Sherlock Holmes (1922)
| Sherlock Holmes | |
|---|---|
 | |
| Režiser | Albert Parker |
| Producent | F. J. Godsol |
| Scenarist(i) | Earle Browne Marion Fairfax (prema istoimenoj drami Williama Gillettea) |
| Uloge | John Barrymore Roland Young Anders Randolph William Powell Hedda Hopper |
| Žanr | kriminalističko-dramski |
| Kinematografija | J. Roy Hunt |
| Distributer | Goldwyn Pictures |
| Premijera | 7. mart 1922. |
| Trajanje | 109 minuta 136,5 minuta (original iz 1922)[1] |
| Zemlja | SAD |
| Jezik | nijemi film (titlovi na engleskom) |
Sherlock Holmes (u Britaniji poznat kao Moriarty)[2] naslov je američkog kriminalističko-dramskog nijemog filma iz 1922. sa Johnom Barrymoreom u ulozi Sherlocka Holmesa i Rolandom Youngom u ulozi dr. Watsona.
Film, u kojem su svoj debi na velikom ekranu imali William Powell (potpisan kao William H. Powell) i Roland Young, režirao je Albert Parker, a autori scenarija bili su Earle Browne i Marion Fairfax. Scenarij je zasnovan na istoimenoj drami Williama Gillettea iz 1899, a koja je sama zasnovana na likovima iz pera Arthura Conana Doylea. Film je snimljen u produkciji kompanije Goldwyn Pictures Corporation.[3]
Film je decenijama smatran izgubljenim, ali je ponovo pronađen sredinom 1970-ih, a restauriran je u George Eastman Houseu.
Radnja[uredi | uredi izvor]
Student Cambridgea, princ Alexis, optužen je da je ukrao novac namijenjen za sportske aktivnosti. Njegov prijatelj i kolega Watson preporučuje mu da potraži pomoć od kolege s predavanja, Sherlocka Holmesa. U međuvremenu, dok je vježbao svoje sposobnosti opažanja, Holmes pada i onesvješćuje se. Djevojka koja je tuda prolazila, Alice Faulkner, prilazi mu u pomoć, na Holmesovo zadovoljstvo.
Holmes prihvata slučaj i uskoro ima osumnjičenog, Formana Wellsa, koji poslije priznaje da je uzeo novac kako bi pokušao pobjeći od Moriartyja. Wells je zapravo sin kriminalca koga Moriarty, glavni zločinački um, priprema za neke kasnije planove. Fasciniran, Holmes se susreće s Moriartyjem licem u lice, drsko ga pitajući za dozvolu da ga proučava, ali Moriarty, naravno odbija sarađivati. Holmes obavještava Watsona da je pronašao svoju misiju u životu: zaustaviti Moriartyja.
U međuvremenu, Alexisov stric, grof Von Stalburg, stiže s važnom viješću: oba njegova brata poginula su u "motociklističkoj nesreći", što znači da je on sada prestolonasljednik i, kao takav, ne može se vjenčati s Rose Faulkner, Aliceinom sestrom. Slomljenog srca, Rose izvršava samoubistvo.
Prošlo je nekoliko godina. Novine hvale Holmesa za rješavanje misterije koja je zbunjivala Scotland Yard. Ipak, njegove sposobnosti opažanja nisu mu pomogle da locira Alice, ali se njihovi putevi ponovo ukrštaju. Moriarty se pokušava domoći ljubavnih pisama koja je princ pisao Rose kako bi ga ucijenio. Stoga je sredio da se sada siromašna Alice zaposli kao sekretarica kod "G. Nevillea Chetwooda", koji je ustvari Moriartyjev čovjek po imenu James Larrabee. Kad princ zamoli Holmesa da uzme slučaj, on u početku odbija pošto princa smatra odgovornim za Roseinu smrt, ali mijenja mišljenje kad sazna da je u njega umiješana Alice.
Holmes šalje Wellsa da se infiltrira u Larrabeejevo domaćinstvo kao novi batler. Pomoću varke Holmes navodi Alice da otkrije gdje je sakrila pisma, ali, što je čudno, kad mu ih ona preda, vraća joj ih čak i pored toga što ih ona namjerava objaviti kako bi osvetila svoju sestru. On obavještava Watsona da će pisma biti mamac koji će izvući Moriartyja iz njegovog skrovišta.
Moriarty je postao frustriran činjenicom da ga Holmesova neumorna potjera za njim tjera u podzemlje sve dublje i dublje. Naredio je da Alice dovedu u "plinsku komoru" (u kojoj se rješavao drugih koji su mu smetali). Holmes svjesno ulazi u zamku, ali svejedno uspijeva spasiti Alice.
Moriarty tad pokreće čitavu svoju organizaciju kako bi pokušao ubiti svog smrtnog neprijatelja. Međutim, Holmes je dorastao izazovu. Policija hvata većinu Moriartyjevih ljudi, a kad Moriarty, prerušen, lično dođe da završi posao, Holmes hvata i njega. Holmes zatim planira svoj medeni mjesec s Alice.
Uloge[uredi | uredi izvor]
- John Barrymore – Sherlock Holmes
- Roland Young – dr. John Watson
- Carol Dempster – Alice Faulkner
- Gustav von Seyffertitz – prof. Moriarty
- Louis Wolheim – Craigin
- Percy Knight – Sid Jones
- William H. Powell – Forman Wells
- Hedda Hopper – Madge Larrabee
- Peggy Bayfield – Rose Faulkner
- Margaret Kemp – Therese
- Anders Randolf – James Larrabee
- Robert Schable – Alf Bassick
- Reginald Denny – princ Alexis
- David Torrence – grof Von Stalburg
- Robert Fischer – Otto, prinčev lični sluga i tajni Moriartyjev potčinjeni
- Lumsden Hare – dr. Leighton
- Jerry Devine – Billy
- John Willard[4]
- Walter Kingsford – naoružani čovjek u stanu (nepotpisan)
Restauracija[uredi | uredi izvor]
_2.jpg)
Materijal u posjedu Eastman Housea bio je osnova za rekonstrukciju filma čiji su producenti bili Kevin Brownlow i William K. Everson (u ranim fazama posla pomogao im je i sam režiser Parker, tada već u 80-im godinama života), a drugu rekonstrukciju (koja je uključila novopronađene elemente) izveo je sam Eastman House 2001.[5][6] Opisujući prvi pokušaj rekonstrukcije 1975, Everson je objasnio da je ponovno sastavljanje dostupnog materijala u gledljivu formu bilo daleko od trivijalnog zadatka: "Prije nekoliko godina sve što je postojalo od ovog filma bile su rolne i rolne sekcija negativa, u kojima je svaka klapa – ne svaka sekvenca, nego svaka klapa – bila razbacana, sa samo malo brzih titlova kao vodič (...) i scenarijem koji se u mnogočemu razlikovao od predstave, što je samo bio dodatak na herkulovski posao da se sve to sastavi."[7]
Rekonstrukciju iz 2001. na DVD-u je objavio Kino International 2009. godine s još uvijek nedostajućih oko 26 minuta. U decembru 2011. objavljen je i na Blu-rayu.[6]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Robert W. Pohle Jr, Douglas C. Hart, Sherlock Holmes on the Screen: The Motion Picture Adventures of the World's Most Popular Detective, oko 1977, str. 94.
- ^ "Sugerirano je da je, iako je možda postojalo mnogo pravnih razloga, osrednji kvalitet toliko mnogo ranijih filmova o Holmesu bio odlučujući faktor da se u Velikoj Britaniji film objavi pod nazivom Moriarty." David Stuart Davies, Holmes of the Movies: The Screen Career of Sherlock Holmes, "Bramhall House", 1. izdanje, 1978, str. 28; ISBN 0-517-23279-0
- ^ Sherlock Holmes - originalna brodvejska premijera Gilletteove drame Sherlock Holmes, na kojoj su zasnovani film iz 1916. sa Gilletteom i film iz 1922. sa Barrymoreom. Predstava, koju je producirao Charles Frohman, počela se izvoditi u Garrick Theatreu 6. novembra 1899, a posljednja izvedba bila je u junu 1900. Gillette je tokom godina oživio predstavu još mnogo puta, prema bazi podataka na IBDb.com.
- ^ Chris Steinbrunner, Norman Michaels, The Films of Sherlock Holmes, oko 1978, str. 18.
- ^ Bennett, Carl. "Progressive Silent Film List: Sherlock Holmes (1922)". SilentEra.com. Pristupljeno 22. 5. 2009. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b Bennett, Carl. "DVD Review: Sherlock Holmes (1922)". SilentEra.com. Arhivirano s originala, 9. 6. 2011. Pristupljeno 22. 11. 2009.
- ^ Everson, William K. (25. 9. 1975). "Theodore Huff Memorial Film Society (program notes)" (PDF). New York University (nyu.edu). Pristupljeno 22. 5. 2009. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Sherlock Holmes (1922) |
Sherlock Holmes na IMDb-ju
- Sherlock Holmes (1922) na AllMovieju
- Fotografija Barrymorea i režisera Parkera napravljena tokom snimanja na lokaciji u Londonu na Wayback Machineu (arhivirano: 15. 10. 2012)
- Sherlock Holmes (1922) na YouTubeu - scena prvog susreta Holmesa s Alice Faulkner
