Serpukovij

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Period /
Era
Period /
Sistem
Potperiod Doba Godine p.n.e.
Paleozoik
Perm Cisuralij Aselij mlađi
Karbon Pensilvanij Gzelij 298.9 303.7
Kasimovij 303.7 307.0
Moskovij 307.0 315.2
Baškirij 315.2 323.2
Misisipij Serpukovij 323.2 330.9
Vizij 330.9 346.7
Turnezij 346.7 358.9
Devon Gornji devon Famenij stariji
Potpodjela karbona
prema ICS-u, 2017.[1]

Serpukovij je po ICS-ovoj geološkoj skali gornji stadij ili najmlađe doba misisipija, donji potsistem karbona. Serpukovijsko doba trajalo je od prije 326,5 ± 1,6 do prije 318,1 ± 1,3 miliona godina. Njemu je prethodilo vizijsko doba, a slijedio je baškirij. Imenovan je ruskom gradu Sérpuhov (Се́рпухов), blizu Moskve.[2]

Serpukovij korelira s donjim dijelom namurijskog stadija evropske stratigrafije, te sa srednjim i gornjim dijelovima česterija, sjevernoameričke stratigrafije.

Ime i definicija[uredi | uredi izvor]

Serpukovijski stadij predložio je ruski stratigraf Sergej Nikitin, 1890., a u službenu stratigrafiju evropske Rusije uveden je 1974.[3] ICS je kasnije preuzela gornjerusku potpodjelu karbona u međunarognu geološku vremensku skalu.

Baza serpukovija je prva pojava konodonta Lochriea crusiformis. Serpukhoviju, u 2007, još nije bio određen GSSP. Vrhunac stadija (baza pensilvanijskog podsistema i baškirija) je na prvom pojavljivanju konodonta Declinognathodus nodiliferus.[4] To je nešto iznad prvog pojavljivanja foraminifere "Globivalvulina bulloides", ekozone amonoidnog roda "Homoceras" i amonoidne biozone Isohomoceras subglobosum.[5]

Potpodjela[uredi | uredi izvor]

Serpukovijski stadij uključuje četiri konodontne biozone:

  • zona Gnathodus postbilineatus;
  • zona Gnathodus bollandensis;
  • zona Lochriea cruciformis:
  • zona Lochriea ziegleri.

U ruskoj stratigrafiji, serpukovij je podijrljen u tri podstadija, od najstarijeg, ka najmlađem: taruzij, steševij i protvij, koji su imenovani po mjedtima blizu Serpukova (Tarusa i Protva). U britanskoj stratigrafiji, serpukovij (donji namurij) ima tri podstadija. To su, po starini: pendlij, arnsbergij i čokierij (samo donji čokierij spada u serpukhovij, gornji spada u baškirijski stadij).[6]

Palaeontologija[uredi | uredi izvor]

Amphibia[uredi | uredi izvor]

Reptiliomorfi[uredi | uredi izvor]

Serpukovijski reptiliomorfi
Taksoni Prisustvo Lokacija Opis Slike

Ribe[uredi | uredi izvor]

Hrskavičave ribe[uredi | uredi izvor]

Serpukovijske hrskavičave ribe
Taksoni Prisustvo Lokacija Opis Slike

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.stratigraphy.org/index.php/ics-chart-timescale
  2. ^ Gradstein, F.M.; Ogg, J.G. & Smith, A.G.; 2004: A Geologic Time Scale 2004, Cambridge University Press.
  3. ^ Fedorowsky, J.; 2009: Early Bashkirian Rugosa (Anthozoa) from the Donets Basin, Ukraine. Part 1. Introductory considerations and the genus Rotiphyllum Hudson, 1942, Acta Geologica Polonica 59(1), pp. 1–37.
  4. ^ Lane, H.R.; Brenckle, P.L.; Baesemann, J.F. & Richards, B.; 1999: The IUGS boundary in the middle of the Carboniferous: Arrow Canyon, Nevada, USA, Episodes 22(4), pp 272–283.
  5. ^ Menning, M.; Alekseev, A.S.; Chuvashov, B.I.; Davydov, V.I.; Devuyst, F.-X.; Forke, H.C.; Grunt, T.A.; Hance, L.; Heckel, P.H.; Izokh, N.G.; Jin, Y.-G.; Jones, P.J.; Kotlyar, G.V.; Kozur, H.W.; Nemyrovska, T.I.; Schneider, J.W.; Wang, X.-D.; Weddige, K.; Weyer, D. & Work, D.M.; 2006: Global time scale and regional stratigraphic reference scales of Central and West Europe, East Europe, Tethys, South China, and North America as used in the Devonian–Carboniferous–Permian Correlation Chart 2003 (DCP 2003), Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology 240(1-2): pp 318–372.
  6. ^ Heckel, P.H. & Clayton, G.; 2006: The Carboniferous system, use of the new official names for the subsystems, series and stages, Geologica Acta 4(3), pp 403–407.

Dopunska literatura[uredi | uredi izvor]

  • Nikitin, S.N.; 1890: Carboniferous deposits of the Moscow region and artesian waters near Moscow, Trudy Geologicheskogo Komiteta 5(5), pp. 1–182.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]