U sezonama 2001. i 2007. Scena Amadeo prikazala je izbor filmova s Motovunskog filmskog festivala.

Od sezone 2006. do danas Scena Amadeo svake godine upriličuje izvedbe djela hrvatskih kompozitora u izvedbi komornih sastava i orkestara.

Od sezone 2007. do danas Scena surađuje sa Židovskom općinom Zagreb u okviru programa tjedna Izraela.

U sezoni 2010. Scena Amadeo prikazala je izbor filmova s Festivala igranog filma u Puli.

Projekti Scene Amadeo[uredi | uredi izvor]

Smještena u historijskom prostoru Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, Scena Amadeo dala je nekoliko priloga njegovoj revitalizaciji.

Na pročelju zgrade Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Demetrovoj ulici 14. lipnja 2001. Scena Amadeo svečano je otkrila ploču s historijskim zagrebačkim dvojezičnim nazivom s početka 19. stoljeća: Kazaliscna Vulicza – Theater Gasse.

Godine 2003. Scena Amadeo obnavlja zapušteni atrij Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja po zamisli muzejskog savjetnika Jakova Radovčića. U novouređenom atriju dominira Kamenospisna karta Hrvatske sastavljena od 2500 kamenih pločica hrvatskog kamena prikupljenih in situ iz cijele Hrvatske, te se atrij popločava karakterističnim hrvatskim kamenom. U dvorištu je izveden i jedinstveni geološki stup, postavljena je podna i bočna rasvjeta po ideji maestra Ive Pogorelića, te električni priključci rađeni za potrebe Muzeja i SceneAmadeo.

Programski odbor Scene Amadeo[uredi | uredi izvor]

Osnivači Scene Amadeo su: Nenad Jandrić, Rada Vnuk, Zvonimir Zoričić, Božidar Orešković (1942. – 2010.), Neven Frangeš i August Faulend Heferer.

Danas Programski odbor Scene Amadeo čine: Nenad Jandrić (voditelj), Rada Vnuk, Jakov Jandrić, August Faulend Heferer i Izabela Šimunović (1970. – 2010.).

Popis praizvedbi djela suvremenih hrvatskih skladatelja[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]