Selim II

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Selim II
Sultan Osmanlijskog Carstva
Vladavina5. septembar 1566. - 12. decembar 1574.
PrethodnikSulejman I
NasljednikMurat III
SupružnikNurbanu sultanija
Selimija sultanija
DjecaMurat III
Ismihan sultanija
Gevherhan sultanija
DinastijaOsmanlije
OtacSulejman I
MajkaHürem sultanija
Rođenje28. maj 1524.
Smrt12. decembar 1574.

Selim II (Osmanlijski turski: سليم ثانى, Selīm-i sānī; 28. maj 1524. - 12. decembar 1574.), također poznat kao "Selim pijanica" na zapadu i "plavokosi Selim" na istoku, je bio sultan Osmanlijskog Carstva od 1566. do svoje smrti 1574. godine. Bio je sin sultana Sulejmana Veličanstvenog i Hurem sultanije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Carigradu kao sin Sulejmana Veličanstvenog i Hurem sultanije. Godine 1545. u Konji ženi Nurbanu sultaniju koja je bila porijeklom iz Italije. Ona mu je rodila sina Murata. Nakon dvorskih intriga i pobjede nad braćom tokom spora oko vlasti, naslijedio je oca Sulejmana I (Veličanstvenog) 5. septembra 1566. godine. Sva vlast u državi tokom njegove kratke vladavine se nalazila u rukama očevog velikog vezira Mehmed paše Sokolovića. Dvije godine nakon pristupanja na prijestolje, Selim II je u Carigradu zaključio sporazum (17. februara 1568. godine) sa carem Svetog rimskog carstva Maksimilijanom II, u kojem se car složio da će plaćati Osmanlijskom Carstvu 30.000 dukata godišnje te priznati autoritet Osmanlijskog Carstva nad Moldavijom i Vlaškom.

Za vrijeme vladavine njegovog oca Osmanlijsko Carstvo je dostiglo svoj vrhunac. Za vrijeme vladavine njegovog neodgovornog sina carstvo je počelo sa dugim i sporim procesom opadanja moći. Selim je uspostavljao mirovne ugovore, ali ih je isto tako i kršio. Osvojio je ostrvo Kipar, ali je izgubio pomorsku flotu.[1]

Zbog svoje velike ljubavi prema vinu poznat je i kao Selim II Pijanica[2][3], a orijentalisti sa početka 19. vijeka navodili su da je upravo zbog ljubavi prema vinu i osvojio Kipar.[4] Međutim, turski i osmanlijski izvori smatraju da su takvi navodi pokušaj zapadnoevropskih pisaca da demonstriraju slabost sultanovog karaktera i omalovaže njegovu iskrenost po pitanjima vjere.[4]

Osmanlijsko Carstvo u njegovo doba zaključuje novi finansijski isplativi mir s Austrijom 1568. godine i osvaja Kipar 1571. godine dok s druge strane doživljava poraze u pomorskoj bitki za Lepant 1571. godine i kopnenoj bitki za Astrahan 1569. godine. Nakon što je čuo za poraz u bitki kod Lepanta, navodno je rekao

Kršćani su mi na Lepantu odrezali bradu, a ja sam njima na Kipru ruku. Meni će brada ponovno narasti.

.

Poslije smrti 12. decembra 1574. godine njegov sin Murat III naslijeđuje državu i velikog vezira.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.newworldencyclopedia.org/entry/Selim_II
  2. ^ http://www.allaboutturkey.com/selim2.htm
  3. ^ Lord Patrick Kinross: Ottoman Centuries, Harper Perennial (1. august 1979), ISBN 978-0-688-08093-8
  4. ^ a b "A taste of real Sultan Selim II". Arhivirano s originala, 29. 5. 2014. Pristupljeno 25. 12. 2013.