Sektor za ležišta mineralnih sirovina zavoda za geologiju Federacije Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Sektor za mineralne sirovine je jedan od šest sektora odnosno organizacionih jedinica u Federalnom Zavodu za geologiju čiji je osnivač Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Djelatnost[uredi | uredi izvor]

Sektor (MS) vrši istraživanje svih mineralnih sirovina na području Federacije BiH. Vrši izradu katastra mineralnih sirovina Federacije.Vrši pripremu srednjoročnih i godišnjih progama rada. Priprema izvještaje i informacije Vladi Federacije BiH o stanju mineralnih sirovina na području Federacije. Učestvuje u izradi prijedloga Vladi Federacije za donošenje odluke o strateškim mineralnim sirovinama i politike istraživanja mineralnih sirovina. Vrši izradu metodskih uputstava i standarda za istraživanje mineralnih sirovina. Prikuplja, evidentira i čuva sve podatke o mineralnim sirovinama Federacije i vrši druge poslove iz djelokruga Sektora.

Aktuelni projekti[uredi | uredi izvor]

Projekt: Katastar mineralnih sirovina Federacije BiH

Tokom 2006 godine započeta je izrada Katastra mineralnih sirovina Federacije Bosne i Hercegovine. Njegova izrada bi se nastavila u 2007 godini kako je to predvidjeno i bužetom za ovu godinu.

Osnovni zadatak Katastra mineralnih sirovina je da integriše sve informacije o geološkim podacima koji su osnova za pažljivo planiranje istraživanja i korištenja prirodnih mineralnih sirovina na području Federacije BiH. Katastrom će se obuhvatiti i izrada karata energetskih, metaličnih i nemetaličnih mineralnih sirovina.

Istraživanje, eksploatacija i prerada prirodnih mineralnih sirovina ima dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini. Poznata su i korištena, od davnina mineralna i termomineralna vrela, nalazišta zlata, srebra, željeza, arsena; u novije vrijeme boksita, mangana, gipsa, pirofilita, barita, kamena i dr. U narednom periodu treba očekivati povećanje korištenja odredjenih prirodnih mineralnih resursa (građevinski materijali) neophodnih za obnovu i izgradnju zemlje i korištenje boksita i olova, međutim potrebno je istaći da je osnovno blago Federacije Bosne i Hercegovine njen prostor, pa je jedna od osnovnih postavki razvoja na bazi mineralnih sirovina, postizanje ravnoteže između razvoja i potrebe zaštite okoline.

Ubrzana potreba za građevinskim materijalima traži planiranje prostora. Mnogo kamenoloma u Bosni i Hercegovini, naročito za proizvodnju agregata, su dostigli kraj svog radnog kapaciteta, mnogi su otvoreni tamo gdje nisu trebali biti otvoreni, a u mnogim mjestima se osjeća nedostatak agregata od kamena. Zbog toga bi katastar sa kartom prirodnih mineralnih sirovina Federacije Bosne i Hercegovine bila značajna osnova za planiranje budućeg razvoja države sa aspekta istraživanja i prerade metala, nemetala i građevinskih materijala. Sva utvrđena i potencijalna ležišta bi se sistematski ocijenila sa aspekta njihovog kvaliteta, rezervi i utjecaja na okoliš.

Katastar mineralnih sirovina se radi po posebnom programu koji je uradjen tokom 2006 godine. Program rada obuhvata slijedeće: Prikupljanje svih korisnih geoloških karata i podataka o prethodnim geološkim istraživanjima mineralnih sirovina (rezerve, kvalitet, potencijal), Izvođenje potrebnih uzorkovanja i ažuriranje granica svih ležišta, Obrada podataka za Geografski informacioni sistem (GIS) Karte mineralnih sirovina obuhvatale bi slijedeće:

Prikupljanje svih podataka o pojavama i ležištima, topografskih karata razmjere 1-10000; 1:25 000 i svih relevantnih geoloških karata. Definiranje granica ležišta (gdje su utvrđene rezerve i potencijalnost) Izrada index karte sa dozvolama za istraživanje i eksploataciju Prikaz kvaliteta ležišta, Prikaz rezervi ležišta, Uspostavljanje baze podataka mineralnih sirovina kao osnove za državni master plan za rudnike i kamenolome. Ležišta metala. Ležišta nemetala. Stijene koje se koriste kao građevinski materijal: krečnjak, dolomiti, laporci, gline, travertin, pješčari, gips, konglomerati, dijabazi, spiliti, gabrovi, dioriti, škriljci, bituminozne stijene, tuf i druge vulkanske i magmatske stijene. Glavni način korištenja mineralnih sirovina, kao npr., za: proizvodnju soli, energije, agregate za beton i asfalt, portland cement, poliranje stijena, kvarcni pijesak, gips, malter, industrijske filere, keramiku, ciglu, izolacione materijale, ljepila i dr. Sistematsku ocjenu svih relevantnih ležišta sa aspekta kvaliteta, rezervi i uticaja na okolicu. Pozicije aktivnih rudnika i kamenoloma (broj dozvole i naziv kompanije) Kompjuterizaciju svih podataka Procjenu potencijala mineralnih sirovina .