Semiz Ali-pašina džamija
| Semiz Ali-pašina džamija | |
|---|---|
 | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Prača, Bosna i Hercegovina |
| Religija | Islam |
| Administracija | Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Džamija |
| Arhitektonski stil | osmanlijski |
| Osnivač | Semiz Ali-paša |
| Dovršeno | 1546.[1] |
| Specifikacije | |
| Munare | 1 |
Semiz Ali-pašina ili Mahalska džamija nalazi se u Prači, općina Pale. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu Semiz Ali–pašino turbe sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2]
Historija[uredi | uredi izvor]
Prema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio Semiz-Ali paša, veliki vezir Osmanlijskog Carstva od 1561-1565. godine, koji je rodom iz Prače. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva Husejin-pašinom džamijom. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju Mehmeda Mujezinovića, munara džamije je ranije imala majstorski izrađeno šerefe u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio hamam sve do 1943. godine, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.[3] Šadrvan je obnovljen 2019. godine. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.[4] Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. godine i tom prilikom otkopan je hypocaustum hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku Drugog svjetskog rata, a posljednji put 1992. godine. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008. godine.[5]
Uz džamiju i turbe nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu dva nišana iz 1561. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od mermera sa sve četiri strane isklesani su prozni natpisi na arapskom jeziku. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – dželi nesh.
- Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).
- Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).
Ostali nišani su iz novijeg vremena.[6]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela
- ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 24. 6. 2022.
- ^ Mujezinović, Mehmed, (1977), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, str. 88, Veselin Masleša
- ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji, str. 75, Veselin Masleša
- ^ "Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači". www.klix.ba. Pristupljeno 24. 6. 2022.
- ^ Mujezinović, Mehmed, (1977), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, str. 88-90, Veselin Masleša