Idi na sadržaj

Semiz Ali-pašina džamija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Semiz Ali-pašina džamija
Osnovne informacije
LokacijaPrača, Bosna i Hercegovina
ReligijaIslam
AdministracijaIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Arhitektonski opis
Arhitektonski tipDžamija
Arhitektonski stilosmanlijski
OsnivačSemiz Ali-paša
Dovršeno1546.[1]
Specifikacije
Munare1

Semiz Ali-pašina ili Mahalska džamija nalazi se u Prači, općina Pale. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu Semiz Ali-pašino turbe sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Prema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio Semiz-Ali paša, veliki vezir Osmanskog Carstva od 1561. do 1565, koji je rodom iz Prače. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva Husejin-pašinom džamijom. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju Mehmeda Mujezinovića, munara džamije je ranije imala majstorski izrađeno šerefe u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio hamam sve do 1943, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.[3] Šadrvan je obnovljen 2019. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.[4] Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. i tom prilikom otkopan je hypocaustum hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku Drugog svjetskog rata, a posljednji put 1992. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008.[5]

Uz džamiju i turbe nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu dva nišana iz 1561. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od mermera sa sve četiri strane isklesani su prozni natpisi na arapskom jeziku. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – dželi nesh.

  • Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).
  • Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).

Ostali nišani su iz novijeg vremena.[6]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela
  2. ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 13. 2. 2021. Pristupljeno 24. 6. 2022.
  3. ^ Mujezinović, Mehmed, (1977), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, str. 88, Veselin Masleša
  4. ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991),  Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji, str. 75, Veselin Masleša
  5. ^ "Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači". www.klix.ba. Pristupljeno 24. 6. 2022.
  6. ^ Mujezinović, Mehmed, (1977), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, str. 88-90, Veselin Masleša