Idi na sadržaj

Rinosinusitis

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Sinusitis)
Rinosinusitis
Drugi naziviInfekcija sinusa, sinusitis, hronični rinosinusitis bez nosnih polipa, hronični rinosinusitis sa nosnim polipima
Ilustracija koja prikazuje razliku između zdravih i oboljelih sinusa
SpecijalnostOtorinolaringologija
Simptomiiscjedak iz nosa, začepljenost nosa, bol u licu, smanjenje ili gubitak mirisa, groznica
UzrociInfekcija (bakterijska, gljivična, virusna), alergije, zagađenje zraka, strukturni problemi u nosu
Faktori rizikaAstma, cistična fibroza, slaba imunološka funkcija
Dijagnostička metodaObično se zasniva na simptomima
Diferencijalna dijagnozaprehlada, rinitis, infekcija gornjih disajnih puteva, poremećaj temporomandibularnog zgloba, tenzijska glavobolja, vaskularna glavobolja, zubna infekcija
Prevencijapranje ruku, vakcinacija, izbjegavanje pušenja
TretmanLijekovi protiv bolova, nazalni steroidi, nazalna irigacija, antibiotik
Frekvencija10–30% svake godine (razvijeni svijet)

Sinusitis, također poznat kao rinosinusitis, je upala sluzokože koja oblaže sinuse, što rezultira simptomima koji mogu uključivati proizvodnju guste nazalne sluzi, začepljenost nosa, začepljenost lica, bol u licu, pritisak u licu, gubitak mirisa ili groznicu.[1][2]

Znaci i simptomi

[uredi | uredi izvor]

Akutni sinusitis može se manifestirati kao bol i osjetljivost lica koja se može pogoršati pri ustajanju ili savijanju, glavobolja, kašalj, loš zadah, začepljenost nosa, bol u uhu, pritisak u uhu ili iscjedak iz nosa koji je obično zelene boje i može sadržavati gnoj ili krv.[3] Može se javiti i zubobolja. Jedan od načina za razlikovanje zubobolje od sinusitisa je taj što se bol povezana sa sinusitisom obično pogoršava naginjanjem glave prema naprijed ili izvođenjem Valsalvinog manevra.[4] Hronični sinusitis se manifestuje suptilnijim simptomima nazalne opstrukcije, sa manjom temperaturom i bolom.[5] Simptomi uključuju bol u licu, glavobolju, noćni kašalj, pogoršanje prethodno blagih ili kontroliranih simptoma astme, opću malaksalost, gusti zeleni ili žuti iscjedak iz nosa, osjećaj punoće ili zategnutosti lica koji se može pogoršati pri savijanju, vrtoglavicu, bol u zubima i loš zadah iz usta.[6] Često, hronični sinusitis može dovesti do anosmije, gubitka čula mirisa.[6]

Pregled iz 2005. godine sugerirao je da je većina "sinusnih glavobolja" zapravo migrena.[7] Do zabune dolazi dijelom i zato što migrena uključuje aktivaciju trigeminusnih živaca, koji inerviraju i sinusnu regiju i moždane ovojnice koje okružuju mozak. Kao rezultat toga, teško je precizno odrediti mjesto odakle bol potiče. Ljudi s migrenama obično nemaju gusti iscjedak iz nosa koji je čest simptom infekcije sinusa.[8]

Po lokaciji

[uredi | uredi izvor]

Četiri parna paranazalna sinusa su frontalni, etmoidni, maksilarni i sfenoidni sinusi. Etmoidni sinus se dalje dijeli na prednje i stražnje etmoidne sinuse, čija je podjela definirana kao bazalna lamela srednje nosne školjke. Pored težine bolesti, o kojoj će biti riječi u nastavku, sinusitis se može klasificirati prema sinusnoj šupljini koju zahvata:

  • Maksilarni sinus – može uzrokovati bol ili pritisak u maksilarnoj (obraznoj) regiji, često se osjeća kao zubobolja ili glavobolja.[4]
  • Frontalni – može uzrokovati bol ili pritisak u frontalnoj sinusnoj šupljini (iznad očiju), što se često doživljava kao glavobolja, posebno u području čela.
  • Etmoidni – može uzrokovati bol ili pritisak između ili iza očiju, duž strana gornjeg nosa (medijalni kanthi) i glavobolje.[9]
  • Sfenoidni – može uzrokovati bol ili pritisak iza očiju, iako se često osjeća na vrhu glave, preko mastoidnih nastavaka ili potiljku.[9]

Komplikacije

[uredi | uredi izvor]
Chandlerova klasifikacija
Stepen Opis
I Preseptalni celulitis
II Orbitni celulitis
III Subperiostalni apsces
IV Orbitni apsces
V Sepsna tromboza kavernoznog sinusa

Smatra se da su komplikacije rijetke (1 slučaj na 10.000).[10] Infektivne komplikacije akutnog bakterijskog sinusitisa uključuju komplikacije na oko, mozak i kosti.[11]

Orbitne komplikacije

[uredi | uredi izvor]

Chandlerova klasifikacija se koristi za grupiranje orbitnih komplikacija u pet faza na osnovu njihove težine.[12] Stadij I, poznat kao preseptalni celulitis, nastaje kada se infekcija razvije ispred orbitalnog septuma.[13] Smatra se da je rezultat ograničene venske drenaže iz sinusa i utiče na mehko tkivo kapaka i druge površinske strukture.[13] Stadij II, poznat kao orbitni celulitis, nastaje kada se infekcija razvije iza orbitnog septuma i utiče na orbite.[13] To može rezultirati oštećenim pokretima oka, izbočenjem oka i oticanjem oka.[13] Stadij III, poznat kao subperiostalni apsces, nastaje kada se gnoj nakuplja između zidova orbite i okolnih periostalnih struktura.[13] To može rezultirati oštećenjem pokreta i oštrine oka.[13] Stadij IV, poznat kao orbitni apsces, nastaje kada se apsces formira unutar orbitnog tkiva.[13] To može rezultirati teškim oštećenjem vida.[13] Stadij V, poznat kao tromboza kavernoznog sinusa, smatra se intrakranijskom komplikacijom. Može se pojaviti kako širenje bakterija napreduje, uzrokujući stvaranje krvnih ugrušaka koji se zaglavljuju unutar kavernoznog sinusa.[14] To može rezultirati prethodno opisanim simptomima u suprotnom oku, a u težim slučajevima i meningitisom.[13]

Unutarkranijske komplikacije

[uredi | uredi izvor]

Blizina sinusa mozgu čini infekcije mozga jednom od najopasnijih komplikacija akutnog bakterijskog sinusitisa, posebno kada su zahvaćeni frontalni i sfenoidni sinusi. Ove infekcije mogu biti rezultat invazije anaerobne bakterije kroz kosti ili krvne sudove. Mogu se javiti apscesi, meningitis i druga stanja opasna po život. U rijetkim slučajevima mogu se javiti blage promjene ličnosti, glavobolja, promijenjena svijest, problemi s vidom, napadi, koma, pa čak i smrt.[15]

Koštane komplikacije

[uredi | uredi izvor]

Rijetka komplikacija akutnog sinusitisa je infekcija kostiju, poznata kao osteomijelitis, koja utiče na frontalni dio i druge kosti lica.[16] Konkretno, kombinacija frontalnog sinusitisa, osteomijelitisa i formiranja subperiostalnog apscesa naziva se Pottov natečeni tumor.[15][16]

Ostale komplikacije Kada infekcija koja potiče od zuba ili stomatološkog zahvata zahvati maksilarni sinus, može dovesti do odontogenog sinusitisa. (ODS).[17] Odontogeni sinusitis se često može proširiti na obližnje sinuse, uključujući etmoidni, frontalni, sfenoidni sinusi i kontralateralnu nosnu šupljinu.[18] U rijetkim slučajevima, ove infekcije se mogu proširiti na orbitu, što dovodi do orbitnog celulitisa.

Uzroci

[uredi | uredi izvor]

Akutni

[uredi | uredi izvor]

Akutni sinusitis obično je uzrokovan ranijom infekcijom gornjih disajnih puteva, uglavnom virusnog porijekla, uglavnom uzrokovanom rinovirusima (pri čemu RVA i RVC uzrokuju težu infekciju od RVB), koronavirusima i Orthomyxoviridae virusima influence, a ostale uzrokuju Adenoviridae adenovirusi, humani parainfluenza virusi, humani respiratorni sincicijski virus, enterovirusi koji nisu rinovirusi i metapneumovirusi. Ako je infekcija bakterijskog porijekla, najčešća tri uzročnika su Streptococcus pneumoniae (38%), Haemophilus influenzae (36%) i Moraxella catarrhalis (16%).[19][20] Do nedavno, H. influenzae je bio najčešći bakterijski agens koji uzrokuje infekcije sinusa. Međutim, uvođenje vakcine protiv H. influenzae tipa B (Hib) dramatično je smanjilo ove infekcije, a sada se netipizirani H. influenzae (NTHI) pretežno viđa u klinikama. Ostali bakterijski patogeni koji uzrokuju sinusitis uključuju S. aureus i druge streptokokne vrste, anaerobne bakterije i, rjeđe, gram-negativne bakterije. Virusni sinusitis obično traje sedam do 10 dana..[10]

Akutne epizode sinusitisa mogu biti rezultat i invazije gljivica. Ove infekcije se obično javljaju kod osoba sa dijabetesom ili drugim imunodeficijencijama (kao što su AIDS ili transplantacija organa na imunosupresivnim lijekovima protiv odbacivanja) i mogu biti opasne po život. Kod dijabetičara tipa I, ketoacidoza može biti povezana sa sinusitisom zbog mukormikoze.[21]

Hronični

[uredi | uredi izvor]

Definicija i nomenklatura

[uredi | uredi izvor]

Po definiciji, hronični sinusitis traje duže od 12 sedmica i može biti uzrokovan mnogim različitim bolestima koje imaju hroničnu upalu sinusa kao zajednički simptom. Podijeljen je na slučajeve sa i bez nosnih polipa. Kada su prisutni polipi, stanje se naziva hronični hiperplazijski sinusitis; međutim, uzroci nisu dobro shvaćeni.[10] Može se razviti s anatomskim poremećajima, uključujući devijaciju nosne pregrade i prisustvo concha bullosa (pneumatizacija srednje konhe) koje inhibiraju oticanje sluzi, ili s alergijskim rinitisom, astmom, cistastom fibrozom i zubnim infekcijama.[22] Hronični rinosinusitis predstavlja multifaktorijalni upalni poremećaj, a ne samo perzistentnu bakterijsku infekciju.[10] Medicinski tretman hroničnog rinosinusitisa sada je usmjeren na kontrolu upale koja predisponira ljude na opstrukciju, smanjujući učestalost infekcija.[23] Ako lijekovi ne djeluju može biti potrebna operacija.[23] Tokom nazalne endoskopije, ponekad se može uočiti pomoćni maksilarni otvor u srednjem meatusu. Iako nisu svi funkcionalno aktivni, u određenim slučajevima, sluz koja izlazi iz prirodnog maksilarnog otvora može ponovo ući u sinus kroz pomoćni otvor. Ova recirkulacija sluzi može biti povezana s hroničnim maksilarnim sinusitisom.[24]

Učinjeni su pokušaji da se obezbijedi konzistentnija nomenklatura za podtipove hroničnog sinusitisa. Prisustvo eozinofila u sluzokoži nosa i paranazalnih sinusa dokazano je kod mnogih ljudi, a to je nazvano eozinofilni mucinski rinosinusitis (EMRS). Slučajevi EMRS-a mogu biti povezani s alergijskom reakcijom, ali alergija nije često dokumentirana, što rezultira daljnjom podkategorizacijom na alergijski i nealergijski EMRS.[25]

Gljive

[uredi | uredi izvor]

Noviji, i još uvijek raspravljani, razvoj hroničnog sinusitisa je uloga koju gljive imaju u ovoj bolesti.[26] Da li su gljive definitivno faktor u razvoju hroničnog sinusitisa ostaje nejasno, a ako jesu, koja je razlika između onih koji razviju bolest i onih koji ostanu bez simptoma. Ispitivanja antifungalnih tretmana imala su različite rezultate.[27]

Teorija jednog disajnog puta

[uredi | uredi izvor]

Nedavne teorije o sinusitisu ukazuju na to da se često javlja kao dio spektra bolesti koje pogađaju respiratorni trakt („tj.“ teorija "jednog disajnog puta") i često je povezan sa astmom.[28][29]

I aktivno i pasivno pušenje povezani su s hroničnim rinosinusitisom.[30]

Zagađenje zraka

[uredi | uredi izvor]

Izloženost finim česticama (PM2.5), koje se sastoje od čestica promjera manjeg od 2,5 mikrometra, povezana je s povećanim rizikom od razvoja rinosinusitisa.[31][32] PM2.5 čestice mogu prodrijeti duboko u respiratorni trakt, dospjeti do sluznice nosa i sinusa, što dovodi do upale i oštećenog mukocilijarnog klirensa.[33] Osobe koje žive u područjima s višim koncentracijama PM2.5 imaju pojačane simptome i pogoršanje kroničnog rinosinusitisa.[34] Fine čestice uzrokuju oksidativni stres i upalu, doprinoseći patogenezi rinosinusitisa.[35]

Iako i PM10 (čestice manje od 10 mikrometara) i PM2.5 mogu uticati na respiratorni sistem, PM2.5 čestice su bliže povezane sa rinosinusitisom zbog svoje sposobnosti da dopru dublje u sinusne šupljine.[36] Ove manje čestice zaobilaze mehanizam filtriranja nosnih dlačica i talože se u sluznici sinusa, što dovodi do većih upalnih reakcija.[37]

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da prosječne godišnje koncentracije PM2.5 ne bi trebale prelaziti 5 μg/m3, a 24-satna prosječna izloženost ne bi trebala prelaziti 15 μg/m3 kako bi se zdravstveni rizici sveli na minimum.[38] Izloženost koncentracijama iznad ovih pragova povezana je s povećanom učestalošću i težinom rinosinusitisa i drugih respiratornih bolesti.[39]

Ostale bolesti

[uredi | uredi izvor]

Druge bolesti poput cistaste fibroze i granulomatoze s poliangiitisom također mogu uzrokovati hronični sinusitis.[40]

Maksilarni sinus

[uredi | uredi izvor]

Maksilarni sinusitis se također može razviti zbog stomatoloških problema. Procijenjeno je da ovi slučajevi čine oko 40% u jednoj studiji i 50% u drugoj.[41] Uzrok ove situacije je obično periapikalna ili parodontalna infekcija maksilarnog posteriornog zuba, gdje je upalni eksudat erodirao kroz kost superiorno i drenirao se u maksilarni sinus.[41]

Procjenjuje se da 0,5 do 2,0% slučajeva virusnog rinosinusitisa (VRS) kod odraslih i pet do 10% kod djece razvije superponirane bakterijske infekcije.[19]

Hronični rinosinusitis je multifaktorijalni proces za koji se pretpostavlja da ga uzrokuju upalni procesi uzrokovani disfunkcijom između lokalnih interakcija domaćina i okoline.[42] Podijeljen je na dva fenotipa koji zavise od prisustva ili odsustva nosnih polipa.[43] Smatra se da hronični rinosinusitis sa nosnim polipima i hronični rinosinusitis bez nosnih polipa imaju dva različita upalna puta, pri čemu je drugi oblik vođen Th1 odgovorom, a prvi Th2 odgovorom T pomoćničkih ćelija]].[11] Oba puta rezultiraju povećanjem upalnih molekula (citokini). Th1 odgovor karakterizira sekrecija interferona gama. Th2 odgovor karakterizira sekrecija receptora za interleukin-4], interleukina 5 i interleukina 13. Oba oblika hroničnog rinosinusitisa smatraju se vrlo heterogenim, a svaki ima sposobnost demonstracije tri upalna endotipa, pri čemu je treći Th17 odgovor.[43]

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]

Klasifikacija

[uredi | uredi izvor]
Ilustracija koja prikazuje sinusitis, obratiti pažnju na tekućinu u sinusima

Sinusitis (ili rinosinusitis) se definira kao upala nosne sluznice koja oblaže paranazalne sinuse i hronološki se klasificira u nekoliko kategorija:[44]

  • Akutni sinusitis – Nova infekcija koja može trajati do četiri sedmice i simptomski se može podijeliti na tešku i netešku. Neki koriste definicije do 12 sedmica.[1]
  • Recidivni akutni sinusitis – četiri ili više punih epizoda akutnog sinusitisa koje se javljaju u roku od jedne godine
  • Subakutni sinusitis – infekcija koja traje između četiri i 12 sedmica i predstavlja prelaz između akutne i hronične infekcije.
  • Hronični sinusitis – kada znaci i simptomi traju duže od 12 sedmica.[1]
  • Akutno pogoršanje hroničnog sinusitisa – kada se znaci i simptomi hroničnog sinusitisa pogoršaju, ali se vrate na početno stanje nakon liječenja.

Otprilike 90% odraslih je u nekom trenutku svog života imalo sinusitis.[45]

Akutni

[uredi | uredi izvor]

Zdravstveni radnici razlikuju bakterijski i virusni sinusitis pažljivim čekanjem.[1] Ako osoba ima sinusitis manje od 10 dana bez pogoršanja simptoma, pretpostavlja se da je infekcija virusna.[1] Kada simptomi traju duže od 10 dana ili se pogoršaju tokom tog vremena, tada se infekcija smatra bakterijskim sinusitisom.[46] Bol u zubima i loš zadah također više ukazuju na bakterijsku bolest.[47] Snimanje rendgenskim snimkom, CT-om ili MRI-jem se uglavnom ne preporučuje osim ako se ne razviju komplikacije.[46] Bol uzrokovan sinusitisom se ponekad miješa s boli uzrokovanom pulpitisom (zuboboljom) maksilarnih zuba i obrnuto. Klasično, pojačana bol pri naginjanju glave prema naprijed razlikuje sinusitis od pulpitisa.[48] Za slučajeve maksilarnog sinusitisa, ograničeno polje snimanja CBCT, u poređenju sa periapikalnom radiografijom, poboljšava sposobnost otkrivanja zuba kao izvora sinusitisa. Korisna može biti i koronalna CT slika.[41]

Hronični

[uredi | uredi izvor]

Za sinusitis koji traje duže od 12 sedmica, preporučuje se CT skeniranje.[46] Na CT skeniranju, akutni sinusni sekreti imaju radiodenzitu od 10 do 25 Hounsfieldovih jedinica (HU). U hroničnijem stanju postaju viskozniji, sa radiodenzitom od 30 do 60 HU.[49]

Nazalna endoskopija i klinički simptomi se također koriste za postavljanje pozitivne dijagnoze.[10] Uzorak tkiva za histologiju i kulture također se može uzeti i testirati.[50] Nazalna endoskopija uključuje umetanje fleksibilne fiber-optičke cijevi sa svjetlom i kamerom na vrhu u nos kako bi se pregledali nosni prolazi i sinusi.

Infekcije sinusa, ako uzrokuju zubobolju, obično se manifestiraju bolom koji zahvata više od jednog gornjeg zuba, dok zubobolja obično zahvata jedan zub. Stomatološki pregled i odgovarajuća radiografija pomažu u isključivanju boli koja nastaje zbog zuba.[51]

Dodatne slike

[uredi | uredi izvor]

Liječenje

[uredi | uredi izvor]
Tretmani za sinusitis [52][53]
Treatman Indikacija Obrazloženje
Vrijeme Virusni i neki bakterijski sinusitis Sinusitis obično uzrokuje virus, na koji antibiotici ne djeluju.[52]
Antibiotici Bakterijski sinusitis Slučajevi praćeni ekstremnim bolom, infekcijom kože ili koji traju dugo mogu biti uzrokovani bakterijama.[52]
Ispiranje nosa Začepljenost nosa Može pružiti olakšanje pomažući u dekongestiji.[52]
Pijače tekućine Gusta sluz Održavanje hidratacije razrjeđuje sluz.[52]
Antihistamini Zabrinutost zbog alergija Antihistaminici ne ublažavaju tipske simptome sinusitisa ili prehlade; ovaj tretman nije potreban u većini slučajeva.[52]
Nosni sprej Želja za privremenim olakšanjem Preliminarni dokazi da pomaže u ublažavanju simptoma.[54] Ne liječi uzrok. Ne preporučuje se upotreba duža od tri dana.[52]

Preporučeni tretmani za većinu slučajeva sinusitisa uključuju odmor i pijenje dovoljno vode za razrjeđivanje sluzi.[55] Antibiotici se ne preporučuju u većini slučajeva.[55][56] Udisanje pare visoke temperature, poput one iz vrućeg tuša ili grgljanja, može ublažiti simptome.[55][57] Postoje okvirni dokazi za nazalnu irigaciju kod akutnog sinusitisa, naprimjer tokom infekcija gornjih disajnih puteva.[54] Dekongestivni nazalni sprejevi koji sadrže oksimetazolin mogu pružiti olakšanje, ali ovi lijekovi se ne smiju koristiti duže od preporučenog perioda. Duža upotreba može uzrokovati povratni sinusitis.[58] Nije jasno da li nazalna irigacija, antihistaminici ili dekongestivni lijekovi djeluju kod djece s akutnim sinusitisom.[59] Ne postoje jasni dokazi da su biljni ekstrakti poput Cyclamen europaeum efikasni kao intranazalna tečnost za liječenje akutnog sinusitisa.[60] Nema konačnih dokaza o tome poboljšavaju li antigljivični tretmani simptome ili kvalitet života.[61]

Antibiotici

[uredi | uredi izvor]

Većinu slučajeva sinusitisa uzrokuju virusi i nestaju bez antibiotika.[10] Međutim, ako se simptomi ne povuku u roku od 10 dana, ili amoksicilin ili amoksicilin/klavulanat su razumni antibiotici za prvi tretman, pri čemu je amoksicilin/klavulanat nešto superiorniji od samog amoksicilina, ali s više nuspojava.[10][62] Međutim, Cochraneov pregled iz 2018. nije pronašao dokaze da osobe sa simptomima koji traju sedam ili više dana prije konsultacije sa ljekarom imaju veću vjerovatnoću da obole od bakterijskog sinusitisa, jer je jedna studija otkrila da oko 80% pacijenata ima simptome koji traju duže od sedam dana, a druga oko 70%. Antibiotici se posebno ne preporučuju osobama sa blagim/umjerenim oblikom bolesti tokom prve sedmice infekcije zbog rizika od neželjenih efekata, rezistencije na antibiotike itd.[63]

Fluorokinoloni i noviji makrolidni antibiotici kao što je klaritromicin ili tetraciklin poput doksiciklina, koriste se kod osoba koje imaju teške alergije na penicilin.[64] Zbog rastuće rezistencije na amoksicilin, smjernice Američkog društva za zarazne bolesti iz 2012. preporučuju amoksicilin-klavulanat kao početni tretman izbora za bakterijski sinusitis.[65] Smjernice također preporučuju protiv drugih često korištenih antibiotika, uključujući azitromicin, klaritromicin i trimetoprim/sulfametoksazol, zbog rastuće otpornosti na antibiotike. FDA je protiv upotrebe fluorokinolona kada su dostupne druge opcije zbog većeg rizika od ozbiljnih nuspojava.[66]

Kratki tretman antibioticima (3-7 dana) izgleda da je jednako efikasan kao i tipski duži tretman antibioticima (10-14 dana) za osobe s klinički dijagnosticiranim akutnim bakterijskim sinusitisom bez ikakve druge teške bolesti ili komplikujućih faktora.[67] Smjernice IDSA sugeriraju da je pet do sedam dana antibiotika dovoljno za liječenje bakterijske infekcije bez podsticanja otpornosti. Smjernice i dalje preporučuju da djeca primaju antibiotsku terapiju deset dana do dvije sedmice.[65]

Kortikosteroidi

[uredi | uredi izvor]

Za nepotvrđeni akutni sinusitis, nazalni sprejevi koji koriste kortikosteroidi nisu bolji od placeba, ni sami ni u kombinaciji s antibioticima.[68] Za slučajeve potvrđene radiologijom ili nazalnom endoskopijom, podržano je liječenje intranazalnim kortikosteroidima, samostalno ili u kombinaciji s antibioticima.[69] Međutim, korist je mala.

Za potvrđeni hronični rinosinusitis, postoje ograničeni dokazi da intranazalni steroidi poboljšavaju simptome i nedovoljno dokaza da je jedna vrsta steroida efikasnija.[70][71]

Postoje samo ograničeni dokazi koji podržavaju kratkotrajno liječenje kortikosteroidima na usta za hronični rinosinusitis s nosnim polipima.[72][73][74] Postoje ograničeni dokazi koji podržavaju oralnu primjenu kortikosteroida u kombinaciji s antibioticima za akutni sinusitis; to ima samo kratkoročni učinak na poboljšanje simptoma.[75][76]

Hirurgija

[uredi | uredi izvor]

Kod sinusitisa zubnog porijekla, liječenje se fokusira na uklanjanje infekcije i sprječavanje ponovne infekcije uklanjanjem mikroorganizama, njihovih nusprodukata i ostataka pulpe iz inficiranog korijenskog kanala.[41] Sistemski antibiotici nisu učinkoviti kao konačno rješenje. Mogu pružiti privremeno ublažavanje simptoma poboljšanjem čišćenja sinusa. Mogu biti prikladni za brzo šireće infekcije, ali su istovremeno neophodni debridement i dezinfekcija sistema korijenskog kanala. Mogućnosti liječenja uključuju nehirurško liječenje korijenskog kanala, periradikularnu hirurgiju, replantaciju zuba ili vađenje zaraženog zuba.[41]

Za hronični ili ponavljajući sinusitis, može biti indicirano upućivanje otorinolaringologu, a mogućnosti liječenja mogu uključivati operaciju nosa. Operaciju treba razmotriti samo kod onih osoba kojima lijekovi ne pomažu ili kod onih koje imaju neinvazivni gljivični sinusitis.[73][77][78] Nije jasno kako se koristi od operacije mogu porediti sa medicinskim tretmanima kod osoba sa nosnim polipima, jer je ovo slabo proučeno.[79][80]

Za pristup sinusima može se koristiti nekoliko hirurških postupaka, a oni su se uglavnom prebacili s vanjskih/ekstranazalnih na intranazalne endoskopske pristupe. Prednost funkcionalne endoskopske hirurgije sinusa (FESS) je njena sposobnost da omogući ciljaniji pristup zahvaćenim sinusima, smanjujući poremećaje tkiva i minimizirajući postoperativne komplikacije.[81] Međutim, ako se slijedi tradicionalna FESS s Messerklinger tehnikom, stopa uspjeha bit će niska do 30%, a 70% pacijenata ima tendenciju recidiva u roku od tri godine.[82] S druge strane, korištenje TFSE tehnike zajedno s navigacijskim sistemom, debridiranje i balon sinuplastika ili EBS mogu dati stopu uspjeha od preko 99,9%. Upotreba stentova koji otpuštaju lijekove kao što je implantat propel mometazon furoata može pomoći u oporavku nakon operacije.[83]

Još jedan nedavno razvijen tretman je balonska sinuplastika. Ovaj metod, sličan balonskoj angioplastici koja se koristi za "odčepljivanje" arterija srca, koristi balone u pokušaju proširenja otvora sinusa na manje invazivan način.[23] Učinkovitost funkcionalnog endoskopskog pristupa balonske dilatacije u usporedbi s konvencionalnim FESS-om nije poznata.[23]

Histopatologija sadržaja sinusnih nosnica uklonjenog tokom operacije može biti dijagnostički vrijedna:

Tretmani usmjereni na infekciju rinovirusom

[uredi | uredi izvor]

Studija je pokazala da su pacijenti koji su primili sprej od 0,73 mg Tremacamre (receptor rastvorljive molekule interćelijskee adhezije 1 [ICAM-1]) smanjili težinu bolesti.[20][86]

Prognoza

[uredi | uredi izvor]

Pregled iz 2018. godine pokazao je da je bez upotrebe antibiotika oko 46% pacijenata izliječeno nakon jedne sedmice, a 64% nakon dvije sedmice.[87]

Sinusitis je često stanje, s procijenjenih 24 do 31 miliona slučajeva koji se javljaju godišnje u Sjedinjenim Državama.[88][89] Hronični sinusitis pogađa otprilike 12,5% ljudi.[30]

Istraživanje

[uredi | uredi izvor]

Na osnovu nedavnih teorija o ulozi koju gljive mogu imati u razvoju hroničnog sinusitisa, antifungalni tretmani su korišteni u probnim fazama. Ova ispitivanja su imala različite rezultate.[10]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 4 5 Rosenfeld RM, Piccirillo JF, Chandrasekhar SS, Brook I, Kumar KA, Kramper M, Orlandi RR, Palmer JN, Patel ZM, Peters A, Walsh SA, Corrigan MD (april 2015). "Clinical practice guideline (update): Adult Sinusitis Executive Summary". Otolaryngology–Head and Neck Surgery. 152 (4): 598–609. doi:10.1177/0194599815574247. PMID 25833927. S2CID 206469424.
  2. ↑ Head K, Chong LY, Piromchai P, Hopkins C, Philpott C, Schilder AG, Burton MJ (april 2016). "Systemic and topical antibiotics for chronic rhinosinusitis" (PDF). The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2016 (4): CD011994. doi:10.1002/14651858.CD011994.pub2. PMC 8763400 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 27113482. S2CID 205210696. Arhivirano (PDF) s originala, 22. 7. 2018. Pristupljeno 17. 9. 2019.
  3. ↑ "What Is a Sinus Infection? Symptoms, Causes, Diagnosis, Treatment, and Prevention". EverydayHealth.com (jezik: engleski). 12. 3. 2025. Pristupljeno 18. 3. 2025.
  4. 1 2 Ferguson M (septembar 2014). "Rhinosinusitis in oral medicine and dentistry". Australian Dental Journal. 59 (3): 289–95. doi:10.1111/adj.12193. PMID 24861778.
  5. ↑ Pasha, Raza (2013). Otolaryngology-Head and Neck Surgery: Clinical Reference Guide (4th izd.). Plural Publishing Inc. ISBN 978-1597565325.
  6. 1 2 Radojicic, Christine. "Sinusitis". Disease Management Project. Cleveland Clinic. Arhivirano s originala, 14. 11. 2012. Pristupljeno 26. 11. 2012.
  7. ↑ Mehle ME, Schreiber CP (oktobar 2005). "Sinus headache, migraine, and the otolaryngologist". Otolaryngology–Head and Neck Surgery. 133 (4): 489–96. doi:10.1016/j.otohns.2005.05.659. PMID 16213917. S2CID 40427174.
  8. ↑ Headache Classification Subcommittee of the International Headache Society (2004). "The International Classification of Headache Disorders: 2nd edition". Cephalalgia. 24 (Suppl 1): 9–160. doi:10.1111/j.1468-2982.2004.00653.x. PMID 14979299.
  9. 1 2 Terézhalmy GT, Huber MA, Jones AC, Noujeim M, Sankar V (2009). Physical evaluation in dental practice. Ames, Iowa: Wiley-Blackwell. str. 27. ISBN 978-0-8138-2131-3.
  10. 1 2 3 4 5 6 7 8 Leung RS, Katial R (mart 2008). "The diagnosis and management of acute and chronic sinusitis". Primary Care. 35 (1): 11–24, v–vi. doi:10.1016/j.pop.2007.09.002. PMID 18206715.
  11. 1 2 Scholes, Melissa A.; Ramakrishnan, Vijay R. (9. 5. 2022). ENT secrets (5th izd.). Elsevier Health Sciences. str. 155–160. ISBN 9780323733588.
  12. ↑ Chandler JR, Langenbrunner DJ, Stevens ER (septembar 1970). "The pathogenesis of orbital complications in acute sinusitis". The Laryngoscope. 80 (9): 1414–28. doi:10.1288/00005537-197009000-00007. PMID 5470225. S2CID 32773653.
  13. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Bae, Crystal; Bourget, Daniele (2024), "Periorbital Cellulitis", StatPearls, Treasure Island (FL): StatPearls Publishing, PMID 29261970, pristupljeno 13. 11. 2024
  14. ↑ Plewa, Michael C.; Tadi, Prasanna; Gupta, Mohit (2024), "Cavernous Sinus Thrombosis", StatPearls, Treasure Island (FL): StatPearls Publishing, PMID 28846357
  15. 1 2 "Sinusitus Complications". Patient Education. University of Maryland. Arhivirano s originala, 22. 2. 2010.
  16. 1 2 Wadhwa, Smriti; Jain, Shraddha; Gupta, Jaya; Dobariya, Harshil; Pantbalekundri, Nikhil; Wadhwa, Smriti; Jain, Shraddha; Gupta, Jaya; Dobariya, Harshil; Pantbalekundri, Nikhil (13. 2. 2024). "Osteomyelitis of Frontal Sinus: A Rare Sequelae of Acute Bacterial Sinusitis Associated With Anatomical Variations in the Frontal Sinus Drainage Pathway". Cureus (jezik: engleski). 16 (2): e54158. doi:10.7759/cureus.54158. ISSN 2168-8184. PMC 10940872 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 38496067 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
  17. ↑ Craig, John R.; Poetker, David M.; Aksoy, Umut; Allevi, Fabiana; Biglioli, Federico; Cha, Bruce Y.; Chiapasco, Matteo; Lechien, Jerome R.; Safadi, Ahmad; Simuntis, Regimantas; Tataryn, Roderick (14. 2. 2021). "Diagnosing odontogenic sinusitis: An international multidisciplinary consensus statement". International Forum of Allergy & Rhinology (jezik: engleski). 11 (8): 1235–1248. doi:10.1002/alr.22777. hdl:2027.42/168522. ISSN 2042-6976. PMID 33583151.
  18. ↑ Saibene, Alberto Maria; Pipolo, Giorgia Carlotta; Lozza, Paolo; Maccari, Alberto; Portaleone, Sara Maria; Scotti, Alberto; Borloni, Roberto; Messina, Francesco; Di Pasquale, Daniele; Felisati, Giovanni (decembar 2014). "Redefining boundaries in odontogenic sinusitis: a retrospective evaluation of extramaxillary involvement in 315 patients: Odontogenic sinusitis extramaxillary involvement". International Forum of Allergy & Rhinology (jezik: engleski). 4 (12): 1020–1023. doi:10.1002/alr.21400. PMID 25196643. S2CID 28835025. Arhivirano s originala, 25. 2. 2024. Pristupljeno 27. 3. 2021.
  19. 1 2 DeBoer DL, Kwon E (2020). "Acute Sinusitis". Statpearls. PMID 31613481. Tekst je kopiran iz ovog izvora, koji je dostupan pod Creative Commons Attribution 4.0 International License "Deed - Attribution 4.0 International - Creative Commons". Arhivirano s originala 16. 10. 2017. Pristupljeno 27. 11. 2020.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link).
  20. 1 2 Basharat U, Aiche MM, Kim MM, Sohal M, Chang EH (oktobar 2019). "Are rhinoviruses implicated in the pathogenesis of sinusitis and chronic rhinosinusitis exacerbations? A comprehensive review". Int Forum Allergy Rhinol. 9 (10): 1159–1188. doi:10.1002/alr.22403. PMID 31430424. S2CID 201117207.
  21. ↑ Mucormycosis na eMedicine
  22. ↑ White SC, Pharoah MJ (12. 9. 2018). Oral radiology: principles and interpretation. St. Louis, Missouri: Elsevier. ISBN 9780323543842.
  23. 1 2 3 4 Ahmed J, Pal S, Hopkins C, Jayaraj S (juli 2011). "Functional endoscopic balloon dilation of sinus ostia for chronic rhinosinusitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews (7): CD008515. doi:10.1002/14651858.CD008515.pub2. PMID 21735433.
  24. ↑ Bani-Ata M, Aleshawi A, Khatatbeh A, Al-Domaidat D, Alnussair B, Al-Shawaqfeh R, Allouh M. Accessory Maxillary Ostia: Prevalence of an Anatomical Variant and Association with Chronic Sinusitis. Int J Gen Med. 2020 May 8;13:163-168. doi:10.2147/IJGM.S253569. PMID 32440195; PMCID: PMC7217303.
  25. ↑ Chakrabarti A, Denning DW, Ferguson BJ, Ponikau J, Buzina W, Kita H, Marple B, Panda N, Vlaminck S, Kauffmann-Lacroix C, Das A, Singh P, Taj-Aldeen SJ, Kantarcioglu AS, Handa KK, Gupta A, Thungabathra M, Shivaprakash MR, Bal A, Fothergill A, Radotra BD (septembar 2009). "Fungal rhinosinusitis: a categorization and definitional schema addressing current controversies". The Laryngoscope. 119 (9): 1809–18. doi:10.1002/lary.20520. PMC 2741302. PMID 19544383.
  26. ↑ Boodman, Sandrad G. (23. 11. 1999). "Mayo Report on Sinusitis Draws Skeptics". The Washington Post. Arhivirano s originala, 6. 3. 2019. Pristupljeno 1. 6. 2018.
  27. ↑ Rank MA, Adolphson CR, Kita H (februar 2009). "Antifungal therapy for chronic rhinosinusitis: the controversy persists". Current Opinion in Allergy and Clinical Immunology. 9 (1): 67–72. doi:10.1097/ACI.0b013e328320d279. PMC 3914414. PMID 19532095.
  28. ↑ Grossman J (februar 1997). "One airway, one disease". Chest. 111 (2 Suppl): 11S–16S. doi:10.1378/chest.111.2_Supplement.11S. PMID 9042022.
  29. ↑ Cruz AA (juli 2005). "The 'united airways' require an holistic approach to management". Allergy. 60 (7): 871–4. doi:10.1111/j.1398-9995.2005.00858.x. PMID 15932375. S2CID 7490538.
  30. 1 2 Hamilos DL (oktobar 2011). "Chronic rhinosinusitis: epidemiology and medical management". The Journal of Allergy and Clinical Immunology. 128 (4): 693–707, quiz 708–9. doi:10.1016/j.jaci.2011.08.004. PMID 21890184.
  31. ↑ Kim, Hojoong (2015). "Effects of Particulate Matter (PM2.5) on Nasal Mucociliary Transport and Mucus Secretion in Human Nasal Epithelial Cells". American Journal of Rhinology & Allergy. 29 (6): 383–386. doi:10.2500/ajra.2015.29.4236. PMID 26634607.
  32. ↑ Hwang, Shinyeon (2020). "Long-term exposure to ambient air pollutants and chronic rhinosinusitis in adulthood". International Forum of Allergy & Rhinology. 10 (6): 748–756. doi:10.1002/alr.22520. PMID 32129401.
  33. ↑ Reh, Douglas D. (2012). "Environmental exposures and chronic rhinosinusitis: a systematic review". Otolaryngology–Head and Neck Surgery. 146 (5): 733–741. doi:10.1016/j.jhsa.2012.01.003. PMID 22386545.
  34. ↑ Zhang, Zhenyu (2014). "Association between indoor air pollution and chronic rhinosinusitis: a systematic review". International Forum of Allergy & Rhinology. 4 (1): 4–15. doi:10.1002/alr.21254. PMID 24122709.
  35. ↑ Harvey, Richard J. (2015). "Mucosal inflammation in chronic rhinosinusitis: response to medical treatment". Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery. 23 (1): 1–6. doi:10.1097/MOO.0000000000000122. PMID 25490611. Arhivirano s originala, 28. 4. 2024. Pristupljeno 23. 11. 2024.
  36. ↑ Maniscalco, Michele (2015). "High atmospheric particulate matter (PM2.5) exposure is associated with increased nasal inflammation in allergic rhinitis". Rhinology. 53 (3): 193–199. doi:10.3950/jibiinkoka.118.213. PMID 26349337.
  37. ↑ D'Amato, Gennaro (2018). "Climate change, air pollution, and allergic respiratory diseases: a call to action for health professionals". Multidisciplinary Respiratory Medicine. 13 (9 Suppl): S8–S41. doi:10.1186/s40248-018-0122-7 (neaktivno 12. 7. 2025). PMC 5788261. PMID 29410723.CS1 održavanje: DOI nije aktivan od 2025 (link)
  38. ↑ WHO global air quality guidelines: Particulate matter (PM2.5 and PM10), ozone, nitrogen dioxide, sulfur dioxide and carbon monoxide. World Health Organization. 22. 9. 2021. ISBN 9789240034228. Pristupljeno 23. 11. 2024.
  39. ↑ Peden, David B. (2020). "Mechanisms of pollution-induced airway disease: in vivo studies". Allergy, Asthma & Clinical Immunology. 16 (1): 680–681. doi:10.1186/s13223-020-00431-3. PMC 7387257. PMID 32393680.
  40. ↑ Marks SC, Kissner DG (1997). "Management of sinusitis in adult cystic fibrosis". American Journal of Rhinology. 11 (1): 11–4. doi:10.2500/105065897781446810. PMID 9065342. S2CID 5606258.
  41. 1 2 3 4 5 "Maxillary Sinusitis of Endodontic Origin" (PDF). American Association of Endodontists. 2018. Arhivirano (PDF) s originala, 26. 3. 2019. Pristupljeno 26. 3. 2019.
  42. ↑ Fokkens, W.J.; Lund, V.J.; Hopkins, C.; Hellings, P.W.; Kern, R.; Reitsma, S.; Toppila-Salmi, S.; Bernal-Sprekelsen, M.; Mullol, J.; Alobid, I.; Terezinha Anselmo-Lima, W.; Bachert, C.; Baroody, F.; von Buchwald, C.; Cervin, A. (1. 2. 2020). "European Position Paper on Rhinosinusitis and Nasal Polyps 2020" (PDF). Rhinology. 58 (Suppl S29): 1–464. doi:10.4193/Rhin20.600. PMID 32077450.
  43. 1 2 Kato, Atsushi; Schleimer, Robert P.; Bleier, Benjamin S. (maj 2022). "Mechanisms and pathogenesis of chronic rhinosinusitis". Journal of Allergy and Clinical Immunology. 149 (5): 1491–1503. doi:10.1016/j.jaci.2022.02.016. ISSN 0091-6749. PMC 9081253 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 35245537 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).
  44. ↑ Radojicic, Christine. "Sinusitis". Disease Management Project. Cleveland Clinic. Arhivirano s originala, 14. 11. 2012. Pristupljeno 26. 11. 2012.
  45. ↑ Pearlman AN, Conley DB (juni 2008). "Review of current guidelines related to the diagnosis and treatment of rhinosinusitis". Current Opinion in Otolaryngology & Head and Neck Surgery. 16 (3): 226–30. doi:10.1097/MOO.0b013e3282fdcc9a. PMID 18475076. S2CID 23638755.
  46. 1 2 3 Rosenfeld RM, Andes D, Bhattacharyya N, Cheung D, Eisenberg S, Ganiats TG, Gelzer A, Hamilos D, Haydon RC, Hudgins PA, Jones S, Krouse HJ, Lee LH, Mahoney MC, Marple BF, Mitchell CJ, Nathan R, Shiffman RN, Smith TL, Witsell DL (septembar 2007). "Clinical practice guideline: adult sinusitis". Otolaryngology–Head and Neck Surgery. 137 (3 Suppl): S1-31. doi:10.1016/j.otohns.2007.06.726. PMID 17761281. S2CID 16593182.
  47. ↑ Ebell MH, McKay B, Dale A, Guilbault R, Ermias Y (mart 2019). "Accuracy of Signs and Symptoms for the Diagnosis of Acute Rhinosinusitis and Acute Bacterial Rhinosinusitis". Annals of Family Medicine. 17 (2): 164–172. doi:10.1370/afm.2354. PMC 6411403. PMID 30858261.
  48. ↑ "Sinus infection and toothache: Any connection?". Mayo Clinic (jezik: engleski). Pristupljeno 18. 3. 2025.
  49. ↑ Page 674 Arhivirano 16. 2. 2017. na Wayback Machine in: Flint PW, Haughey BH, Niparko JK, Richardson MA, Lund VJ, Robbins KT, Lesperance MM, Thomas JR (2010). Cummings Otolaryngology – Head and Neck Surgery, 3-Volume Set. Elsevier Health Sciences. ISBN 9780323080873.
  50. ↑ Harrison's Manual of Medicine 16/e
  51. ↑ Glick, Michael (30. 6. 2014). Burket's oral medicine (12th izd.). Shelton, Connecticut: Burket's oral medicine. str. 341. ISBN 978-1-60795-280-0. OCLC 903962852.
  52. 1 2 3 4 5 6 7 Consumer Reports; American Academy of Family Physicians (april 2012). "Treating sinusitis: Don't rush to antibiotics" (PDF). Choosing wisely: an initiative of the ABIM Foundation. Consumer Reports. Arhivirano (PDF) s originala, 11. 6. 2012. Pristupljeno 17. 8. 2012.
  53. ↑ American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology. "Five things physicians and patients should question" (PDF). Choosing Wisely: an initiative of the ABIM Foundation. American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology. Arhivirano (PDF) s originala, 3. 11. 2012. Pristupljeno 14. 8. 2012.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  54. 1 2 King D, Mitchell B, Williams CP, Spurling GK (april 2015). "Saline nasal irrigation for acute upper respiratory tract infections" (PDF). The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2015 (4): CD006821. doi:10.1002/14651858.CD006821.pub3. PMC 9475221 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 25892369. Arhivirano (PDF) s originala, 29. 8. 2021. Pristupljeno 20. 4. 2018.
  55. 1 2 3 Consumer Reports; American Academy of Allergy, Asthma, and Immunology (juli 2012), "Treating sinusitis: Don't rush to antibiotics" (PDF), Choosing Wisely: an initiative of the ABIM Foundation, Consumer Reports, arhivirano (PDF) s originala, 24. 1. 2013, pristupljeno 14. 8. 2012
  56. ↑ Lemiengre MB, van Driel ML, Merenstein D, Liira H, Mäkelä M, De Sutter AI (septembar 2018). "Antibiotics for acute rhinosinusitis in adults". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2018 (9): CD006089. doi:10.1002/14651858.CD006089.pub5. PMC 6513448. PMID 30198548.
  57. ↑ Harvey R, Hannan SA, Badia L, Scadding G (juli 2007). Harvey R (ured.). "Nasal saline irrigations for the symptoms of chronic rhinosinusitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews (3): CD006394. doi:10.1002/14651858.CD006394.pub2. PMID 17636843.
  58. ↑ Rhinitis medicamentosa na eMedicine
  59. ↑ Shaikh N, Wald ER (oktobar 2014). "Decongestants, antihistamines and nasal irrigation for acute sinusitis in children". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2014 (10): CD007909. doi:10.1002/14651858.CD007909.pub4. PMC 7182143. PMID 25347280.
  60. ↑ Zalmanovici Trestioreanu A, Barua A, Pertzov B (maj 2018). "Cyclamen europaeum extract for acute sinusitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 5 (8): CD011341. doi:10.1002/14651858.CD011341.pub2. PMC 6494494. PMID 29750825.
  61. ↑ Head K, Sharp S, Chong LY, Hopkins C, Philpott C (septembar 2018). "Topical and systemic antifungal therapy for chronic rhinosinusitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2018 (9): CD012453. doi:10.1002/14651858.cd012453.pub2. PMC 6513454. PMID 30199594.
  62. ↑ Orlandi, Richard R.; Kingdom, Todd T.; Smith, Timothy L.; Bleier, Benjamin; DeConde, Adam; Luong, Amber U.; Poetker, David M.; Soler, Zachary; Welch, Kevin C.; Wise, Sarah K.; Adappa, Nithin; Alt, Jeremiah A.; Anselmo-Lima, Wilma Terezinha; Bachert, Claus; Baroody, Fuad M.; Batra, Pete S.; Bernal-Sprekelsen, Manuel; Beswick, Daniel; Bhattacharyya, Neil; Chandra, Rakesh K.; Chang, Eugene H.; Chiu, Alexander; Chowdhury, Naweed; Citardi, Martin J.; Cohen, Noam A.; Conley, David B.; DelGaudio, John; Desrosiers, Martin; Douglas, Richard; Eloy, Jean Anderson; Fokkens, Wytske J.; Gray, Stacey T.; Gudis, David A.; Hamilos, Daniel L.; Han, Joseph K.; Harvey, Richard; Hellings, Peter; Holbrook, Eric H.; Hopkins, Claire; Hwang, Peter; Javer, Amin R.; Jiang, Rong-San; Kennedy, David; Kern, Robert; Laidlaw, Tanya; Lal, Devyani; Lane, Andrew; Lee, Heung-Man; Lee, Jivianne T.; Levy, Joshua M.; Lin, Sandra Y.; Lund, Valerie; McMains, Kevin C.; Metson, Ralph; Mullol, Joaquim; Naclerio, Robert; Oakley, Gretchen; Otori, Nobuyoshi; Palmer, James N.; Parikh, Sanjay R.; Passali, Desiderio; Patel, Zara; Peters, Anju; Philpott, Carl; Psaltis, Alkis J.; Ramakrishnan, Vijay R.; Ramanathan, Murugappan; Roh, Hwan-Jung; Rudmik, Luke; Sacks, Raymond; Schlosser, Rodney J.; Sedaghat, Ahmad R.; Senior, Brent A.; Sindwani, Raj; Smith, Kristine; Snidvongs, Kornkiat; Stewart, Michael; Suh, Jeffrey D.; Tan, Bruce K.; Turner, Justin H.; Drunen, Cornelis M.; Voegels, Richard; Wang, De Yun; Woodworth, Bradford A.; Wormald, Peter-John; Wright, Erin D.; Yan, Carol; Zhang, Luo; Zhou, Bing (2021). "International consensus statement on allergy and rhinology: rhinosinusitis 2021" (PDF). International Forum of Allergy & Rhinology. Wiley. 11 (3): 213–739. doi:10.1002/alr.22741. ISSN 2042-6976. PMID 33236525. S2CID 227165628. Arhivirano (PDF) s originala, 7. 3. 2023. Pristupljeno 21. 1. 2023.
  63. ↑ Smith SR, Montgomery LG, Williams JW (mart 2012). "Treatment of mild to moderate sinusitis". Archives of Internal Medicine. 172 (6): 510–3. doi:10.1001/archinternmed.2012.253. PMID 22450938.
  64. ↑ Karageorgopoulos DE, Giannopoulou KP, Grammatikos AP, Dimopoulos G, Falagas ME (mart 2008). "Fluoroquinolones compared with beta-lactam antibiotics for the treatment of acute bacterial sinusitis: a meta-analysis of randomized controlled trials". CMAJ. 178 (7): 845–54. doi:10.1503/cmaj.071157. PMC 2267830. PMID 18362380.
  65. 1 2 Chow AW, Benninger MS, Brook I, Brozek JL, Goldstein EJ, Hicks LA, Pankey GA, Seleznick M, Volturo G, Wald ER, File TM (april 2012). "IDSA clinical practice guideline for acute bacterial rhinosinusitis in children and adults". Clinical Infectious Diseases. 54 (8): e72–e112. doi:10.1093/cid/cir1043. PMID 22438350.
  66. ↑ "Fluoroquinolone Antibacterial Drugs: Drug Safety Communication – FDA Advises Restricting Use for Certain Uncomplicated Infections". FDA. 12. 5. 2016. Arhivirano s originala, 16. 5. 2016. Pristupljeno 16. 5. 2016.
  67. ↑ Falagas ME, Karageorgopoulos DE, Grammatikos AP, Matthaiou DK (februar 2009). "Effectiveness and safety of short vs. long duration of antibiotic therapy for acute bacterial sinusitis: a meta-analysis of randomized trials". British Journal of Clinical Pharmacology. 67 (2): 161–71. doi:10.1111/j.1365-2125.2008.03306.x. PMC 2670373. PMID 19154447.
  68. ↑ Williamson IG, Rumsby K, Benge S, Moore M, Smith PW, Cross M, Little P (decembar 2007). "Antibiotics and topical nasal steroid for treatment of acute maxillary sinusitis: a randomized controlled trial". JAMA. 298 (21): 2487–96. doi:10.1001/jama.298.21.2487. PMID 18056902.
  69. ↑ Zalmanovici Trestioreanu A, Yaphe J (decembar 2013). "Intranasal steroids for acute sinusitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 12 (12): CD005149. doi:10.1002/14651858.CD005149.pub4. PMC 6698484. PMID 24293353.
  70. ↑ Chong LY, Head K, Hopkins C, Philpott C, Schilder AG, Burton MJ (april 2016). "Intranasal steroids versus placebo or no intervention for chronic rhinosinusitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2016 (4): CD011996. doi:10.1002/14651858.cd011996.pub2. PMC 9393647 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 27115217. S2CID 205210710. Arhivirano s originala, 15. 11. 2019. Pristupljeno 15. 11. 2019.
  71. ↑ Chong LY, Head K, Hopkins C, Philpott C, Burton MJ, Schilder AG (april 2016). "Different types of intranasal steroids for chronic rhinosinusitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2016 (4): CD011993. doi:10.1002/14651858.cd011993.pub2. PMC 8939045 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 27115215. S2CID 205210689.
  72. ↑ Head K, Chong LY, Hopkins C, Philpott C, Burton MJ, Schilder AG (april 2016). "Short-course oral steroids alone for chronic rhinosinusitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2016 (4): CD011991. doi:10.1002/14651858.cd011991.pub2. PMC 8504433 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 27113367.
  73. 1 2 Fokkens W, Lund V, Mullol J (2007). "European position paper on rhinosinusitis and nasal polyps 2007". Rhinology. Supplement. 20 (1): 1–136. doi:10.1017/S0959774306000060. PMID 17844873. S2CID 35987497.
  74. ↑ Thomas M, Yawn BP, Price D, Lund V, Mullol J, Fokkens W (juni 2008). "EPOS Primary Care Guidelines: European Position Paper on the Primary Care Diagnosis and Management of Rhinosinusitis and Nasal Polyps 2007 - a summary". Primary Care Respiratory Journal. 17 (2): 79–89. doi:10.3132/pcrj.2008.00029. PMC 6619880. PMID 18438594.
  75. ↑ Venekamp RP, Thompson MJ, Hayward G, Heneghan CJ, Del Mar CB, Perera R, Glasziou PP, Rovers MM (mart 2014). "Systemic corticosteroids for acute sinusitis" (PDF). The Cochrane Database of Systematic Reviews (3): CD008115. doi:10.1002/14651858.CD008115.pub3. PMC 11179165 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 24664368. Arhivirano (PDF) s originala, 15. 11. 2019. Pristupljeno 15. 11. 2019.
  76. ↑ Head K, Chong LY, Hopkins C, Philpott C, Schilder AG, Burton MJ (april 2016). "Short-course oral steroids as an adjunct therapy for chronic rhinosinusitis". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2016 (4): CD011992. doi:10.1002/14651858.cd011992.pub2. PMC 8763342 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 27115214. S2CID 205210682.
  77. ↑ Meghanadh, Dr Koralla Raja (16. 12. 2022). "Fungal sinusitis - causes, symptoms, and treatment". Medy Blog (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 5. 5. 2023. Pristupljeno 5. 5. 2023.
  78. ↑ Tichenor WS (22. 4. 2007). "FAQ — Sinusitis". Arhivirano s originala, 1. 11. 2007. Pristupljeno 28. 10. 2007.
  79. ↑ Rimmer J, Fokkens W, Chong LY, Hopkins C (1. 12. 2014). "Surgical versus medical interventions for chronic rhinosinusitis with nasal polyps". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2014 (12): CD006991. doi:10.1002/14651858.CD006991.pub2. PMC 11193160 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 25437000.
  80. ↑ Sharma R, Lakhani R, Rimmer J, Hopkins C (novembar 2014). "Surgical interventions for chronic rhinosinusitis with nasal polyps". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2014 (11): CD006990. doi:10.1002/14651858.cd006990.pub2. PMC 11166467 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 25410644.
  81. ↑ Stammberger H (februar 1986). "Endoscopic endonasal surgery--concepts in treatment of recurring rhinosinusitis. Part I. Anatomic and pathophysiologic considerations". Otolaryngology–Head and Neck Surgery. 94 (2): 143–7. doi:10.1177/019459988609400202. PMID 3083326. S2CID 34575985.
  82. ↑ Meghanadh, Dr Koralla Raja (7. 2. 2023). "Sinusitis Surgery: An Overview of the Different Technologies". Medy Blog (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 5. 5. 2023. Pristupljeno 5. 5. 2023.
  83. ↑ Liang J, Lane AP (mart 2013). "Topical Drug Delivery for Chronic Rhinosinusitis". Current Otorhinolaryngology Reports. 1 (1): 51–60. doi:10.1007/s40136-012-0003-4. PMC 3603706. PMID 23525506.
  84. ↑ Takahara M, Kumai T, Kishibe K, Nagato T, Harabuchi Y (2021). "Extranodal NK/T-Cell Lymphoma, Nasal Type: Genetic, Biologic, and Clinical Aspects with a Central Focus on Epstein-Barr Virus Relation". Microorganisms. 9 (7): 1381. doi:10.3390/microorganisms9071381. PMC 8304202 Provjerite vrijednost parametra |pmc= (pomoć). PMID 34202088 Provjerite vrijednost parametra |pmid= (pomoć).CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
    - Ovaj članak je članak otvorenog pristupa distribuiran pod uslovima i odredbama licence Creative Commons Attribution (CC BY) (https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ Arhivirano 16. 10. 2017. na Wayback Machine.
  85. ↑ Althoff A, Bibliowicz M (2017). "Extranodal Natural Killer/T-Cell Lymphoma: An Incidental Finding". Cureus. 9 (5): e1260. doi:10.7759/cureus.1260. PMC 5476476. PMID 28652944.
  86. ↑ Turner, Ronald B.; Wecker, Margaret T.; Pohl, Gerhardt; Witek, Theodore J.; McNally, Eugene; St. George, Roger; Winther, Birgit; Hayden, Frederick G. (19. 5. 1999). "Efficacy of Tremacamra, a Soluble Intercellular Adhesion Molecule 1, for Experimental Rhinovirus Infection: A Randomized Clinical Trial". JAMA. 281 (19): 1797–1804. doi:10.1001/jama.281.19.1797. ISSN 0098-7484.
  87. ↑ Lemiengre MB, van Driel ML, Merenstein D, Liira H, Mäkelä M, De Sutter AI (septembar 2018). "Antibiotics for acute rhinosinusitis in adults". Cochrane Database Syst Rev. 2018 (9): CD006089. doi:10.1002/14651858.CD006089.pub5. PMC 6513448. PMID 30198548.
  88. ↑ Anon JB (april 2010). "Upper respiratory infections". The American Journal of Medicine. 123 (4 Suppl): S16-25. doi:10.1016/j.amjmed.2010.02.003. PMID 20350632.
  89. ↑ Dykewicz MS, Hamilos DL (februar 2010). "Rhinitis and sinusitis". The Journal of Allergy and Clinical Immunology. 125 (2 Suppl 2): S103-15. doi:10.1016/j.jaci.2009.12.989. PMID 20176255.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
  • "Sinusitis". MedlinePlus. U.S. National Library of Medicine.

Šablon:Prehlada

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Rinosinusitis&oldid=3769263"