Schufa
| Schufa Holding AG | |
|---|---|
 | |
| Vrsta | akcionarsko društvo |
| Industrija | kreditni biro |
| Osnovano | 1927. |
| Sjedište | Wiesbaden, Njemačka |
| Ključne osobe | Tanja Birkholz (Predsjednica upravnog odbora), Christian Polenz (Predsjednik nadzornog odbora) |
| Veb-sajt | schufa.de |
Schufa Holding AG (njemački: Schutzgemeinschaft für allgemeine Kreditsicherung; bosanski: Udruženje za zaštitu opće kreditne sigurnosti[1]), pravilno pisanje SCHUFA, njemački je privatni kreditni biro koji podržavaju kreditori. Ima sjedište u Wiesbadenu.
Osnovna svrha SCHUFA-e jeste zaštita njenih biznis partnera od kreditnih rizika pružanjem podataka o kreditnoj sposobnosti. Pored toga, cilj joj joj je da spriječi prekomjerno zaduživanje potrošača tako što osigurava da se krediti i kupovina na rate odobravaju na osnovu pouzdane procjene sposobnosti dužnika da plati.[2]
Prema podacima iz 2026, SCHUFA vodi više od 1,2 milijarde zapisa o 69 miliona fizičkih lica i 6,6 miliona kompanija. Firma godišnje obradi približno 232 miliona kreditnih upita i ažuriranja podataka. Zapošljava više od 1000 radnika, a ostvaruje godišnji prihod od oko 293 miliona eura. Prema podacima same kompanije, više od 90% osoba u njenoj bazi ima isključivo pozitivnu evidenciju, što doprinosi stabilnom kreditnom tržištu sa stopom uspješne otplate potrošačkih kredita od 98,1%.[2][3]
Historija
[uredi | uredi izvor]Početkom 20. vijeka, preduzeće berlinske gradske elektroprivrede, BEWAG, nudilo je mogućnost kupovanja kućanskih aparata na otplatu. Finansiranje se tada upoređivalo s urednošću plaćanja računa za električnu energiju, pa su aparate mogli kupovati samo kupci koji su redovno izmirivali svoje obaveze.[4] Tako je nastao sistem procjene platnog ponašanja.
Sa iskustvom stečenim u BEWAG-u, Walter i Kurt Meyer, zajedno s Robertom Kauffmannom, osnovali su 1927. Schutzgemeinschaft für Absatzfinanzierung, zaštitno udruženje za finansiranje plasmana. Nedugo zatim se u Njemačkoj formiralo još 13 regionalnih kreditnih biroa. Godine 1952. se 13 zapadnonjemačkih kreditnih biroa spojilo u Bundes-Schufa e. V.
Bundes-Schufa je 2000. promijenila svoje ime u Schufa Holding AG, a 2002. kupili su udjele u 8 regionalnih kreditnih biroa. Upravni odbor Schufa Holdinga čine 3 člana, dok nadzorni odbor broji 9 članova, od kojih su 3 zaposlenici Schufe.
U martu 2026, SCHUFA je ažurirala svoj sistem bodovanja kako bi povećala transparentnost i prilagodila se promjenjivim navikama potrošača, kao što je povećano uzimanje mikrokredita i digitalnih platformi za poređenje. Novi model zamijenio je prethodni sistem zasnovan na procentualnoj skali od 100 do 999 bodova. Cilj je bio da rezultat bude jasniji, tako da potrošači i kompanije mogu vidjeti isti rezultat, koji se računa na osnovu 12 posebno određenih i ponderisanih kriterija.[5]
Zaštita podataka
[uredi | uredi izvor]Tokom 1970-ih, Schufa je prešla na elektronsko vođenje podataka. Ti podaci su 1979. bili obuhvaćeni njemačkim Zakonom o zaštiti podataka.
Na osnovu slučaja koji je pokrenulo berlinsko udruženje za zaštitu potrošača, Savezni sud Njemačke donio je tzv. "Schufa odluku" gdje je odlučio da se lični podaci ne mogu dostavljati Schufi bez saglasnosti korisnika.[6] Ovo pravilo je kasnije prestalo važiti uvođenjem Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), prema kojoj je za prenos podataka Schufi dovoljan opravdani interes kompanije.[7]
Kritike
[uredi | uredi izvor]Zbog širenja Schufe u nove biznis sektore, poput stanovanja, osiguranja i naplatu dugova, njemački ured za zaštitu podataka i nekoliko regionalnih službenika za zaštitu podataka objavili su 15. maja 2003. zajedničko saopćenje, u kojem su upozorili da postoji rizik da Schufa postane privatna centralna baza podataka. Prema njihovom mišljenju, dodavanje sve većeg broja izvora podataka može dovesti do stvaranja detaljnog profila o pojedincima, čime bi se desio fenomen "providnog građanina".[8][9]
U decembru 2023, Evropski sud pravde dodatno je pojasnio pravila GDPR-a koja se odnose na automatsko izračunavanje kreditnog rejtinga. Sud je odlučio da se izračunavanje kreditnog rejtinga, koje radi biro poput SCHUFA-e smatra "automatizovanom pojedinačnom odlukom" ako se banke i druge kompanije uglavnom oslanjaju na taj rezultat prilikom donošenja odluka.
Zbog toga SCHUFA, prema članu 15 GDPR-a, mora potrošačima dati jasne informacije o tome kako se rezultat izračunava, uključujući kriterije koji se koriste i njihovu važnost. Organizacije za zaštitu potrošača, poput Saveza njemačkih organizacija za zaštitu potrošača (vzbv), ovu odluku su pozdravile kao važan korak prema većoj transparentnosti i boljoj kontroli ličnih podataka građanstva.[10]
Pogrešni podaci
[uredi | uredi izvor]Njemačko Ministarstvo za zaštitu potrošača je 2009. godine provelo istraživanje o greškama u podacima različitih kreditnih biroa i utvrdilo da SCHUFA ima veoma visok broj grešaka.[11]
Organizacija za zaštitu potrošača Stiftung Warentest je još 2003. godine utvrdila da je veliki dio podataka SCHUFA-e (69%) bio nepotpun, zastario ili pogrešan.[12]
U novom istraživanju 2010. utvrđeno je da je 1% podataka bilo pogrešno, 8% zastarjelo, a 28% nepotpuno.[13]
Poslovni model SCHUFA-e zasniva se na principu uzajamnosti, što znači da su njeni poslovni partneri ugovorom obavezani da prijavljuju promjene i ažuriraju podatke.[14]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Easy language". SCHUFA Holding AG (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 8. 2026.
- 1 2 "So funktioniert die SCHUFA". SCHUFA Holding AG (jezik: njemački). Pristupljeno 9. 8. 2026.
- ↑ "SCHUFA facts & figures". www.schufa.de. Arhivirano s originala, 26. 5. 2024. Pristupljeno 9. 8. 2026.
- ↑ "Geschichte der SCHUFA Holding AG". www.schufa.de (jezik: njemački). Pristupljeno 9. 8. 2026.
- ↑ "Neuer SCHUFA-Score: Digital, transparent und kostenlos im Account". SCHUFA Holding AG (jezik: njemački). Pristupljeno 9. 8. 2026.
- ↑ Federalni Sud pravde, 19. september 1985. Tekst.
- ↑ "BaFin – Girokonto – Was bedeutet die SCHUFA-Klausel?" (njemački). Federal Financial Supervisory Authority. Objavljeno 18. decembra 2023. Original arhiviran 21. novembra 2024. Pristupljeno 9. 8. 2026.
- ↑ "… einem detaillierteren Persönlichkeitsprofil des betroffenen Menschen."
- ↑ Kolokvijalizam gläserner Mensch označava osobu o kojoj država ili kompanija prikupljaju toliko podataka da praktično mogu detaljno poznavati njen život i navike, u kontekstu SCHUFA-e se odnosi na gubitak privatnosti zbog prevelikog prikupljanja ličnih podataka.
- ↑ "EuGH-Urteil sorgt für nachvollziehbare Scoring-Ergebnisse | Verbraucherzentrale Bundesverband". www.vzbv.de (jezik: njemački). Pristupljeno 9. 8. 2026.
- ↑ "Studija o agencijama za kreditne informacije" (PDF) (njemački). Savezno ministarstvo za hranu, poljoprivredu i zaštitu potrošača. Original arhiviran (PDF) 30. 7. 2014. Pristupljeno 9. 8. 2026.
- ↑ "SCHUFA: Oskudan rezultat". Finanztest (njemački). April 2003. Original arhiviran 3. 12. 2013. Pristupljeno 9. 8. 2026.
- ↑ "Voraussetzungen um einen Kredit zu beantragen - Kreditvergleich-24.de". www.kreditvergleich-24.de. Pristupljeno 9. 8. 2026.
- ↑ "SCHUFA-Datenspeicherung | SCHUFA". SCHUFA Holding AG (jezik: njemački). Pristupljeno 9. 8. 2026.
Dalje čitanje
[uredi | uredi izvor]- Logemann, Jan (2012). The Development of Consumer Credit in Global Perspective: Business, Regulation, and Culture. Palgrave Macmillan. ISBN 9781137062079.
- Rule, James .B.; Greenleaf, G.W. (2010). Global Privacy Protection: The First Generation. Edward Elgar. str. 82, 90–91. ISBN 9781848445123. Jentzsch, Nicola (2006). The Economics and Regulation of Financial Privacy: An International Comparison of Credit Reporting Systems. Physica. ISBN 9783790817386.
- Hoene, Eberhard James .B.; Greenleaf, G.W. (1971). Präventiver Kreditschutz und Zwangsvollstreckung durch Private (njemački). Duncker & Humblot. ISBN 9783428424986.